Hrvatska
Zadar više nije najbrže rastući grad u Hrvatskoj
Prema zadnjim podacima iz MUP-a, 91.398 osoba ima prijavljeno prebivalište na području grada Zadra, što je tek stotinjak stanovnika više nego prije dvije godine. Iz toga se može lako zaključiti da Zadar više nije najbrže rastući grad u Hrvatskoj kao tijekom zadnjih desetak godina.
Na popisu stanovništva 2001. godine, Zadar je s prigradskim naseljima imao ukupno 72.000 stanovnika, a do 2008. taj se broj, barem prema MUP-ovoj statistici prijavljenih prebivališta, povećao za čak 20 tisuća.
Prijavili se, a ne stanuju ovdje
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić tvrdi da ta statistika naglog porasta stanovništva nije prikazivala realno stanje na terenu.
– Treba pričekati službeni popis stanovništva iduće godine. Mnogi su prijavili prebivalište u Zadru zbog svojih vikendica, da bi platili manji porez, neki su se ovdje prijavili možda jer nema prireza, ali ti ljudi žive i rade negdje drugdje. Osobno bih volio da se radi o stvarnom porastu broja stanovnika, jer to bi značilo da je naš grad poželjan za život i da u njega dolaze ljudi iz drugih krajeva. Veselilo bi me i da je porast uvjetovan rastom nataliteta i povećanjem broja rođenih. Međutim, s druge strane nije dobro da se ljudi iz ruralnih krajeva masovno sele u gradove jer Hrvatska ima velike prirodne resurse koji ostaju neiskorišteni. Mislim da državna vlast treba poboljšati politiku prema razvoju sela – rekao je Vrančić.
“Sve je stalo”
Rapidni rast broja stanovnika u Zadru sada je ipak zaustavljen, a na to je utjecala ekonomska situacija.
– Sve je stalo. Građevinske tvrtke imaju sve manje posla, manje se grade novi stanovi, a u osnovne je škole ove godine upisan jedan razred manje u odnosu na prošlu godinu. Prema tome, mislim da podaci iz MUP-a nisu realni. Broj prijavljenih prebivališta je povećan, a imamo sve manje djece u školama. Tijekom proteklog desetljeća vjerujem da su ljudi izvana dolazili živjeti u Zadar jer imamo dobru klimu, povezanost grada s drugim dijelovima zemlje je znatno poboljšana, kao i infrastruktura te svi preduvjeti za rast gospodarstva – kazala je Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije.
Dovoljno mjesta za sve
Kada bi stanovništvo ipak nastavilo bujati, Zadar ima dovoljno kapaciteta za nastavak širenja.
– Mi imamo strategiju razvoja koja se bazira na maksimalno 100.000 ljudi. Međutim, ta se brojka može povećati. U Zadru ima dovoljno mjesta i praznih stambenih objekata i stanova. Nema bojazni za problem širenja, ali bilo bi dobro da se grad ne poveća previše kako bi i dalje ostao jednako ugodno mjesto za život. Nije prevelik, zato je poželjan – ustvrdila je Kozulić.
Hrvatska
Očekuje li nas bijeli Božić? DHMZ otkrio kakvo nas vrijeme očekuje u zimskim mjesecima
Božić je sve bliže, a ono što mnoge ljude zanima je vremenska prognoza, odnosno možemo li ove godine očekivati bijeli Božić. Iz DHMZ-a su priopćili da nas očekuje još jedna iznadprosječno topla zima.
Unatoč često oprečnim najavama zime koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020.), priopćili su iz DHMZ-a.
U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih.
Što se sezonske količine oborine tiče predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.
Snijeg?
Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica, naveli su iz DHMZ-a.
Hrvatska
Samo osam kandidata donijelo dovoljno potpisa? Odustali Kolakušić, Weiss…
Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, no prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.
Tko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore od stjecanja neovisnosti.
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.
Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP.
Da bi od potencijalnih, postali ‘pravi’ kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.
Neki su birači potpisali za više kandidata
Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. prosinca (petak). Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. prosinca.
Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se doznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.
Nekoliko kandidata odustalo
Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.
Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.
Pokaže li se točnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.
Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović, Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.
Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine.
Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ne uspije li, slijedi drugi krug dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže još kiše i snijega, evo kad slijedi stabilizacija
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem zemlje, duž Jadrana i u područjima uz Jadran ima jutros kiše, pljuskova s grmljavinom, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici. Zimskom dojmu doprinosi i snažna bura, olujna na udare pod Velebitom.
Vjetrovito će na Jadranu biti i u nastavku utorka, lokalno može biti i obilnijih pljuskova s grmljavinom. Snijega će i dalje povremeno biti u Gorskom kotaru i Lici.
Slično i tijekom srijede, kiše i pljuskova bit će duž Jadrana i u područjima uz Jadran, snijeg će povremeno padati u gorju, iako prolazno koja pahulja može zalepršati i na sjeveru zemlje.
U četvrtak postupno razvedravanje, posvuda će biti uglavnom suho, veći dio dana. Bura će slabjeti na moru.
Stabilno i većinom suho bit će i tijekom petka, no prema večeri novo jače naoblačenje s jugozapada.
Za vikend će biti nestabilno, uz kišu i pljuskove duž Jadrana, lokalno obilnije, u gorju malo susnježice i snijega.