Connect with us

Hrvatska

HZMO objavio kada će umirovljenici dobiti dodatnu naknadu i koliko će ona iznositi

Objavljeno

-

U srijedu 27. ožujka počinje isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života korisnicima mirovine, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će tako 724.699 korisnika mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec veljaču 2024., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za veljaču 2024. godine ne prelazi iznos od 880,00 eura.

Za ovu isplatu osigurano je 69.718.740,00 eura iz Državnog proračuna.

za 98 912 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 320,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 15.825.920,00 eura

za 218 130 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 320,01 do 460,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 26.175.600,00 eura

za 204 644 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 460,01 do 600,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 16.371.520,00 eura

za 119 505 korisnika s mirovinom od 600,01 do 730,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura, i za to je osigurano 7.170.300,00 eura

za 83 508 korisnika mirovine koji primaju mirovinu od 730,01 do 880,00 eura jednokratno će se isplatiti 50,00 eura i za to je osigurano 4.175.400,00 eura.

Korisnicima koji su ostvarili ili će ostvariti mirovinu do 29. veljače te su zatečeni u isplati za mjesec veljaču 2024. najkasnije na dan 15. svibnja ako im svota mirovine isplaćena za veljaču ne prelazi iznos od 880,00 eura, u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH, kao i korisnicima s tzv. inozemnim elementom te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u lipnju ove godine, i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.

Korisnici s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje ne prelazi iznos od 880,00 eura, a koji će mirovinu ostvariti do 29. veljače te su zatečeni u isplati za mjesec veljaču najkasnije na dan 15. svibnja obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 31. svibnja dostaviti dokaz o netoiznosu mirovine za mjesec veljaču ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine, koja će biti dostupna na WEB-stranici HZMO-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Potres kod Zadra bio je jak. Seizmologinja govori što se dalje očekuje

Objavljeno

-

Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru, s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice, koji se dogodio u utorak u 18:43, pomalo je “iznenadio” hrvatske znanstvenike.

Seizmologinja Iva Dasović iz Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića na PMF-u u Zagrebu kaže da se takva magnituda u tom području ne očekuje često.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa”
“To nije seizmički jako aktivno područje, u njemu se uglavnom događaju vrlo slabi do slabi potresi kakve godinama bilježimo”, kaže Dasović.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa. Ovo je zapravo najjači u tom području za koji znamo. Intenzitet potresa u epicentru procijenjen je na VI stupnjeva EMS ljestvice, a dogodio se u području Nacionalnog parka Paklenice, negdje u sjeveroistočnom dijelu, prema samoj granici parka i prema ličkom dijelu Velebita.

Dubina mu je bila negdje od 9 do 15 kilometara. Nju je uvijek malo nezgodno precizno odrediti jer su potrebne stanice u blizini, a naša je najbliža udaljena 30-ak kilometara”, kaže naša seizmologinja.

Nakon glavnog potresa uslijedila su tri naknadna manjih magnituda. Županijski Centar 112 Zadar zaprimio je tri dojave o šteti, uključujući manje pukotine na zidu crkve sv. Kuzme i Damjana u naselju Slivnica Gornja te napuknuće zida u prizemlju stambenog objekta u staroj jezgri grada Zadra. Potres se osjetio na širem području, uključujući Zadar i okolna mjesta, a podrhtavanje je trajalo oko deset sekundi.

Sličan potres dogodio se 2020.
Dasović kaže da se u tom dijelu Hrvatske ipak dogodio jedan sličan potres, barem po magnitudi. “On je bio magnitude 4.7, a dogodio se 1. studenog 2020. godine oko 6 kilometara zapadno od epicentra jučerašnjeg. No, njegov karakter bio je drugačiji. U posljednjem se dogodio tzv. strike-slip, u kojem dolazi do horizontalnog pomaka po rasjedu duže rasjedne plohe”, tumači naša znanstvenica.

Za sada, bez dodatnih informacija i analiza, koje se tek trebaju prikupiti i obaviti, teško je reći je li ta rasjedna ploha vrlo strmo nagnuta i u pravcu sjever-jug ili je riječ o drugoj, koja je na nju okomita i ide u pravcu istok-zapad.

Dasović kaže da je novi potres mogao izazvati nešto više uznemirenja od ranijeg iz nekoliko razloga.

“Ljudi su možda bili svjesniji ovog potresa jer se dogodio tijekom dana. Osim toga, zima je pa su ljudi više u kućama. Doživljaj potresa također ovisi o tome kako se valovi šire. Valovi koji se izrače iz izvora na istim udaljenostima u različitim smjerovima neće uvijek dati istu amplitudu.

Moguće je da su neki ljudi baš zbog tog različitog karaktera ovaj potres doživjeli drugačije od onog iz 2020. – kao jači ili slabiji. Od prošlog potresa prošle su četiri i pol godine, što je dovoljno dugo razdoblje da ga ljudi malo zaborave. Obično se potresi koji ne naprave neku veću štetu lakše zaboravljaju”, govori nam Dasović.

Usporedba s potresima u Zagrebu i Petrinji
Dasović kaže da su potresi u Zagrebu, a osobito u Petrinji, bili značajno snažniji iako se to prema magnitudi nekima neće činiti.

“Čini se na prvi pogled da je razlika u magnitudi mala, no ona je zapravo zbog logaritamske skale značajno veća. Osobito to vrijedi za petrinjski. Zagrebačka magnituda bila je veća samo za nekih 0.7 ili 0.6, ovisno o tome koju magnitudu točno uzmemo, no on je ipak bio dosta veći. Po amplitudi on bi na istoj udaljenosti od epicentra bio oko pet puta veći. Razlika u potresima također je u tome što se kod Zadra sve uglavnom nalazi na čvrstoj stijeni koja ne dopušta jako velike amplitude i u pravilu se ondje valovi neće pojačavati. U kontinentalnom dijelu, gdje imamo mekana, rastresita tla, može doći čak i do pojačavanja valova.

Osim toga, u potresima u Zagrebu i u Petrinji imamo efekte kao što su klizanja tla, pucanje tla i kod petrinjskog potresa likvefakcije. Ovdje nema takvih mekanih tala, pa u principu takve stvari ne očekujemo”, dodaje.

Kreću istraživanja novog potresa
Budući da je područje sjeverno od Zadra relativno slabo seizmički aktivno, ono je također slabije istraženo. Dasović kaže da odnedavno imaju dobru mrežu postaja s kojom će moći prikupiti puno bolje podatke.

“Mi seizmolozi s Geofizičkog zavoda, iz istraživačke grupe koju vodi Josip Stipčević, u pripremama smo za odlazak na teren i postavljanje privremenih instrumenata u blizini epicentra, koji će nam omogućiti da još preciznije odredimo žarište. Naravno, to će nam omogućiti i bolje analize i bolje interpretacije.

Mi smo navikli biti strpljivi. Na temelju naknadnih potresa moći ćemo vidjeti kakva je razdioba žarišta u prostoru i zaključiti koji dio se aktivirao u najjačem potresu, a koji se kasnije prilagođavao novim uvjetima. Uvijek se radi o sustavu rasjeda gdje postoje oni veći i manji.”

Što će se događati dalje?
Zanimalo nas je ono što sve zanima, a to je što se može očekivati nakon ovakvog potresa, kakvi naknadni potresi i može li se dogoditi neki još jači.

Dasović kaže da se to ne može pouzdano reći.

“Ovaj se potres dogodio u području u kojem nam zasad nisu poznati jaki potresi. I ovaj je bio umjereno jak. Općenito, sada očekujemo smirivanje u epicentralnom području. U užem krugu od nekih desetak kilometara sigurno očekujemo da će ljudi osjetiti još nekoliko slabijih naknadnih potresa. Po nekakvim procjenama, mogao bi doći još jedan naknadni potres magnitude nešto manje od četiri, između tri i pol i četiri. To je nešto što možemo očekivati prema svemu što znamo o ponašanju potresa. To ne mora značiti da će se stvarno dogoditi jer je svaka serija potresa vrlo jedinstvena i nepredvidiva”, ističe Dasović.

