ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) BILOSNIĆ NA 17. MEĐUNARODNIM KNJIŽEVNIM SUSRETIMA U KOLJNOFU 2025. / Most kulture i jezika između domovine i gradišćanskih Hrvata
Tradicionalni 17. Međunarodni književni susreti u Koljnofu, održani od petka 7. do ponedjeljka 10. studenoga 2025., još su jednom dokazali koliko je snažna i živa veza između hrvatskih književnika iz domovine i onih koji stvaraju izvan njezinih granica, osobito u gradišćanskom kulturnom prostoru. Ovi susreti, koji se već gotovo dva desetljeća održavaju u Koljnofu (Mađarska), predstavljaju jedno od najvažnijih okupljanja hrvatskih književnika iz cijelog srednjoeuropskog prostora, gdje se naizmjenično predstavljaju autori iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.
Hrvatsko izaslanstvo činili su istaknuti književnici i znanstvenici: Tomislav Marijan Bilosnić, književnik i slikar, predsjednik Ogranka DHK Zadar, voditelj Susreta; prof. dr. Robert Bacalja, književnik, član DHK i sveučilišni profesor; prof. dr. sc. Rafaela Božić, književnica i profesorica sa Sveučilišta u Zadru; Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka; Biserka Goleš Glasnović, književnica iz Zagreba, članica DHK; Tomislav Milohanić, pjesnik iz Poreča, član DHK; te Ante Mihić, teolog i pjesnik iz Sali, s Dugog otoka.
Njima su se pridružili ugledni predstavnici gradišćanskih Hrvata: Jurica Čenar, dr. sc. Herbert Gassner, dr. sc. Robert Hajszan Panonski, Ana Šoretić, također svi članovi DHK, te Ingrid Klemenčić i dr. Franjo Pejrić, izvršni urednik, organizator i domaćin Susreta u Koljnofu.
Program je započeo u Petrovom Selu, posjetom grobovima pjesnika Timee Horvat i Lajoša Škrapića, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić pročitao svoju dirljivu pjesmu „Na vijest o smrti Timee Horvat“. Uslijedio je obilazak Spomen sobe Patroviskih velikana, posvećene najistaknutijim hrvatskim kulturnim djelatnicima toga kraja (Timee Horvat, Lajoša Škrapića, Ivana Nemetha, Jolána Kocsisa) u Kulturnom domu Petrovog sela, gdje su se književnici družili s domaćinima. Književnike su primili Andrija Handler i Rajmund Filipović, poznati kulturni djelatnici u Petrovom Selu.
Potom su književnici posjetili Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Priski, gdje ih je dočekao pjesnik i muzealac dr. sc. Šansor Hiorvat.
Večernjim programom održanim u Koljnofu, u restoranu Levanda, bio je svečano obilježen spomenom na 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva. Susret je otvoren Bilosnićevim pjevanjem „Kralj Tomislav“, a potom su nastupili svi sudionici susreta iz Hrvatske, Austrije i Mađarske.
Drugog dana susreta, u subotu 8. studenoga, sudionici su obišli hrvatska sela austrijskog Gradišća – Klimpuh, Cogrštof, Otavu i Vulkaprodrštof. U Klimpuhu ih je primila načelnica Karin Vukman Artner, a razgovaralo se o velikim imenima hrvatske književnosti toga kraja – Šimonu Knefacu, Feriju Sučiću i Štefanu Geošiću.
U Cogrštofu, u domu pjesnikinje Ane Šoretić, održano je intimno druženje i čitanje poezije. Posjet gradu Željeznom obuhvatio je obilazak Hrvatskog kulturnog i dokumentacijskog centra, Hrvatske narodne visoke škole, te znamenitosti poput dvorca Esterházy i stolne crkve. Voditelj programa bio je dr. Herbert Gassner.
Večer je donijela književno-glazbeni susret u Koljnofu, gdje je predstavljena antologija „Jadranskih sirena zov“ autorica dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek i prof. dr. sc. Gordane Laco,o kojoj je govorila sama autorica, predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović-Salopek. Glazbeni ugođaj upotpunili su Josip Cenić i Mijo Bijuklić.
U okviru večeri održan je i program „2. Dani masline u Koljnofu“, otvoren pjesmom Tomislava Marijana Bilosnića „U Koljnofu raste maslina“, čitanom na hrvatskom i mađarskom jeziku. Pjesnici iz Hrvatske (Robert Bacalja, Rafaela Božić, Tomislav Mkilohanić, Davor Grgurić i Biserka Goleš Glasnović) nastavili su pjesnički program do kasno u noć. U glazbenom dijelu programa nastupio je koljnofski Ženski vokalni sastav „Nijanse“.
