Connect with us

Hrvatska

Ministarstvo: "Svjesni smo problema na nekim visokim učilištima!"

Objavljeno

-

 Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet (Foto: Ivan Katalinić)
Zadarska studentica koja je svojim jutrošnjim pismom medijima izazvala cijelu buru reakcija svih uključenih strana i natjerala u konačnici i samoga zadarskog rektora da ipak progovori o odluci Sveučilišta koja je izazvala revolt cijele rečene populacije, večeras je sastavila još jedno pismo i poslala ga ovoga puta – samo na adresu redakcije Z NET-a.
“Drago mi je da ste objavili moje pismo i na taj način ponovo pokrenuli određena događanja među studentima. Na taj način uistinu sudjelujete u kreiranju istine o kojoj ste govorili prije i pri otvorenju Vašega portala”, kazati će “razočarana studentica” na početku pisma, dodajući:
“Zahvaljujem vam što ste jedini objavili pismo. Ne znam je li problem u tome što mail adrese redakcija ne funkcioniraju ili mediji zatvaraju oči pred ostalim, senzacionalnijim vijestima?!”
U nastavku pisma, naša “sugovornica” prilaže današnji odgovor Ministarstva znanosti na pismo koje smo i sami jutros objavili i, i sama primjećuje da je Uprava za visoko obrazovanje Ministarstva neuobičajeno promptno odgovorila…
“Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je zaprimilo Vaš upit. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09) kojim su utemeljeni ‘bolonjski studiji’ ne poznaje status apsolventa, niti termin apsolventska godina. S obzirom da sukladno istom zakonu visoka učilišta autonomno utvrđuju pravila studiranja i upisa studenata, neka su visoka učilišta zadržala mogućnost upisa apsolventske godine koju su imali studenti dodiplomskih (starih) studija, dok neka nisu.
Nadalje, vezano uz besplatne diplomske studije, željeli bi pojasniti da se besplatni studij odnosi na studente koji svoje obveze izvršavaju u roku propisanog trajanja studija.
Žao nam je što ste iskusili ovakve probleme tijekom svojega studija. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebaju imati jasna i nedvosmislena pravila studiranja s kojima studenti trebaju biti upoznati na vrijeme.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je svjesno da postoje neka visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na kojima postoje problemi prilikom studija. No, bilo koje djelovanje Ministarstva ograničeno je autonomijom sveučilišta, koja otežava provjeru prijava i daljnji postupak. Budući da je odluka o plaćanju dijela školarine donesena na razini Sveučilišta, savjetujemo Vam da se obratite rektoru Sveučilišta u Zadru s molbom za rješavanje navedenog problema.
Upravo s ciljem djelovanja unutar akademske zajednice, Ministarstvo od 2004. godine stalno povećava prava studentskih predstavnika na visokim učilištima. Naime, sukladno gore spomenutom zakonu, studentski predstavnici u Senatu imaju pravo suspenzivnog veta u donošenju odluka Senata i to u pitanjima od posebnog interesa za studente. Studentski predstavnici imenuju studentskog pravobranitelja, koji vas može savjetovati o vašim pravima. Također, studentski predstavnici mogu pokrenuti postupak izvanredne provjere kvalitete studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ovaj postupak je neovisan i uključuje posjetu eksperata izvan vašeg visokog učilišta koji će utvrditi aktualne probleme i moći utjecati na njihovo rješavanje.”

BOLONJA NA ZADARSKI NAČIN
“Razočarana studentica” iz Zadra za Z NET progovara i o drugim problemima s kojima se zadarski studenti susreću… 
“Gube se naše prijavnice u referadi, zbog čega moramo ispunjavati nove, trčati po fakultetu i tražiti nove potpise i ocjene, no profesora nema, pa danima obilazimo faks dok nitko u tajništvu ne zna gdje je;
odbijaju nam se novi potpisi na te nove prijavnice jer se profesorima ne da i ne shvaćaju o čemu se uopće radi;
gubimo rokove zbog tuđih administrativnih pogrešaka;
neravnomjerno je opterećenje ECTS bodova po kolegiju – rezultat čega je da za jedan kolegij, s oproštenjem, mokrimo krv, a za drugi ispit spremamo čavrljajući na kavi s prijateljima, iz skripte od 3 stranice;
donose se odluke koje se kose s odrednicama bolonje, ne održavaju se ispiti ili se održavaju s razmakom manjim od 2 tjedna (nerijetko je da se ispit nakon prvog roka održi nakon jedva tjedan dana), ne funkcionira referada i web stranica Sveučilišta, ne održavaju se  kolokviji…” – kazala nam je.

