Connect with us

Hrvatska

Vladine mjere za spas: 30 projekata vrijednih 13,85 milijardi eura

Objavljeno

-


Hrvatska vlada prihvatila je prijedlog s 30 investicijskih projekata od interesa za državu u javnom sektoru, a ukupna je vrijednost tih projekata u području energetike, turizma, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukture 13,85 milijardi eura. U većini tih projekta nositelji su javna poduzeća, pa je Vlada s današnje sjednice nadležna trgovačka društva u vlasništvu države obvezala da joj u roku 20 dana dostave prijedloge financiranja i dinamiku realizaciju svakog pojedinog projekta.
Lokalne jedinice Vlada je obvezala da prikupe ponude zainteresiranih investitora u turizmu i u roku mjesec dana ih dostave Vladi. Riječ je o popisu glavnih projekata i taj će se popis povećavati, kazala je premijerka Jadranka Kosor.
– U Hrvatskoj su investicije skoro skroz zamrle, upozorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker dodajući kako država treba dati primjer onima koji zaziru od investicija. Poručuje i kako bi se lokalne jedinice smanjenjem komunalnih doprinosa ustvari trebale natjecati gdje će doći investitori.
U katalogu investicijskih projekata najviše ih je, 18, s područja energetike ukupno vrijednih 3,85 milijardi eura, dok je najviši iznos vrijednosti projekata s područja prometne infrastrukture, tri projekta ukupne su vrijednosti 4,27 milijardi eura. Pritom je pojedinačno najveće vrijednosti projekt željezničke pruge Rijeka-Karlovac-Zagreb-Koprivnica-Botovo s procjenom ulaganja od 3,65 milijardi eura.
Na popisu je i izgradnja novog putničkog terminala u zagrebačkoj Zračnoj luci s predviđenih 302 milijuna eura, kao i most Pelješac s predviđenim ulaganjem od 320 milijuna eura. Glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak ističe kako Pelješki most osigurava teritorijalni kontinuitet, ne samo Hrvatske nego i cijelog šengenskog prostora.
– Mi smo u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor dogovorili izuzeća za određene vrste prometa kroz Neumski koridor, no, ulaskom u EU sve žive životinje, koze, ovce, krave i konji morat će trajektom ići na Pelješac, a proizvodi životinjskog porijekla moći će prolaziti koridorom u posebno plombiranim vozilima, rekao je.
Među energetskim projektima za koje je zadužen HEP su primjerice izgradnja novog bloka u Termoelektrani Plomin, što je investicija vrijednosti od 800 milijuna eura, u nadležnosti Janafa npr. naftni terminal u Kaštel Sućurcu, a Plinacro je nositelj projekta izgradnja skladišta za uravnoteženje plinoopskrbnog sustava u uvjetima vršne potrošnje u blizini Grubišnog Polja. Projekti u području turizma velikim su dijelom oslonjeni na lokalne jedinice, a navedeno je pet projekata ukupne vrijednosti 1,4 milijarde eura.
Pritom je najveći projekt Brijuni Rivijera čija se vrijednost procjenjuje na 895 milijuna eura, dok je projekt turističke zone Prukljan procijenjen na 200-300 milijuna eura. Vlada je među javne projekte u turizmu uvrstila i projekte Preluk (na Kvarnerskoj obali), Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica i sportsko-rekreacijski centar Bijela Kosa.
U vodnom gospodarstvu predviđena četiri projekta ukupno su vrijedna više od 4,3 milijarde eura, od čega se na 1,9 milijardi eura procjenjuju projekti izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, a investicija u višenamjenski kanal Dunav-Sava procjenjuje se na 950 milijuna eura. Vlada je najavila i prodaju deset nekretnina u državnom vlasništvu, primjerice bivšeg vojnog kompleksa Ravnice u Zadru, skladišta Jamnjak i Ražine u Šibeniku, bivšeg znanstveno-studijskog centra i političke škole Kumrovec, a natječaji za te nekretnine bit će raspisani početkom studenog.
Vlada je prihvatila i kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima ima dionice ili udjele, a namijenjen je upravama i nadzornim odborima tih tvrtki kako bi se standardizirali mehanizmi upravljanja. (Hina)

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu