ZADAR / ŽUPANIJA
DEGUSTACIJA VINA OD SPAŠENIH SORTI: Zvijezda večeri Privlačka bilina
Najbolja je u kupaži s Dugovezom, kaže profesor Edi Maletić. Kako je 850 panja Dugoveza i Galca posađeno kod Denisa Plastića u Nadinu i Kreše Dražine u Pristegu?
Autohtona sorta Privlačka bilina vraća se u privlačke vinograde, a uskoro će i vina od nje na tržište.
– Projekt započet prije 10 godina, uz sve poteškoće, uspješno privodimo kraju. Dosad je posađeno oko 600 loza, proizvedena su prva vina. Bit će toga još, rekao je općinski načelnik Gašpar Begonja , pozdravljajući okupljene u restoranu Amico, gdje je u organizaciji Općine Privlaka upriličeno prvo javno kušanje vina od pronađenih i revitaliziranih sorti zadarske regije.
Događaj je okupio brojne vinare iz Privlake i Zadarske županije, predstavnike lokalne samouprave, struke i znanosti, a glavna zvijezda večeri bila je – Privlačka bilina.
Deset godina
-Ovo je večer Privlačke biline, rekao je Edi Maletić , profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Predstavljajući projekt, kojemu je od početka na čelu, on je podsjetio na brojne probleme koji su pratili ovu sortu počevši od identifikacije do konačne revitalizacije.
-U potragu za ovom autohtonom sortom krenuli smo prije 10 godina I kad smo je pronašli u dva stara vinograda i napravili prve analize mošta, vinificirali i vino je bilo odlično, podsjeća Maletić.
No, problem se pojavio gdje su se najmanje nadali. U rasadniku. Dogodio se peh.
-Netko je u jednom našem rasadniku jednostavno pomiješao materijal pa smo umjesto Biline Privlačke dobili klasičnu Maraštinu. Dakle ne Privlačku Maraštinu kako se kolokvijalno nazivala Bilina, što je možda i dovelo do zabune u rasadniku, već klasičnu Maraštinu.
Uglavnom, nismo dobili sadnice Biline, opetuje Maletić, a da je došlo do greške pokazalo se tek godinu nakon što je posađena. Po mladicama smo otkrili da je to Maraština, a ne Bilina. Za popravak je tada već bilo kasno. Spomenutog vinograda više nije bilo. U međuvremenu je iskrčen pa nismo više imali gdje uzimati plemke.
Ali, nastavlja Maletić, nismo se predavali. Obilazeći stare privlačke vinograde tu i tamo kao u vinogradima Stojana i Zdenka Glavana bi se pronašao pokoji panj Biline, između bijelih i crnih sorti kako su već kod nas vinogradi mješoviti. Uglavnom, prije pet, šest godina krenulo se opet iz početka praviti sadnice i podizati matični vinograd. Kako jedna nevolja ne dolazi sama, dodatan problem predstavljala je surova klima, udarile bure i posolica, tako da se jedva uspjelo doći do 100-tinjak sadnica.
Posadili smo ih na gospodarstvu perspektivnog vinogradara i vinara Marka Glavana. On je mladi čovjek koji se tome posvetio i koji u tome vidi i budućnost. Problem sa sadnicama koji sam spomenuo vratio nas je nazad. Morali smo početi iz početka. Znači kod Glavana se posadilo tih 100-tinjak loza Biline koliko smo u sljedećih nekoliko godina uspjeli proizvesti sadnica.
Nastavili su uzimati pupove za razmnožavanje. Srećom i u vinogradu Ante Šarića identificirano je nekoliko panja Biline. Precjepljivali smo ih na panjeve drugih sorti koje u svojim vinogradima imaju Marko Glavan i Ante Šarić.
Bilinu su nacjepljivali na Plavac mali i druge sorte tako da se dobije više panja i to u već u odrasloj dobi.
– Kad precjepiš na stari panj praktično već iste godine imaš grožđe, pojašnjava Maletić. Podigli su i jedan matičnjak od 48 trsova, DNK provjerenih, Biline privlačke…
U međuvremenu jedan stari vinograd iskrčen, ali pronašli drugi (jesen 2020.), s tri nova dokazana trsa Biline privlačke . Od plemki prikupljenih u Glavanovom i Šarićevom vinograda odlučili su proizvesti sadnice u Njemačkoj, rasadnik „Antes“ iz Heppenheima.
Plemke su poslane u Njemačku u veljači 2023. – Kontrolirali smo proizvodnju, koja je završila uspješno, te nam je isporučeno 430 cijepova za novi matičnjak koji je početkom ožujka zasadio mladi vinogradar Tome Šarić, pojašnjava prof. Maletić .
Vina od Privlačke biline, berba 2022. i 2023. koja su kušavana proizvedena su od grožđa iz Glavanovog i Šarićevog vinograda u suradnji sa Srednjom poljoprivredno-prehrambenom i veterinarskom školom Stanka Ožanića iz Zadra. Vinifikaciju je, zajedno sa učenicima te škole, obavio professor Ante Gospić.