 

“GDJE ĆEMO DOK SE ONI DOGOVORE?”
“Tržište rada danas uglavnom ne poznaje pojam prvostupnik, pa s diplomom koju dobijemo nakon 3. godine fakulteta možemo napraviti suicid ili nastaviti školovanje još sljedeće dvije godine – jer se nemamo gdje zaposliti! Poslodavac ne zna što smo i koje su nam kompetencije. Iskreno, ne znam ni sama što mi je trogodišnje obrazovanje za prvostupnika donijelo. Kada sam Ministarstvu prije 2 godine poslala mail i pitala gdje se mogu zaposliti s ovom diplomom, nakon više od mjesec dana sam dobila odgovor da Ministarstvo s nekakvom agencijom radi na izradi nomenklature zanimanja, pa će kroz koju godinu to biti riješeno. Postavlja se pitanje – gdje ćemo mi raditi i kako ćemo živjeti sljedećih par godina dok se oni ne dogovore…” – “razočarana studentica”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zhily

    30. rujna 2010. at 20:25

    Pa napokon da je neko više progovorio o ovome!!

     
  2. critical

    30. rujna 2010. at 21:35

    Ima toga još, ovo su samo grebotine…..

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Kolarić: “Kada bi se procijepili, ne bismo imali epidemijsko širenje virusa”

Objavljeno

-

By

“Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključio je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, i za Dnevnik HTV-a govorio je o cijepljenju i epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Branko Kolarić je jedan od pet potpisnika izjave kojom se ograđuje od komentara Gordana Lauca, na pitanje hoće li biti nekih daljnjih postupaka, ili će sve stati na ovoj pisanoj izjavi, Kolarić je rekao kako ne bi komentirao daljnje postupke.

– Ovo je bio postupak kojim mi čuvamo naš profesionalni integritet, i osjetili smo duboku dužnost da se izjasnimo oko toga i ogradimo od takvih izjava, i to je ono što ja mogu komentirati, rekao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

– Vrlo jasno ste naznačili da se ne slažete zapravo sa svime što je gospodin Lauc govorio od lipnja 2020., neće biti nikakvih ultimatuma tipa “ili mi izlazimo iz Znanstvenog savjeta, ili želimo da on izađe”, upitao je novinar Mladen Sirovica.

– Neću u tom smislu to komentirati, svoju poruku smo dali. Rekao bih kako ja svoj studente podučavam: postoje pogreške u istraživanjima, imamo slučajne pogreške i sistematske pogreške. Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu – to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome, zaključio je Kolarić.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Tri tisuće zaraženih dnevno nam je nažalost postao standard, kakve su projekcije za dalje, pogotovo u svjetlu činjenice da i dalje imamo nisku razinu procijepljenih, upitao je Sirovica.

– Ne mogu reći da me ne boli, tri tisuće novozaraženih ljudi od kojih će 50 završiti na respiratoru, a 30 će ih umrijeti kroz nekoliko tjedana. Tako je bilo jučer, tako će biti vjerojatno sutra. Da su se cijepili ne bi ih umrlo 30, umrlo bi ih dvoje-troje. Projekcije detaljne ne bih iznosio, ali ne vjerujem da bi se situacija naglo popravila sama od sebe, a Stožer i ljudi koji su odgovorni za donošenje mjera i odluka se isto trebaju zamisliti nad ovom situacijom, rekao je Branko Kolarić.

Kolarić je istaknuo kako situacija sigurno može ići na gore i objasnio zašto je važno cijepiti se.

– Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca, upozorava Kolarić.

Propitivanje cjepiva

– Mi u Hrvatskoj posebno to radimo, nije tako svugdje, neki će reći da je društvenih mreža i interneta, ali isto tako Danska i Velika Britanija imaju društvene mreže i internet, ne bih rekao da je to stvar. Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Postoje još neke stvari koje možemo raditi, treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključi je Brank Kolarić.

Cijepljenje mladih

– Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići. Kod mladih ljudi je rjeđe da će imati težu kliničku sliku, no recimo opasnost od miokarditisa, upale srca u nekih mladih ljudi je puno veća nego bilo kakvi rizici od nuspojave cijepljenja, ističe Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od 1. prosinca besplatno dopunsko zdravstveno dobit će još 120.000 građana

Objavljeno

-

By

Od 1. prosinca će 120 tisuća građana, a uglavnom je riječ o umirovljenicima, dobiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada je prihvatila prijedlog Silvana Hrelje o izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju po kojem se podiže prihodovni cenzus na osnovi kojeg građani ostvaruju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, pa će tako ubuduće taj cenzus po članu kućanstva biti dvije tisuće kuna, a za samca se penje na dvije i pol tisuće kuna.

Rast je to u obje kategorije za više od 400 kuna, odnosno za 25 posto u odnosu na sadašnji cenzus, a ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da će time ubuduće dodatnih 120 tisuća ljudi dobiti policu dopunskog osiguranja na račun države. Državni proračun će to godišnje koštati oko sto milijuna kuna.

Da će Vlada prihvatiti Hreljin prijedlog dalo se naslutiti i iz toga što su među zastupnicima koji su potpisali podršku za slanje zakonskih izmjena u saborsku proceduru bili i brojni HDZ-ovci, a ministar Beroš je kazao da se time određuje primjereniji cenzus za socijalno najosjetljivije.