U nedjelju, 9. studenoga, predstavljen je značajan projekt „Gradišćansko-hrvatski govori“ u pet knjiga, koji je predstavio prof. dr. sc. Robert Bacalja. Slijedile su promocije knjiga „Fotoantologije / Hrvatski književnici“ autora Božice Brkan i Miljenka Brezaka, te zbirke Biserke Goleš Glasnović „Šarm oskudice“, o kojima je govorio Tomislav Marijan Bilosnić, koji je predstavio i svoju novu zbirku poezije „Itaka“.
Poslijepodne je proteklo u znaku folklora, glazbe i poezije, uz nastupe svih sudionika susreta koji su svojim recitacijama i izvedbama stvorili atmosferu zajedništva i ponosa na hrvatsku riječ.
Završnog dana, u ponedjeljak 10. studenoga, hrvatski su pjesnici posjetili Osnovnu školu „Mihovila Nakovića“ u Koljnofu i Školu „Mate Meršića Miloradića“ u Sambotelu, gdje su nastupili pred učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Na putu do Sambotela, pjesnici su se zaustavili u Čepregu, gdje ih je primila kulturna djelatnica Marija Kralj. Ovim je posjetom simbolično zaključen program Susreta, u ozračju nade i predanosti očuvanju hrvatskog jezika među najmlađima.
Međunarodni književni susreti u Koljnofu već su se afirmirali kao ključni događaj u očuvanju i promociji hrvatske riječi i identiteta izvan domovine. Oni povezuju hrvatske autore iz različitih zemalja i regija, njeguju bogatu književnu i jezičnu tradiciju, a istodobno stvaraju nove mostove između kulturnih zajednica.
U vremenu kada globalizacija prijeti potisnuti manje jezike i lokalne kulturne izraze, ovi susreti potvrđuju vitalnost hrvatskoga jezika, pjesništva i kulturne svijesti. Koljnof tako ostaje ne samo simbol očuvanja hrvatske baštine u Gradišću, nego i prostor istinskog dijaloga među književnicima i narodima. Kako je naglasio jedan od sudionika, „Koljnof je mjesto gdje se hrvatska riječ ne samo pamti, nego i živi“— što je i najbolji sažetak značenja ovih susreta za hrvatsku kulturu i jezik, što je prepoznao i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
ZADAR / ŽUPANIJA
Napišite pismo i osvojite izlet na Kornate: prilika za učenike viših razreda osnovne škole
Udruga Argonauta pokrenula je poseban nagradni poziv za učenike viših razreda osnovnih škola (5.– razred) – priliku da osvoje besplatan jednodnevni izlet na Kornate, koji će se održati 16. svibnja u sklopu projekta „Kornati – važno je o moru znati 10“, koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Cilj ovog poziva je približiti djeci prirodnu baštinu njihove županije te ih upoznati s jedinstvenom prirodom Kornatskog otočja, ali i ukazati im na važnost očuvanja našeg mora.
Sudjelovanje je jednostavno, ali zahtijeva malo kreativnosti. Razredi trebaju napisati pismo na temu: „Zašto baš moj razred treba ići na izlet na Kornate?“
Najkreativnije pismo osvojit će cjelodnevni izlet u jedan od najposebnijih prirodnih krajolika Hrvatske.
Pobjednički razred očekuje dan ispunjen prirodom, učenjem i avanturom. Uz edukativne radionice na brodu, učenici će sudjelovati u zabavnim aktivnostima kroz koje će upoznati prirodu Kornatskog otočja, ali i družiti se s ostalim sudionicima projekta. Ručak je osiguran, kao i prijevoz do Murtera.
Kako se prijaviti?
Profesori ili učenici trebaju poslati pismo razreda na e-mail: nela@argonauta.hr najkasnije do 16. travnja 2026. Nakon završetka natječaja organizatori će odabrati jedan razred koji će osvojiti ovaj jedinstveni izlet.
Iz Argonaute poručuju: „Tko zna – možda to budete baš vi. Okušajte sreću! Sretno svima!“
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) SAVRŠENA TEMPERATURA MORA? / Evolution Next Level u Zadru otvorio raspravu o budućnosti turizma i investicija
Može li jedna destinacija dugoročno rasti bez jasne strategije, investicija i promišljenog upravljanja turizmom? Upravo je to pitanje otvorio prvi panel konferencije Evolution Next Level u Zadru, simbolično nazvan „Savršena temperatura mora?”, koji je okupio predstavnike europskih institucija, gospodarstva, investitora i regionalne politike. Panel je pokazao kako se turizam danas sve manje promatra samo kroz broj dolazaka i noćenja, a sve više kroz kvalitetu ponude, investicije, održivost i dugoročnu strategiju razvoja destinacije.