– Od malo grožđa nije lako napraviti vrhunsko vino, kaže Gospić. Po reakcijama pilaca uspjeh je postignut. Uz slasne zalogaje, koju je za ovu priliku pripremilo osoblje Amica, posebno im se dopala bilina od berbe 2022. Pokazala se malo bolja jer je bila bolja godina, kaže Maletić. Još bolja je u kupaži sa Debitom i Dugovezom koji joj daje snagu punoću. Uz bilinu Šarić je posadio i 20 posto sorte Grka koji će joj dati svježinu i potrebnu kiselinu, kaže Maletić. Na sadnju biline priprema se i Karlo Kurta još jedan mladi vinogradar. Privlačani pokazuju interes i za sitnu plavinu koja može dati vrhunska vina.
Uzvanici na prvoj javnoj degustaciji imali su prigodu kušati i Prošek škole Stanka Ožanića, proizveden od prirodno prosušenih grozdova Pošipa i Vugave. S posebnom pozornošću kušao se i Galac, od istoimene sorte koja je praktički nestala iz vinograda zadarskog kraja. Vino je proizvedeno od grožđa s 10-ak panja pranađenih u vinogradima Denisa Jusupa i Šime Kneževića iz Briševa.
Pokazalo se da je Galac sorta sa izuzetnim potencijalom i da se na njoj isplati raditi. U zadarskom kraju se oduvjek govorilo kao o sorti koja je dizala kvalitetu i boju drugim sortama. To vatreno vino ili gavran kako su ga zvali, zajedno sa Dugovezom, cilj je vratiti na vinsku pozornicu.

U suradnji sa Zadarskom županijom već su podignuta dva vinograda kod Denisa Plastića u Nadinu i Kreše Dražine u Pristegu. Ukupno 850 panja jedne i druge sorte, otkriva Maletić i dodaje: – Sve tri sorte uvrstili smo u sortnu listu RH gdje ih dosad nije bilo i tako stekli sve uvjete da te sorte mogu legalno u proizvodnju sadnog materijala, ravnopravno sa svim ostalima.
Mi očekujemo puno od tih sorti, ali to ne znači da ćemo iz upotrebe izbaciti strane introducirane sorte koje su se pokazale jako dobre u zadarskom kraju. Ove, autohtone sorte koje otkrivamo i revitaliziramo mogu same za sebe biti zanimljive jer su originalne i posebne, jer ih nitko drugi nema, rekao je Maletić. Naveo Tribidrag i Dubrovačku malvasiju kao primjere kako su stare i gotovo zaboravljene sorte uz pomoć struke i potrebnu pažnju (ulaganja) postale gospodarski važne.
-Svaka čast Merlotu i Caberneu, to su odlične sorte nisam ja za to da se napuste. Sve sorte koje valjaju, introducirane i domaće, valja zadržati u našim vinogradima. Ali definitivno autohtone sorte imaju svoje prednosti jer osim kvalitete imaju i priču, dugu povijest što može biti jako važno sutra u plasmanu, prodaji vina i marketingu. Nije isto hoćeš li ti napraviti odličan Merlot ili Cabernet ili dobro vino od nekih sorti egzotičnih imena za koje ogromna većina ljudi nije nikada čula .
Profesor Maletić je dodatno pojasnio i u kojem pravcu bi trebalo ići naše vinogradarstvo i vinarstvo.
-Gledajte, ja mislim da smo napravili jako puno. Prije dvadeset godina nije bilo zadarskih vina na tržištu. Sa revitalizacijom Nadina i Benkovca puno toga se napravilo. Sada imamo vinare koji osvajaju medalje. Da nema Zadrana na Sabatini ne bi bilo toliko zlatnih medalja. Napravili smo odličan rezultat s ovim introduciranim sortama. Nitko više ne spori da Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah u Ravnim kotarima daju odličnu kvalitetu. Međutim, mi bi se još više trebali okrenuti i autohtonim sortama, izabrati one koje mogu dati odličnu kvalitetu. Merlote, Cabernete i Syrahe možeš kupiti takoreći u svakoj trafici svugdje u svijetu, a našu Svrdlovinu, ili sutra Bilinu Privlačku, Galac i Dugovez moći ćeš kupiti samo tu na zadarskom području. Ja vjerujem I da će biti dobdra što dobitna formula za proizvođače.
U slučaju autohtonih sorti imamo prednost da nitko takva vina nema, a strani turisti su pogotovo skloni uvijek tražiti nove mirise i okuse i spremni su to platiti.

-Pa i ja kad putujem negdje tražim lokalne sorte, lokalna vina. To može biti dobar izbor za nekoga tko se hoće sutra baviti lozom i vinom ovdje. Osim visoke kvalitete koje mnoge od tih sorata imaju, a mnoge od njih imaju i priču. A priča je danas nešto što jako dobro prodaje vino, i sad ako je ta priča ispričana uz vino u kušaonici ili na terasi nekoga podruma gdje se pruža pogled na more ili na vinograde onda je to dobitna kombinacija, poručuje profesor Edi Maletić.
Sve je rečeno. Čekaju se novi nasadi Bilina, Galca i Dugovez. Vinogradi s tim i dugim starinskim sortama te, kao šećer na kraju, užitna i pitka, unikatna domaća vina koje jedva čekamo kušati.
Tekst i foto: N.J.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






