Tradicionalni 17. Međunarodni književni susreti u Koljnofu, održani od petka 7. do ponedjeljka 10. studenoga 2025., još su jednom dokazali koliko je snažna i živa veza između hrvatskih književnika iz domovine i onih koji stvaraju izvan njezinih granica, osobito u gradišćanskom kulturnom prostoru. Ovi susreti, koji se već gotovo dva desetljeća održavaju u Koljnofu (Mađarska), predstavljaju jedno od najvažnijih okupljanja hrvatskih književnika iz cijelog srednjoeuropskog prostora, gdje se naizmjenično predstavljaju autori iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.

Hrvatsko izaslanstvo činili su istaknuti književnici i znanstvenici: Tomislav Marijan Bilosnić, književnik i slikar, predsjednik Ogranka DHK Zadar, voditelj Susreta; prof. dr. Robert Bacalja, književnik, član DHK i sveučilišni profesor; prof. dr. sc. Rafaela Božić, književnica i profesorica sa Sveučilišta u Zadru; Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka; Biserka Goleš Glasnović, književnica iz Zagreba, članica DHK; Tomislav Milohanić, pjesnik iz Poreča, član DHK; te Ante Mihić, teolog i pjesnik iz Sali, s Dugog otoka.

Njima su se pridružili ugledni predstavnici gradišćanskih Hrvata: Jurica Čenar, dr. sc. Herbert Gassner, dr. sc. Robert Hajszan Panonski, Ana Šoretić, također svi članovi DHK, te Ingrid Klemenčić i dr. Franjo Pejrić, izvršni urednik, organizator i domaćin Susreta u Koljnofu.

Program je započeo u Petrovom Selu, posjetom grobovima pjesnika Timee Horvat i Lajoša Škrapića, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić pročitao svoju dirljivu pjesmu „Na vijest o smrti Timee Horvat“. Uslijedio je obilazak Spomen sobe Patroviskih velikana, posvećene najistaknutijim hrvatskim kulturnim djelatnicima toga kraja (Timee Horvat, Lajoša Škrapića, Ivana Nemetha, Jolána Kocsisa) u Kulturnom domu Petrovog sela, gdje su se književnici družili s domaćinima. Književnike su primili Andrija Handler i Rajmund Filipović, poznati kulturni djelatnici u Petrovom Selu.

Potom su književnici posjetili Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Priski, gdje ih je dočekao pjesnik i muzealac dr. sc. Šansor Hiorvat.

Večernjim programom održanim u Koljnofu, u restoranu Levanda, bio je svečano obilježen spomenom na 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva. Susret je otvoren Bilosnićevim pjevanjem „Kralj Tomislav“, a potom su nastupili svi sudionici susreta iz Hrvatske, Austrije i Mađarske.

Drugog dana susreta, u subotu 8. studenoga, sudionici su obišli hrvatska sela austrijskog Gradišća – Klimpuh, Cogrštof, Otavu i Vulkaprodrštof. U Klimpuhu ih je primila načelnica Karin Vukman Artner, a razgovaralo se o velikim imenima hrvatske književnosti toga kraja – Šimonu Knefacu, Feriju Sučiću i Štefanu Geošiću.

U Cogrštofu, u domu pjesnikinje Ane Šoretić, održano je intimno druženje i čitanje poezije. Posjet gradu Željeznom obuhvatio je obilazak Hrvatskog kulturnog i dokumentacijskog centra, Hrvatske narodne visoke škole, te znamenitosti poput dvorca Esterházy i stolne crkve. Voditelj programa bio je dr. Herbert Gassner.

Večer je donijela književno-glazbeni susret u Koljnofu, gdje je predstavljena antologija „Jadranskih sirena zov“ autorica dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek i prof. dr. sc. Gordane Laco,o kojoj je govorila sama autorica, predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović-Salopek. Glazbeni ugođaj upotpunili su Josip Cenić i Mijo Bijuklić.

U okviru večeri održan je i program „2. Dani masline u Koljnofu“, otvoren pjesmom Tomislava Marijana Bilosnića „U Koljnofu raste maslina“, čitanom na hrvatskom i mađarskom jeziku. Pjesnici iz Hrvatske (Robert Bacalja, Rafaela Božić, Tomislav Mkilohanić, Davor Grgurić i Biserka Goleš Glasnović) nastavili su pjesnički program do kasno u noć. U glazbenom dijelu programa nastupio je koljnofski Ženski vokalni sastav „Nijanse“.

U nedjelju, 9. studenoga, predstavljen je značajan projekt „Gradišćansko-hrvatski govori“ u pet knjiga, koji je predstavio prof. dr. sc. Robert Bacalja. Slijedile su promocije knjiga „Fotoantologije / Hrvatski književnici“ autora Božice Brkan i Miljenka Brezaka, te zbirke Biserke Goleš Glasnović „Šarm oskudice“, o kojima je govorio Tomislav Marijan Bilosnić, koji je predstavio i svoju novu zbirku poezije „Itaka“.

Poslijepodne je proteklo u znaku folklora, glazbe i poezije, uz nastupe svih sudionika susreta koji su svojim recitacijama i izvedbama stvorili atmosferu zajedništva i ponosa na hrvatsku riječ.

Završnog dana, u ponedjeljak 10. studenoga, hrvatski su pjesnici posjetili Osnovnu školu „Mihovila Nakovića“ u Koljnofu i Školu „Mate Meršića Miloradića“ u Sambotelu, gdje su nastupili pred učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Na putu do Sambotela, pjesnici su se zaustavili u Čepregu, gdje ih je primila kulturna djelatnica Marija Kralj. Ovim je posjetom simbolično zaključen program Susreta, u ozračju nade i predanosti očuvanju hrvatskog jezika među najmlađima.

Međunarodni književni susreti u Koljnofu već su se afirmirali kao ključni događaj u očuvanju i promociji hrvatske riječi i identiteta izvan domovine. Oni povezuju hrvatske autore iz različitih zemalja i regija, njeguju bogatu književnu i jezičnu tradiciju, a istodobno stvaraju nove mostove između kulturnih zajednica.

U vremenu kada globalizacija prijeti potisnuti manje jezike i lokalne kulturne izraze, ovi susreti potvrđuju vitalnost hrvatskoga jezika, pjesništva i kulturne svijesti. Koljnof tako ostaje ne samo simbol očuvanja hrvatske baštine u Gradišću, nego i prostor istinskog dijaloga među književnicima i narodima. Kako je naglasio jedan od sudionika, „Koljnof je mjesto gdje se hrvatska riječ ne samo pamti, nego i živi“— što je i najbolji sažetak značenja ovih susreta za hrvatsku kulturu i jezik, što je prepoznao i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.