Hreljina podrška Vladi već je rezultirala i time da će se najavljena intervencija u području obiteljskih mirovina, koju je Vlada ugradila i u nacionalni plan oporavka i otpornosti, dogoditi dvije godine ranije nego što je to bilo prvotno zamišljeno, a to bi trebalo donijeti desetpostotni rast mirovina za više od 200 tisuća umirovljenika od 2023. godine, piše Novi list.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektori istražuju tržnice, kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili

Objavljeno

-

By

Šipak i mandarina, gljiva i mahuna, kesten i jabuka pa bundeva i grožđe, ali i pokoji – inspektor. Sve to može se ovih dana naći na tržnicama diljem Hrvatske jer do kraja mjeseca “češljat” će ih Državni inspektorat, i to pod egidom “Što i od koga kupuju, važno je građanima”.

Kažu tako inspektori, kojima je, ističu, u vrijeme “poplave” informacija o proizvodima koji se sve češće povlače s polica, još važnije da plac ili pazar, kako je kome draže, i dalje ostane mjesto susreta onih koji nude i potražuju svježe namirnice za ručak.

Krenulo se u nadzor još krajem rujna, objašnjavaju u Državnom inspektoratu, i to s veletržnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, nastavilo se u Metkoviću i Zadru, a nadziralo se, ukratko, sve. Od prijave radnika, kažu nam, do higijene prostora, opreme i djelatnika, preko sanitarnih iskaznica, a u “akciju” išli su turistički, poljoprivredni, tržišni i sanitarni inspektori, ali i inspektori rada i radnih odnosa te oni zaduženi za zaštitu okoliša.

“Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora utvrđene su 93 povrede propisa, a za 44 inspektori su primijenili načelo oportuniteta”, objašnjavaju za Večernji list u Državnom inspektoratu kako su “kontrolori” u gotovo polovici slučajeva omogućili ispravak nepravilnosti tijekom nadzora, što im zakon i omogućuje. Uputit će 20 prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka nadležnim sudovima, a naplatili su i 13 kazni na samom mjestu.

“Povrede su se, među ostalim, odnosile na to da veletrgovac nije osigurao isprave o stanju robe za kontrolirano voće i povrće, neisticanje imena tvrtke, neispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta, zatim povrede odredbi Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, odnosno sanitarno-tehnički nedostaci, nepostojanje deklaracija na voću i povrću, tj. ono nije u skladu s tržišnim standardima, trgovac nije bio upisan u Upisnik proizvođača voća i povrća, a bilo je i povreda odredbi Zakona o zaštiti na radu te povreda koje se odnose na neodgovarajuće zbrinjavanje otpada”, kažu u Inspektoratu, čiji su se djelatnici prije tjedan dana preselili i na tržnice na malo, a kontrolu zasad obavili u Zagrebu na Dolcu, Jarunu i Kvatriću, na tržnicama u Bjelovaru, Daruvaru, Karlovcu, Dugoj Resi, Sisku, Vojniću, ali i u Rijeci, Umagu, Labinu, Puli, Malinskoj, Krku, Cresu, Otočcu, Gospiću, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Makarskoj, Dubrovniku, Imotskom, Šibeniku te u Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Donjoj Stubici.

“U proteklih tjedan dana bilo je 310 inspekcijskih nadzora, a prema preliminarnim podacima, utvrđeno je 159 povreda propisa”, kažu u Državnom inspektoratu, pa dodaju da su u 130 slučajeva inspektori opet primijenili tzv. načelo oportuniteta, odnosno omogućili trenutni ispravak nepravilnosti. Devet prekršajnih naloga ipak su izrekli, izdali sedam novčanih kazni, a u 14 slučajeva podnijet će prijedloge za pokretanje prekršajnih postupaka.

A što su bili konkretni problemi? “Najčešće utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti tržišne inspekcije odnosile su se na neisticanje tvrtke, neisticanje cijena, a utvrđeno je i obavljanje neregistrirane djelatnosti trgovine”, kažu u Inspektoratu koji vodi Andrija Mikulić.

I sanitarni inspektori bili su na tržnicama, bilo je nekoliko slučajeva u kojima zaposlenici nisu obavili zdravstveni pregled, a posebno su se na zagrebačkim placevima, objasnio je pročelnik Područnog ureda Zagreb Državnog inspektorata Robert Kober, provjeravale hladne vitrine, odnosno prodaja svježeg sira i vrhnja.

Na temperaturi od četiri do osam stupnjeva, podsjetimo, mliječni proizvodi prodaju se od 2010., i to je jedini način na koji se oni na tržnicama smiju plasirati. Naravno, na terenu su bili i inspektori zaštite okoliša koji su utvrdili da se biorazgradivi otpad ne odvaja od miješanog, dok su njihovi kolege iz poljoprivredne sekcije pronašli niz proizvoda bez deklaracija. O voću i povrću bila je riječ. “Potrošačima moraju biti dostupne informacije o kojem se proizvodu radi, tko ga otprema i pakira te koja mu je zemlja podrijetla”, rekao je poljoprivredni inspektor Jozo Barišić, pa objasnio da kontrola na placu nije finalna.

Poljoprivredna inspekcija, kazao je, posjetit će i poljoprivredna gospodarstva kako bi utvrdila jesu li proizvodi u ponudi na određenom štandu doista proizvedeni na poljoprivrednim površinama koje su u Upisniku poljoprivrednika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu