Nekategorizirano
Njemačku zamijenili – Karinom Gornjim?

Mlada obitelj Salihović od šestog mjeseca novi su stalni stanovnici Karina Gornjeg. Iz Njemačke su došli pod obronke Velebita sa svoje dvoje djece, a za što svakako treba hrabrosti.
Oni nisu dvojili ni sekunde. Znali su što žele.
– Ovdje smo napravili kuću 1998., pa moja majka tu živi već deset godina. Dosad smo svako ljeto dolazili ovdje na godišnji odmor, priča nam Asmir Salihović, glava obitelji koji je do jučer sa suprugom Danielom i dvoje djece živio u malenom gradiću nedaleko Dortmunda.
– Živjeli smo u gradiću Melle, od tridesetak tisuća stanovnika. Moja supruga je Njemica. Tamo smo imali firmu koju smo prebacili u Bosnu, pošto sam ja iz Cazina. Firmu u Bosni vode moji brat i sestra već dvije i pol godine. Radimo furnir za namještaj. Jako brzo smo se dogovorili da dođemo u Karin, veli nam Asmir.
No, morali su čekati da djeci završi škola u Njemačkoj. U lipnju su konačno i preselili. Zauvijek, nadaju se.
– Često sam morao poslovno boraviti u Bosni, a budući je to značilo odvajanje od obitelji, bilo mi je teško. Sada je to mnogo lakše, sve je mnogo bliže, pa odemo i po dva puta tjedno u Bosnu, ističe Asmir koji je u Njemačku kod tete otišao početkom rata i tamo stvorio život i obitelj.
Njegova djeca, desetogodišnji Dario i jedanaestogodišnja Sarina još nisu naučili hrvatski jezik, ali se prilagođavaju novoj sredini.
– Djeca su super zadovoljna. Sin ide u četvrti razred tu, u karinsku školu, i ima dosta prijatelja, a kćer ide u šesti razred u Kruševu. S vremenom će naučiti i jezik, kroz igru i prijateljstvo s drugom djecom. Ovdje je drukčije nego u Njemačkoj. Djeca se stalno igraju skupa. Sve je puno prisnije, objašnjava nam Asmir, dodajući:
– Ako budu na mene, jezik će naučiti za čas, bez problema. Ja sam za sedam mjeseci naučio perfektno govoriti njemački.
Asmir i Daniela u braku su već petnaest godina. Upoznali su se odmah po njegovom dolasku u Njemačku.
– Ispočetka se nisam previše trudila naučiti hrvatski, ali kako nisam mogla razumjeti ljude oko sebe, morala sam početi učiti, uglavnom uz knjige i video kazete, toliko da se mogu sporazumjeti s ljudima, priča nam Daniela koja je također jako zadovoljna što su došli u Karin.
Tu je, kažu nam, život puno sporiji i puno neopterećeniji nego u bilo kojem gradu.
– Dosta nam je bilo gradske vreve i buke, dodaju.
– Žena kaže da ona više ne bi išla nazad u Njemačku. Tu joj se stvarno sviđa, kratko se nadovezao Asmir, rekavši nam za kraj:
– U Njemačkoj imamo kuću. Djeci ćemo, naravno, ostaviti mogućnost da, kada postanu punoljetni, odluče hoće li ostati ovdje ili će ići gore. Ja, s druge strane, ne mičem. Trenutačno, dapače, radim na tome da ovdje prebacim dio firme. Da se konačni proizvod proizvodi u Obrovcu i da zaposlimo ljude.

Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti






Suzana N.
20. rujna 2010. at 21:29
Halo ja se zovem Suzana N.Kako se Hrvacke novine brinu za nase iz Njemacke koji se vracaju natrag , to je super , a ovdje u Njemackoj nas Konzulat i Hrvacka nedaju nama pravima Hrvatima Papire i nase Domovnicu ja sam rodena u Hrvackoj, do moga13 rodendana zivjela u Hrvackoj . Moj otac pravi Hrvat , sa mojom majkom dosla u Njemacku ovdje sam 38- godina imala 2000godine Hrvacku Domovnicua sada to vise nejde oni kazu u Konzulatu Düseldorf .Izvinite nasi Hrvati hoce u Europsku Zajed- daudu a sa svojim Hrvatima rade sta hoce , janeznam sta to znaci.Ja sam toliko pvrjedena od svoje Zemlje , to nije ljepo . Draga redakcijo molim vas da to vi napisete u novine molim vas .Hvala unaprijed –
.
21. rujna 2010. at 21:27
Meni je jako drago da su familija Salihovic u Hrvackoj , ai nama ovdje fale u Njemackoj .-