Hrvatska
"Katastrofa će se ponoviti ako se ne izgrade potrebni nasipi!"

Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za hitne intervencije Grada Zagreba, opet je podigao veliku prašinu u hrvatskoj javnosti.
Nakon poplave i probijanja brane savskog kanala na više mjesta nizvodno od Zagreba, on je upozorio na dodatne probleme koji su se potom pojavili, a na koje nitko od nadležnih ranije nije obraćao pažnju.
Izašao je u javnost s problemom ilegalnog pohranjivanja skupog otpada, optužio čitav niz institucija za zanemarivanje problema, počevši s Vladom i Državnim odvjetništvom.
Nakon smirivanja stanja na terenu, Kalinić je napokon uhvatio malo predaha, stao na loptu i sada, hladne glave, objasnio u intervjuu za Z NET o čemu se zapravo radi.
* Vidjeli smo što se događa kada Sava nabuja. Je li se takva situacija mogla izbjeći?
– Bio je to najveći vodostaj Save u posljednjih 46 godina. Grad Zagreb je nasipom i oteretnim kanalom koji je građen nakon velike poplave 1964. godine jako dobro zaštićen i u Zagrebu nije bilo poplave. Problem su, što se pokazalo, mjesta koja se nalaze uzvodno i nizvodno od Zagreba, u Zagrebačkoj županiji koja nemaju izgrađene nasipe. U ovom je slučaju i reakcija bila zakašnjela jer se nije pravovremeno išlo s gradnjom zečjih nasipa koji bi ipak koliko toliko neka mjesta i zaštitili.
* Mnogi ljudi s poplavljenog područja tvrde da pomoć nije bila dovoljno brza i učinkovita.
– Ured za upravljanje u hitnim situacijama je uvelike pomagao poplavljenim područjima. U Veliku Goricu su poslane dvije cisterne s 13.000 litara pitke vode, 15 vozila DVD-a, plutajuće brane, 50 dobrovoljnih vatrogasaca, 30-ak pumpi za ispumpavanje, vozilo JVP-a i tri pumpe za septičke jame. Prvi smo bili i u općini Brdovec, mjesto Javorje. Iz Vatrogasne postaje Jankomir (koja je najbliža poplavljenom području) poslan je vatrogasni čamac za spašavanje na vodi. Čamac je nakon Javorja otišao u Drenju gdje su evekuirani stanovnici. Samo da bude jasno Općina Brdovec ne spada u Grad Zagreb, već u Zagrebačku županiju.
* Je li u budućnosti moguće izbjeći veću štetu i koje se promjene prije toga trebaju provesti?
– Jedino što pruža kvalitetnu zaštitu jest izgradnja nasipa na ugroženim područjima, a oni nisu izgrađeni. Nakon toga, budući se u današnje vrijeme zna kada dolazi vodeni val, na vrijeme se treba krenuti s izgradnjom zečjih nasipa, zaštitom imovine i ono što se sada pokazuje kao problem, micanjem stoke.
* Kazali ste da je opasnost veća zbog pohranjivanja opasnog otpada. Tko ga pohranjuje i gdje?
– Radi se o opasnom otpadu u industijskim zonama. Odlažu ga neodgovorne tvrtke i pojedinci na raznim lokacijama, odnosno na bilo kojoj lokaciji koja im je dostupna. Veliki je problem što u RH nemamo spalionicu otpada pa se on odlaže na neprimjeren način ili se izvozi, što je jako skupo. Prije dvije godine smo na jednom terenu na Žitnjaku našli i sanirali, odnosno izvezli, 50 bačvi s opasnim otpadom.
* Tko je za to odgovoran?
– Problem odlaganja opasnog otpada nije isklučivo hrvatski problem, imaju ga sve industrijske zemlje. Mislim da bi se Ministarstvo zaštite okoliša trebalo ozbiljno pozabaviti opasnim otpadom. A za stanje u Hrvatskoj odgovorne su sve dosadašnje vlade.
* Imate li kakvih saznanja o opasnom otpadu, da se pohranjuje i u Zadru?
– Ne, nemam.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





Ja
28. rujna 2010. at 21:40
Odličan intervju, aplause:
persa
29. rujna 2010. at 8:17
Dovoljna je katastrofa tebe imati na čelu jedne takve službe…..