Nekoć se smatrala ravnotežom između genetske lutrije i životnog stila, a sada se vidi kao utrka za privilegijama koje omogućuju raniju dijagnozu, zaustavljanje procesa i preokretanje oštećenja. A sve to dolazi po visokoj cijeni.

Nova religija: dugovječnost

Biti star sigurno nije statusni simbol. Živimo u društvu gdje vrijednost svega naglo pada nakon 50. godine, ali gdje je, paradoksalno, borba za produljenje života i preokretanje biološkog starenja postala nova religija. Zove se dugovječnost (longevity).

Sljedbenici imaju sve što je potrebno za novi kult: riječ koja zvuči kao božanska (longevity), aspiracijsku metriku (120–150 godina, što znanstvenici smatraju granicom ljudskog života), doktrinu (“Don’t Die” filozofiju koju je osnovao biohaker Bryan Johnson s ambicijom da postane “najutjecajnija ideologija do 2027.”), zajedničkog neprijatelja (smrt) i mesiju (genetičar David Sinclair ili tehnokapitalist Peter Thiel).

6000 znanstvenih radova o dugovječnosti

Trebala je i “biblija”: u 2024. objavljeno je gotovo 6000 znanstvenih radova o dugovječnosti – pet puta više nego prije 20 godina. A bog je tehnologija koja generira beskrajne analize vitalnih znakova, piše El Pais.

Od wellnessa do luksuza dugog života

Dugovječnost, nekoć shvaćena kao kombinacija gena i navika, danas je utrka privilegiranih: ranije dijagnoze, zaustavljanje procesa starenja – sve uz goleme troškove.

Prema izvješću konzultantskih kuća The Future Laboratory i Together Group, dugovječnost i luksuz postali su nerazdvojni. Netflix dokumentarci “Don’t Die: The Man Who Wants to Live Forever” i “Live to 100: Secrets of the Blue Zones” popularizirali su pojam: prvi kroz futurističku distopiju, drugi kroz povratak jednostavnom životu.

U financijskim centrima poput Londona i New Yorka ljudi se više ne hvale poslovnim putovanjima, već satima sna zabilježenima Oura prstenom ili minutama provedenima u krioterapiji.

Prema izvješću, “najbolje ulaganje je u sebe”, pa se postupci povezani s dugovječnošću pretvaraju u statusni simbol. Nekadašnji wellness centri sada se zovu longevity resorts.

Personalizirana medicina kao luksuz

Dr. Vicente Mera iz luksuzne klinike SHA u Španjolskoj kaže da prelazimo s prolaznog wellnessa na dugoročnu strategiju personaliziranog zdravlja.

U Madridu, kozmetički centar The Beauty Concept uveo je regenerativnu medicinu, personalizirane serume i sofisticirane testove. Potražnja je toliko porasla da planiraju otvoriti novu kliniku posvećenu dugovječnosti.

Prema McKinseyju, 60 % ljudi navodi da im je “dobro starjeti” prioritet. Potrošnja na proizvode za zdravo starenje raste globalno, a tržište wellnessa vrijedi 2 bilijuna dolara. Najviše troše milenijalci i generacija Z. No kupci traže terapije s dokazanim učinkom – ne žele čekati desetljećima na rezultate suplemenata.

Kritike i sumnje

Mnogi upozoravaju na manjak nezavisnih istraživanja: učinkovitost brojnih tretmana temelji se samo na studijama proizvođača. Direktor startupa Egaceutical, Joel Huizenga, hvali se da radi “s milijarderima, a ne s miševima”, iako znanstvenih dokaza nema.

Profesor Timothy Caulfield (Sveučilište Alberta, Kanada) tvrdi da se radi o starim obećanjima u novom pakiranju. Kao primjer navodi “cold plunge” (uron u ledenu kupku), popularan na TikToku – praksa može utjecati na imunitet, ali nema dokaza da produžuje život.

On ističe i da je “boom dugovječnosti vrlo muški” i da tzv. longevity influenceri zapravo prodaju izgled, uspjeh i seks, a ne duži život.

Koja je prava formula?

Znanstvenici nude proturječne teorije: talijanski gerijatar Luigi Ferrucci tvrdi da ključ leži u mitohondrijima; Kanađanin Peter Attia kaže da je mišić “organ dugovječnosti”; dok tibetanski majstor Tenzin Wangyal Rinpoche ističe da je dovoljno samo spavati osam sati dnevno.

Iako još nije poznata prava formula, istraživači s Oxforda i Harvarda izračunali su da bi otkriće koje produljuje život za 10 godina vrijedilo 367 bilijuna dolara. A, kako kaže Caulfield, “kad se to dogodi – svi ćemo znati”.