Hrvatska
Jaz između hrvatskih regija sve veći: Jedna od njih jedina je s padom stope siromaštva
Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost.
Koju god stranku uoči skorih izbora pitali, svaka će reći da njezin program znači i viši životni standard građana. Neke više naglašavaju intervencije u porezni sustav, neke veća socijalna davanja.
Tko god ima aspiracije za preuzimanje ili participiranje u budućoj vlasti obećava rast mirovina i plaća, a ima i ideje za priuštivije stanovanje kao jednu od brojnih varijabli za popravljanje demografske slike.
Ukratko, svi će reći da njiihovi programski miksevi politika vode porastu blagostanja. No, koliko god se to tiče svih birača, izborne utrke i dosad su najčešće pratili komentari kako sami programi ne odlučuju pobjednika. U ovoj su oni, barem zasad, u mnogo dubljoj sjeni okršaja dva “glavna brda”.
Vlada je u prilici pokazati rezultate, za razliku od oporbe, pogotovo one koja dosad nije imala priliku upravljati državom, a kako u pogledu ekonomskih pokazatelja ima dovoljno statističkih brojki koje joj idu u prilog, ne štedi se na podsjećanjima.
Najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti
No, usporedno s brojkama o iznadprosječnom rastu BDP-a, nominalnom i realnom rastu plaća te npr. višekratnim redovnim i jednokratnim povećanjima mirovina, krajem prošlog tjedna iz Državnog zavoda za statistiku objavljeni su najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Za njih će se više loviti oporba.
Nakon što su lani DZS-ovi podaci pokazali da su stopa siromaštva i broj osoba u riziku od siromaštva pali na rekordno niske razine, za 2023. ti su indikatori nešto lošiji jer se temelje na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu te distribuciju dohotka unutar populacije.
Tako je prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu lani iznosio 18.843 eura ili 2067 eura više nego godinu prije (pri čemu je ekvivalentni dohodak povećan sa 9628 na 10.891 euro), ali stopa siromaštva porasla je s 18 na 19,3 posto, a broj osoba u riziku od siromaštva sa 19,9 na 20,7 posto.
Izračuni tih pokazatelja temelje se na godišnjoj Anketi o dohotku stanovništva, ističu u DZS-u. Objašnjavajući značenje koncepta relativnog siromaštva, navode kako kako stopa rizika od siromaštva pokazuje postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva (a on je utvrđen na 40 ili više posto ispod srednje vrijednosti ekvivalentnog dohotka), a ne koliko je osoba stvarno siromašno.
Stopa siromaštva pala samo na Jadranu
Ipak, i relativno gledano neke su brojke indikativne. To posebice vrijedi za kretanje stope siromaštva u pojedinim dijelovima RH. Primjerice, ona je lani pala samo u Jadranskoj Hrvatskoj. Spustila se, dakle, i nešto niže od rekordno niske 2022. – sa 18,2 na 17,5 posto, dok je uvjerljivo najviše porasla u Panonskoj Hrvatskoj, u kojoj je i inače najviša – s preklanjskih 25,9 posto prošle godine u toj je regiji porasla na 29,4 posto. Sve to ponešto govori i strukturi dohodaka, ponajprije u smislu udjela onih od renti, odnosno od kapitala.
Takvi su dohoci očito daleko zastupljeniji kod kućanstava na obali, kao i u Gradu Zagrebu u kojemu je i nakon lanjskog porasta za 1 postotni bod stopa siromaštva najniža u Hrvatskoj – 10,5 posto. Nasuprot tome je Slavonija u kojoj stopa siromaštva odražava znatno veći oslonac na dohotke od plaća i/li mirovina, pri čemu valja imati na umu i prosječnu dob tamošnjih žitelja, kao i razinu prosječnih plaća u odnosu na neke druge krajeve, piše Poslovni dnevnik.
Prebacivanje poreznog tereta
U predizbornom ambijentu takvi nalazi mogu poslužiti i kao poticaj za propitivanje politike oporezivanja dohodaka u Hrvatskoj. Drugim riječima, slika relativnog siromaštva možda upućuje na prostor za prebacivanje tereta oporezivanja s rada na oporezivanje dohodaka od kapitala i imovine.
Vladajuće strukture tome dosad nisu bile sklone, ali kako distribucija siromaštva u smislu regija nije od jučer, prema svemu sudeći to se dosad na izbornim rezultatima (promatrano po izbornim jedinicama) nije “kažnjavalo”.
Inače, već uobičajeno najranjivija u pogledu rizika od siromaštva su starija kućanstva, posebice samačka i posebice ženska. Promatrano prema radnom statusu, to su svakako nezaposleni. Ali najnoviji pokazatelji (relativnog) siromaštva i socijalne isključenosti pokazuju da je lani porasla, uz ostalo, i stopa rizika od siromaštva kod onih koji rade.
S preklanjskih 4,7 posto ona je lani premašila 6 posto, što je rezultat njezina povećanja kod zaposlenika, dok je kod samozaposlenih, koji su inače izloženiji tom riziku, ona prošle godine smanjena (sa 10,3 na 9,7 posto). To se vjerojatno dijelom može pripisati stanju na tržištu rada i profilu samozaposlenih s obzirom na deficitarna zanimanja.
Istodobno, kad je riječ o teškoj materijalnoj deprivaciji, slika je lani nešto poboljšana u odnosu na godinu prije. Taj status odnosi se na postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si zbog financijskih razloga ne mogu priuštiti najmanje 7 od 13 stavki materijalne i socijalne uskraćenosti.
Među njima su, primjerice, nepriuštivost adekvatnog grijanja, tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, mesnih ili ribljih obroka svaki drugi dan ili pak nemogućnost podmirivanja neočekivanog financijskog izdatka od 400-injak eura.
Više rundi pomoći
Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost. Kako kažu, oni su 2016. iznosili 870 milijuna eura, a nakon što su lani premašili 1,42 milijarde, za ovu godinu za tu je namjenu predviđeno 1,84 milijarde. U aktualnom mandatu je za očuvanje radnih mjesta zbog posljedica pandemije, tj. pratećih ograničenja izdvojeno 1,67 milijardi, a uvedena je i naknada za starije osobe.
I prosječne mirovine i mirovinski izdaci znatno su rasli, na 8,4 milijarde eura planiranih za ovu godinu. Uz redovna usklađenja mirovina u proteklih nekoliko godina bilo je i više rundi jednokratnih novčanih pomoći umirovljenicima, najprije na račun Covid-pandemije, a potom i ublažavanja udara rasta cijena na životni standard, piše Poslovni dnevnik.
Konačno, inflacija u kombinaciji sa stanjem na tržištu rada i približavanjem izbora zaslužna je za izrazito snažan recentni rast plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama. Proračunska izdvajanja za zaposlene, primjerice, 2016. su iznosila 3,4 milijarde, a ove godine planirana su (računajući i utjecaj prelaska općih bolnica sa županija i Grada Zagreba na državu) na 6,9 milijardi. Sve u svemu, mnogo je uloženo u socijalu, ali i inflacija je učinila svoje. Uskoro će na potezu biti birači.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







