Connect with us

Hrvatska

Vladine mjere za spas: 30 projekata vrijednih 13,85 milijardi eura

Objavljeno

-


Hrvatska vlada prihvatila je prijedlog s 30 investicijskih projekata od interesa za državu u javnom sektoru, a ukupna je vrijednost tih projekata u području energetike, turizma, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukture 13,85 milijardi eura. U većini tih projekta nositelji su javna poduzeća, pa je Vlada s današnje sjednice nadležna trgovačka društva u vlasništvu države obvezala da joj u roku 20 dana dostave prijedloge financiranja i dinamiku realizaciju svakog pojedinog projekta.
Lokalne jedinice Vlada je obvezala da prikupe ponude zainteresiranih investitora u turizmu i u roku mjesec dana ih dostave Vladi. Riječ je o popisu glavnih projekata i taj će se popis povećavati, kazala je premijerka Jadranka Kosor.
– U Hrvatskoj su investicije skoro skroz zamrle, upozorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker dodajući kako država treba dati primjer onima koji zaziru od investicija. Poručuje i kako bi se lokalne jedinice smanjenjem komunalnih doprinosa ustvari trebale natjecati gdje će doći investitori.
U katalogu investicijskih projekata najviše ih je, 18, s područja energetike ukupno vrijednih 3,85 milijardi eura, dok je najviši iznos vrijednosti projekata s područja prometne infrastrukture, tri projekta ukupne su vrijednosti 4,27 milijardi eura. Pritom je pojedinačno najveće vrijednosti projekt željezničke pruge Rijeka-Karlovac-Zagreb-Koprivnica-Botovo s procjenom ulaganja od 3,65 milijardi eura.
Na popisu je i izgradnja novog putničkog terminala u zagrebačkoj Zračnoj luci s predviđenih 302 milijuna eura, kao i most Pelješac s predviđenim ulaganjem od 320 milijuna eura. Glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak ističe kako Pelješki most osigurava teritorijalni kontinuitet, ne samo Hrvatske nego i cijelog šengenskog prostora.
– Mi smo u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor dogovorili izuzeća za određene vrste prometa kroz Neumski koridor, no, ulaskom u EU sve žive životinje, koze, ovce, krave i konji morat će trajektom ići na Pelješac, a proizvodi životinjskog porijekla moći će prolaziti koridorom u posebno plombiranim vozilima, rekao je.
Među energetskim projektima za koje je zadužen HEP su primjerice izgradnja novog bloka u Termoelektrani Plomin, što je investicija vrijednosti od 800 milijuna eura, u nadležnosti Janafa npr. naftni terminal u Kaštel Sućurcu, a Plinacro je nositelj projekta izgradnja skladišta za uravnoteženje plinoopskrbnog sustava u uvjetima vršne potrošnje u blizini Grubišnog Polja. Projekti u području turizma velikim su dijelom oslonjeni na lokalne jedinice, a navedeno je pet projekata ukupne vrijednosti 1,4 milijarde eura.
Pritom je najveći projekt Brijuni Rivijera čija se vrijednost procjenjuje na 895 milijuna eura, dok je projekt turističke zone Prukljan procijenjen na 200-300 milijuna eura. Vlada je među javne projekte u turizmu uvrstila i projekte Preluk (na Kvarnerskoj obali), Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica i sportsko-rekreacijski centar Bijela Kosa.
U vodnom gospodarstvu predviđena četiri projekta ukupno su vrijedna više od 4,3 milijarde eura, od čega se na 1,9 milijardi eura procjenjuju projekti izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, a investicija u višenamjenski kanal Dunav-Sava procjenjuje se na 950 milijuna eura. Vlada je najavila i prodaju deset nekretnina u državnom vlasništvu, primjerice bivšeg vojnog kompleksa Ravnice u Zadru, skladišta Jamnjak i Ražine u Šibeniku, bivšeg znanstveno-studijskog centra i političke škole Kumrovec, a natječaji za te nekretnine bit će raspisani početkom studenog.
Vlada je prihvatila i kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima ima dionice ili udjele, a namijenjen je upravama i nadzornim odborima tih tvrtki kako bi se standardizirali mehanizmi upravljanja. (Hina)

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu