Connect with us

Svijet

Više od 1300 žena tuži Pfizer zbog kontracepcijske injekcije: Nosi čak 5,6 puta veći rizik za tumor mozga

Objavljeno

-

Unsplash/Ilustracija

Intrakranijalni meningiom, tumor koji se razvija u moždanim ovojnicama, našao se u središtu velikog pravnog spora u Sjedinjenim Državama. Stotine žena tuže farmaceutskog diva Pfizer, tvrdeći da ih nije adekvatno upozorio na povećani rizik razvoja ove bolesti pri dugotrajnoj upotrebi injekcije Depo-Provera. Riječ je o višemilijardskoj kolektivnoj tužbi, čiji se broj tužiteljica rapidno povećava, a dodatni poticaj dala je i nedavna znanstvena studija koja povezuje određene hormonske terapije s višestruko većim rizikom od nastanka meningioma.

Inkranijalni meningiom

U kolektivnoj tužbi tvrdi se da američka farmaceutska tvrtka nije upozorila žene i liječnike na povećani rizik od razvoja intrakranijalnog meningioma ako se Depo-Provera, tromjesečna injekcija, koristi dulje od godinu dana.

Saslušanje će se održati u ponedjeljak u Pensacoli na Floridi.

Broj tužbi koje su žene podnijele protiv Pfizera u SAD-u utrostručio se od svibnja na više od 1300. Tužbe su objedinjene u višeokružnom sporu, prema odvjetničkom uredu Levin Papantonio, koji zastupa žene.

Tužba od nekoliko miljardi dolara

Potencijalna vrijednost tužbe mogla bi biti nekoliko milijardi dolara, a očekuje se da će se broj tužbi podnijetih samo u SAD-u povećati na između 5000 i 10 000 od strane žena.

Studija objavljena u British Medical Journalu u ožujku 2024. otkrila je da je dugotrajna upotreba određenih progestogenskih lijekova povezana s većim rizikom od intrakranijalnog meningioma, tumora koji se formira u tkivima oko mozga.

Medroksiprogesteron acetat, koji se prodaje kao Depo-Provera, povezan je s 5,6 puta većim rizikom.

Najčešći oblik tumora mozga

Meningiom je najčešći tip benignog tumora mozga. Rastu sporo i obično nisu kancerogeni, ali mogu uzrokovati gubitak vida ili sluha, glavobolje i napadaje te često zahtijevaju kirurško uklanjanje.

Kirurgija nosi rizike poput potencijalnog oštećenja moždanih struktura u blizini tumora.

Druge studije također su otkrile povećani rizik povezan s Pfizerovim lijekom.

Pfizer tvrdi da je pokušao staviti upozorenje o tumoru na etiketu lijeka, ali ga je američki regulator, Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), odbio.

Depo-Proveru koristila četvrtina žena u SAD-u

Tvrtka je u svojim sudskim podnescima navela: “Ovo je jasan slučaj preventivnog djelovanja jer je FDA izričito zabranila Pfizeru dodavanje upozorenja o riziku od meningioma, što tužitelji tvrde da je bilo propisano državnim zakonom.”

Tužitelji tvrde da Pfizerova obrana preventivnim djelovanjem ne uspijeva jer je njihov zahtjev FDA bio preširok, grupirajući Depo-Proveru s drugim hormonskim kontraceptivima nižih doza, što je dovelo do odluke regulatora da ne odobri upozorenje o tumoru na etiketi lijeka u SAD-u.

Smatra se da oko 247 milijuna žena diljem svijeta uzima hormonske kontraceptive. U SAD-u je gotovo četvrtina spolno aktivnih žena koristila Depo-Proveru tijekom života. Depo-Proveru, koja se u Velikoj Britaniji prodaje od 1980-ih, koristi 15 posto žena, također za endometriozu.

Etiketa upozorenja ažurirana je prošle godine.

Dugotrajna upotreba progesterona

Pfizer je rekao da je “svjestan ovog potencijalnog rizika povezanog s dugotrajnom upotrebom progestagena” te je također ažurirao upozorenja na etiketi u Kanadi i Europi.

Virginia Buchanan, partnerica u Levin Papantoniu i sudski imenovana supredsjedateljica izvršnog odbora tužitelja, rekla je da Pfizer pokušava izbjeći odgovornost, ali postoje ozbiljna pitanja o tome je li tvrtka ikada FDA-u pružila potpunu sliku.

„Preventivna obrana nikada nije bila namijenjena kao štit za farmaceutske tvrtke koje ne uspijevaju adekvatno upozoriti pacijente. Pfizer je dosljedno propustio poduzeti razumne korake kako bi upozorio pacijente i njihove liječnike na ovu vrlo stvarnu opasnost“, rekla je odvjetnica.

Američka odvjetnička tvrtka Berger Montague istražuje je li uprava Pfizera prekršila svoje dužnosti u marketingu i prodaji Depo-Provere, što bi moglo dovesti do potencijalne tužbe dioničara.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu