Hrvatska
Kaos s mirovinama: Šteta od dvije milijarde kuna

Zbog najave da će se od 1. listopada dvostruko više penalizirati svaka godina prijevremenog odlaska u penziju – 0,34 umjesto 0,15 posto umanjenja po mjesecu – proteklih je mjeseci nastao pravi stampedo predaja zahtjeva za penzioniranjem. Procjenjuje se da je zahtjeve dalo dvostruko više ljudi nego što bi ih bilo da Vlada nije odlučno najavljivala uvođenje radikalno većih “kazni”, piše u današnjem broju Novog lista.
Novih 25.000 umirovljenika
Vladina naknadna pamet da u posljednjim sekundama odustane od hitnih izmjena mirovinskog zakona prema kojima bi oni koji se prijevremeno umirove nakon 1. listopada ove godine bili kažnjeni 11 posto većim umanjenjem mirovine, ne može sanirati golemu štetu koja je već počinjena – i to građanima koji su predali zahtjeve za prijevremenim umirovljenjem, ali i državnom proračunu i mirovinskom fondu.
– Umjesto desetak tisuća, što je do sada bio uobičajen broj prijevremenih umirovljenja u jednoj godini, ove će godine u prijevremenu mirovinu otići oko 25 tisuća radnika. Šteta je već načinjena i nju ne može popraviti Vladina objava da njezine izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju ipak neće ići u hitnu saborsku proceduru kao ni naznake da će možda posve odustati od povećane penalizacije prijevremenog umirovljenja, kazao nam je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU).
Koliko smo izgubili
Masovan odlazak u prijevremenu penziju započeo je još u prvoj polovini ove godine, kada je prijevremenim umirovljenicima postalo gotovo deset tisuća ljudi, što je 75 posto više nego u istom razdoblju lani. Ovom crnom plimnom valu, osim Vladinih najava izmjena zakona, pridonijeli su i poslodavci koji su se prijevremenim umirovljenjima rješavali viška zaposlenih.
Da će se gubici i to samo u mirovinskom fondu mjeriti u milijardama, pokazuje slijedeća računica: radnik s prosječnom bruto plaćom od 7.600 kuna godišnje uplati oko 18 tisuća kuna mirovinskih doprinosa. Ako pretpostavimo da će u prijevremenu mirovinu zbog Vladinih najava strože penalizacije otići petnaest tisuća ljudi više nego što bi to inače učinilo, to znači da će mirovinski fondovi godišnje gubiti više od 270 milijuna kuna, koliko bi ukupno bili doprinosi ovih ljudi da su nastavili raditi. Ako se računa da bi ovih 15 tisuća građana ostalo raditi prosječno još tri godine, svota gubitka u mirovinskom fondu za te tri godine penje se na 800 milijuna kuna. Istodobno, trogodišnja isplata mirovina za tih 15 tisuća ljudi stajat će ukupno oko 1,2 milijarde kuna. Račun se temelji na prosječnoj mirovini od 2.165 kuna mjesečno, što godišnje iznosi blizu 26 tisuća kuna za jednog umirovljenika, piše Novi list.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin4 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