Sudionici panela bili su Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, Josip Bilaver, župan Zadarske županije te Burak Baykan, regionalni direktor Doğuş Grupe i predstavnik investitora koji stoji iza hotela Hyatt u Zadru.

U raspravi je istaknuto kako hrvatski turizam ulazi u novu fazu razvoja u kojoj se naglasak sve više stavlja na kvalitetu ponude, održivost i razvoj premium sadržaja, umjesto isključivo na rast broja gostiju. „Danas smo razgovarali o razvoju Zadra i Zadarske županije. Ovdje postoje ogromni potencijali. Sve ono što rade lokalne vlasti jasno pokazuje smjer razvoja Zadra kao velike i održive turističke destinacije. Posebno je važan naglasak na mladim ljudima i stvaranju uvjeta za kvalitetan život u lokalnoj zajednici, jer upravo to osigurava dugoročnu održivost turizma”, istaknula je Nikolina Brnjac.
S europske razine sve se snažnije potiče razvoj održivog turizma, upravljanja destinacijama temeljenog na podacima i ravnoteže između razvoja turizma i kvalitete života lokalne zajednice, što je bila jedna od ključnih tema razgovora. Panel je otvorio i pitanje pozicioniranja Hrvatske u premium segmentu turizma, gdje se sve više traže autentična iskustva, lokalna kultura i kvalitetna gastronomija, ali i veća ulaganja u sadržaje visoke dodane vrijednosti.

„Zaista je vrijedno raspravljati o ovim temama na ovakav način jer dobivamo različite perspektive, od europske razine, preko lokalne uprave, do investitora i gospodarstva. Upravo takva razmjena ideja, iskustava i planova može dovesti do konkretnih poslovnih suradnji i realizacije novih projekata” – naglasila je Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, te dodala: “Zaključila bih da je zaista vrijedno na ovakav način raspravljati o ovim temama jer dobivamo različite informacije iz različitih perspektiva. Ono što je također vrlo važno svima nama jest razmjena ideja, iskustava i planova te, naravno, umrežavanje na ovakvim događanjima kako bi došlo do poslovne suradnje, konkretnih realizacija i rezultata. Vjerujem da će se to i dogoditi.”
Posebnu perspektivu donio je Burak Baykan, predstavnik investitora koji je kroz Hyatt projekt doveo jedan od najpoznatijih svjetskih hotelskih brendova u Zadar. Prema njegovim riječima, Hrvatska već godinama bilježi stabilan rast turizma, ali budući razvoj mora biti usmjeren prema kvaliteti i dugoročnom pozicioniranju destinacije na globalnom tržištu. „Hrvatska već dugi niz godina bilježi stabilan i održiv rast kada je riječ o broju posjetitelja, ali postaje jasno da turizam treba staviti veći naglasak na kvalitetu nakon što smo već postigli dobre rezultate u kvantiteti. Hrvatska ima velik potencijal za razvoj vrhunskog turizma”, istaknuo je Baykan.

U raspravi je naglašena i važnost povezivanja turizma s lokalnim gospodarstvom – od poljoprivrede i ribarstva do obrta i malih poduzetnika. „Poruka svim inovatorima i mladim poduzetnicima jest da budu odvažni i iskoriste svoj potencijal. Uz kvalitetnu ideju i proizvod moguće je dosegnuti tržište i ostvariti ozbiljne rezultate”, poručio je Josip Bilaver, župan Zadarske županije.
Panel „Savršena temperatura mora?” pokazao je kako se rasprava o turizmu sve više pomiče prema temama strateškog razvoja, investicija, održivosti i kvalitete života lokalne zajednice, a upravo takav pristup može pomoći destinacijama poput Zadra da se pozicioniraju kao moderne, održive i međunarodno konkurentne turističke destinacije. Događaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Zadarske županije, Grada Zadra te Turističkih zajednica Zadarske županije i Grada Zadra. Program manifestacije nalazi se na web stranici https://www.evolution-nextlevel.com/

ZADAR / ŽUPANIJA
Bogati program u ožujku posvećen arbanaškim umjetnicima i intelektualcima
Tijekom ožujka u Zadru će se održati nekoliko kulturnih programa posvećenih arbanaškim umjetnicima i intelektualcima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u znanstvenom, književnom i umjetničkom životu grada. Društvo zadarskih Arbanasa i Gradska knjižnica Zadar organiziraju predavanje, izložbu i okrugli stol posvećen zaslužnim arbanaškim intelektualcima Augustinu i Aleksandru Stipčeviću, dok Narodni muzej Zadar predstavlja izložbu plakata zadarskog umjetnika Nila Karuca.
