Hrvatska
Vladine mjere za spas: 30 projekata vrijednih 13,85 milijardi eura

Hrvatska vlada prihvatila je prijedlog s 30 investicijskih projekata od interesa za državu u javnom sektoru, a ukupna je vrijednost tih projekata u području energetike, turizma, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukture 13,85 milijardi eura. U većini tih projekta nositelji su javna poduzeća, pa je Vlada s današnje sjednice nadležna trgovačka društva u vlasništvu države obvezala da joj u roku 20 dana dostave prijedloge financiranja i dinamiku realizaciju svakog pojedinog projekta.
Lokalne jedinice Vlada je obvezala da prikupe ponude zainteresiranih investitora u turizmu i u roku mjesec dana ih dostave Vladi. Riječ je o popisu glavnih projekata i taj će se popis povećavati, kazala je premijerka Jadranka Kosor.
– U Hrvatskoj su investicije skoro skroz zamrle, upozorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker dodajući kako država treba dati primjer onima koji zaziru od investicija. Poručuje i kako bi se lokalne jedinice smanjenjem komunalnih doprinosa ustvari trebale natjecati gdje će doći investitori.
U katalogu investicijskih projekata najviše ih je, 18, s područja energetike ukupno vrijednih 3,85 milijardi eura, dok je najviši iznos vrijednosti projekata s područja prometne infrastrukture, tri projekta ukupne su vrijednosti 4,27 milijardi eura. Pritom je pojedinačno najveće vrijednosti projekt željezničke pruge Rijeka-Karlovac-Zagreb-Koprivnica-Botovo s procjenom ulaganja od 3,65 milijardi eura.
Na popisu je i izgradnja novog putničkog terminala u zagrebačkoj Zračnoj luci s predviđenih 302 milijuna eura, kao i most Pelješac s predviđenim ulaganjem od 320 milijuna eura. Glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak ističe kako Pelješki most osigurava teritorijalni kontinuitet, ne samo Hrvatske nego i cijelog šengenskog prostora.
– Mi smo u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor dogovorili izuzeća za određene vrste prometa kroz Neumski koridor, no, ulaskom u EU sve žive životinje, koze, ovce, krave i konji morat će trajektom ići na Pelješac, a proizvodi životinjskog porijekla moći će prolaziti koridorom u posebno plombiranim vozilima, rekao je.
Među energetskim projektima za koje je zadužen HEP su primjerice izgradnja novog bloka u Termoelektrani Plomin, što je investicija vrijednosti od 800 milijuna eura, u nadležnosti Janafa npr. naftni terminal u Kaštel Sućurcu, a Plinacro je nositelj projekta izgradnja skladišta za uravnoteženje plinoopskrbnog sustava u uvjetima vršne potrošnje u blizini Grubišnog Polja. Projekti u području turizma velikim su dijelom oslonjeni na lokalne jedinice, a navedeno je pet projekata ukupne vrijednosti 1,4 milijarde eura.
Pritom je najveći projekt Brijuni Rivijera čija se vrijednost procjenjuje na 895 milijuna eura, dok je projekt turističke zone Prukljan procijenjen na 200-300 milijuna eura. Vlada je među javne projekte u turizmu uvrstila i projekte Preluk (na Kvarnerskoj obali), Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica i sportsko-rekreacijski centar Bijela Kosa.
U vodnom gospodarstvu predviđena četiri projekta ukupno su vrijedna više od 4,3 milijarde eura, od čega se na 1,9 milijardi eura procjenjuju projekti izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, a investicija u višenamjenski kanal Dunav-Sava procjenjuje se na 950 milijuna eura. Vlada je najavila i prodaju deset nekretnina u državnom vlasništvu, primjerice bivšeg vojnog kompleksa Ravnice u Zadru, skladišta Jamnjak i Ražine u Šibeniku, bivšeg znanstveno-studijskog centra i političke škole Kumrovec, a natječaji za te nekretnine bit će raspisani početkom studenog.
Vlada je prihvatila i kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima ima dionice ili udjele, a namijenjen je upravama i nadzornim odborima tih tvrtki kako bi se standardizirali mehanizmi upravljanja. (Hina)
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




