Hrvatska
"Katastrofa će se ponoviti ako se ne izgrade potrebni nasipi!"

Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za hitne intervencije Grada Zagreba, opet je podigao veliku prašinu u hrvatskoj javnosti.
Nakon poplave i probijanja brane savskog kanala na više mjesta nizvodno od Zagreba, on je upozorio na dodatne probleme koji su se potom pojavili, a na koje nitko od nadležnih ranije nije obraćao pažnju.
Izašao je u javnost s problemom ilegalnog pohranjivanja skupog otpada, optužio čitav niz institucija za zanemarivanje problema, počevši s Vladom i Državnim odvjetništvom.
Nakon smirivanja stanja na terenu, Kalinić je napokon uhvatio malo predaha, stao na loptu i sada, hladne glave, objasnio u intervjuu za Z NET o čemu se zapravo radi.
* Vidjeli smo što se događa kada Sava nabuja. Je li se takva situacija mogla izbjeći?
– Bio je to najveći vodostaj Save u posljednjih 46 godina. Grad Zagreb je nasipom i oteretnim kanalom koji je građen nakon velike poplave 1964. godine jako dobro zaštićen i u Zagrebu nije bilo poplave. Problem su, što se pokazalo, mjesta koja se nalaze uzvodno i nizvodno od Zagreba, u Zagrebačkoj županiji koja nemaju izgrađene nasipe. U ovom je slučaju i reakcija bila zakašnjela jer se nije pravovremeno išlo s gradnjom zečjih nasipa koji bi ipak koliko toliko neka mjesta i zaštitili.
* Mnogi ljudi s poplavljenog područja tvrde da pomoć nije bila dovoljno brza i učinkovita.
– Ured za upravljanje u hitnim situacijama je uvelike pomagao poplavljenim područjima. U Veliku Goricu su poslane dvije cisterne s 13.000 litara pitke vode, 15 vozila DVD-a, plutajuće brane, 50 dobrovoljnih vatrogasaca, 30-ak pumpi za ispumpavanje, vozilo JVP-a i tri pumpe za septičke jame. Prvi smo bili i u općini Brdovec, mjesto Javorje. Iz Vatrogasne postaje Jankomir (koja je najbliža poplavljenom području) poslan je vatrogasni čamac za spašavanje na vodi. Čamac je nakon Javorja otišao u Drenju gdje su evekuirani stanovnici. Samo da bude jasno Općina Brdovec ne spada u Grad Zagreb, već u Zagrebačku županiju.
* Je li u budućnosti moguće izbjeći veću štetu i koje se promjene prije toga trebaju provesti?
– Jedino što pruža kvalitetnu zaštitu jest izgradnja nasipa na ugroženim područjima, a oni nisu izgrađeni. Nakon toga, budući se u današnje vrijeme zna kada dolazi vodeni val, na vrijeme se treba krenuti s izgradnjom zečjih nasipa, zaštitom imovine i ono što se sada pokazuje kao problem, micanjem stoke.
* Kazali ste da je opasnost veća zbog pohranjivanja opasnog otpada. Tko ga pohranjuje i gdje?
– Radi se o opasnom otpadu u industijskim zonama. Odlažu ga neodgovorne tvrtke i pojedinci na raznim lokacijama, odnosno na bilo kojoj lokaciji koja im je dostupna. Veliki je problem što u RH nemamo spalionicu otpada pa se on odlaže na neprimjeren način ili se izvozi, što je jako skupo. Prije dvije godine smo na jednom terenu na Žitnjaku našli i sanirali, odnosno izvezli, 50 bačvi s opasnim otpadom.
* Tko je za to odgovoran?
– Problem odlaganja opasnog otpada nije isklučivo hrvatski problem, imaju ga sve industrijske zemlje. Mislim da bi se Ministarstvo zaštite okoliša trebalo ozbiljno pozabaviti opasnim otpadom. A za stanje u Hrvatskoj odgovorne su sve dosadašnje vlade.
* Imate li kakvih saznanja o opasnom otpadu, da se pohranjuje i u Zadru?
– Ne, nemam.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.








Ja
28. rujna 2010. at 21:40
Odličan intervju, aplause:
persa
29. rujna 2010. at 8:17
Dovoljna je katastrofa tebe imati na čelu jedne takve službe…..