Izložba „Znakovi identiteta” – Nilo Karuc
U utorak, 17. ožujka u 19 sati u Gradskoj loži u Zadru bit će otvorena izložba „Znakovi identiteta” zadarskog umjetnika i grafičkog dizajnera Nila Karuca, u organizaciji Narodnog muzeja Zadar.
Izložba predstavlja izbor plakata koji svjedoče o autorskom rukopisu Nila Karuca i njegovu doprinosu vizualnoj kulturi Zadra. Kao jedan od značajnih zadarskih umjetnika i grafičkih dizajnera, Karuc je svojim plakatima obilježio brojne kulturne manifestacije i događanja, spajajući umjetnički izraz s funkcijom vizualne komunikacije.
Sjećanje na Augustina Stipčevića
U organizaciji Društva zadarskih Arbanasa u srijedu, 18. ožujka 2026., održat će se predavanje hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića”. Predavač je osobno poznavao književnika Augustina Stipčevića te će kroz predavanje govoriti o njegovu životu, radu i značaju za književnost i kulturni život Zadra.
Cilj predavanja je potaknuti nove naraštaje arbanaških i zadarskih čitatelja na upoznavanje i čitanje djela Augustina Stipčevića, koji je u svojim pripovijetkama vrlo živopisno opisivao arbanašku sredinu i povijest zadarskih Arbanasa u 20. st.
Program započinje u 18 sati u Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi.
Ulaz je slobodan.
Augustin Stipčević (Kotor, 28. VII. 1912 – Zagreb, 9. III. 1999) bio je hrvatski književnik koji je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao djelatnik Ministarstva prosvjete, glavni urednik u izdavačkom poduzeću Zora te urednik časopisa Kulturni radnik, Scena, Teatar i Republika. Autor je brojnih pjesničkih i proznih djela, među kojima se ističu zbirka pjesama Nemirne vode (1937.), romani Glad na ledini (1956.), Cesta nema granice (1960.) i Vruće ljeto (1966.) te zbirka novela Zid bez prozora (1960). Njegov književni opus obilježavaju socijalne i psihološke teme, kao i prikazi života arbanaške zajednice.
Iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa
U Ogranku Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević” – Arbanasi”, u organizaciji Gradske knjižnice Zadar, od 23. ožujka do 25. travnja 2026. bit će postavljena izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa, posvećena Aleksandru Stipčeviću, istaknutom znanstveniku, bibliograf i povjesničaru knjige.
Izložba donosi izbor njegovih knjiga i publikacija iz fonda knjižnice te podsjeća na doprinos koji je Aleksandar Stipčević dao proučavanju povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija.
Okrugli stol o Aleksandru Stipčeviću
U sklopu manifestacije Zadar čita, koju organizira Gradska knjižnica Zadar, u utorak, 24. ožujka 2026., s početkom u 12 sati u Odjelu za mlade, održat će se okrugli stol posvećen životu i djelu Aleksandra Stipčevića.
Na okruglom stolu sudjeluju:
• prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić
• prof. dr. sc. Serđo Dokoza
• Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra
• Doroteja Kamber Kontić, ravnateljica Gradske knjižnice Zadar
Okrugli stol donosi osvrt na znanstveni rad i kulturni doprinos Aleksandra Stipčevića, jednog od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige i ilirskih studija te istaknutog predstavnika zadarske arbanaške zajednice.
Aleksandar Stipčević (Arbanasi, Zadar, 10. listopada 1930. – Zagreb, 1. rujna 2015.) bio je hrvatski arheolog, bibliolog, bibliograf, knjižničar, albanolog i povjesničar knjige. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom svoje bogate znanstvene karijere radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, bio ravnatelj Knjižnice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona te profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova te knjiga, osobito iz područja povijesti knjige, knjižničarstva i ilirskih studija. Među njegovim najpoznatijim djelima ističu se Iliri: povijest, život, kultura, Povijest knjige te trotomno djelo Socijalna povijest knjige u Hrvata, koje predstavlja jedno od najvažnijih istraživanja o ulozi knjige u hrvatskom društvu. Svojim radom ostavio je snažan trag u hrvatskoj znanosti i kulturi te se smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeIMATE STARI NAMJEŠTAJ ILI MADRAC? EVO KAKO GA U ZADRU MOŽETE BESPLATNO ZBRINUTI
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeOPĆI RADOVI! / U srijedu bez vode cijeli Novigrad, dio Petrčana, Prkosa i Bibinja, te sedam ulica u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeKRUNA RADA / Pri Službi za kirurgiju OB Zadar održan tečaj laparoskopske kirurgije, prvi takav u RH!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / Zadarski bogoslov Luka Miletić iz Ražanca primljen među kandidate za svete redove