Zadarski potres nema veze s onima u Santoriniju
Ljudi vole povezivati slične pojave koje su vremenski i geografski relativno bliske, no udaljenost Santorinija i Zadra prevelika je da bi nedavni potresi u te dvije regije mogli biti povezani.

“Ne možemo ih povezati, osim u nekoj generalnoj slici u kojoj imamo pomak afričkog kontinenta prema Euroaziji, no zanimljivo je da smo i mi u Hrvatskoj imali rojeva potresa.

Baš su profesori Marijan i Davorka Herak osvijestili da je otprilike prije 100 godina bio jedan roj umjerenih potresa kod Šibenika, s dva potresa magnitude oko 5 i jednim nešto slabijim. Pritom je važno istaknuti da je Santorini povezan s vulkanskom dinamikom kakvu mi ovdje nemamo”, zaključila je Dasović.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Seizmolog o sinoćnjem potresu: To je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese

Objavljeno

-

Seizmolog Krešimir Kuk komentirao je potres magnitude 4.8 po Richteru koji je jučer pogodio zadarsko područje. Kuk je podsjetio da je na zadarskom području jednako jak potres bio i 2020. godine

“2020. je bio jednako jak potres kao sinoć, a 2022. je bio jedan manji. To pokazuje da je to područje seizmički aktivno. Ovaj potres je bio jak, osjetio se dosta široko. Na svu sreću dogodio se u Velebitu, to je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese – ne dolazi do amplifikacije. Nema pojačavanja one osnovne potresne trešnje”, kazao je Kuk za N1.

Objasnio je zašto potres slične magnitude može biti puno razorniji na drugačijem terenu.”To su te lokalne karakteristike tla koje dolaze do izražaja kod jačih potresa. Primjer, petrinjski potres i potres u Hercegovini kod Berkovića jednake magnitude, a neusporedive štete. Čvrsto stjenovito tlo je puno bolje jer ne pojačava osnovnu trešnju. Nasute, aluvijalne, vodene mase, močvarna tla pojačavaju značajno efekte potresa. Jednako jak potres će, ovisno o tim karakteristikama lokalnih uvjeta, proizvesti puno drugačije efekte”, pojasnio je Kuk.

Je li ovaj potres na bilo koji način povezan s velikom serijom potresa u Grčkoj?
“Nije povezan. Ovo su naši potresi. Naša epicentralna područja su dovoljno udaljena od Grčke. Ono što je zajedničko je fundamentalna sila. Isti je uzrok svih ovih potresa. To je pomicanje afričke tektonske ploče i njezino guranje, potiskivanje euroazijske ploče. Ta osnovna sila uzrokuje i grčke potrese i naše”, kazao je Kuk i dodao da je u Grčkoj situacija još složenija.

“Ne bi trebao biti. Ovo je jaki potres, ali ne toliko jak i razoran i ne bi trebao djelovati ni na kakve dosad postojeće rasjede. Ne bi bilo realno očekivati takav smjer događanja”, rekao je Kuk.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Halo, inspektore za petak najavljuje novi bojkot – pekarnica i pekarskih proizvoda

Objavljeno

-

By

Platforma Halo, inspektore, koja tjednima organizira bojkote trgovina, sada poziva na novi bojkot. Naime, nakon što su u utorak objavili da su im se obratili srednjoškolci ogorčeni skupim proizvodima u pekarnicama, Plaforma je na Facebooku objavila što se sljedeće bojkotira.

“Podržimo inicijativu srednjoškolaca! Bojkotirajmo kupovinu u pekarnicama i trgovinama: kruh, burek, peciva, krafne i druge pekarske proizvode. Obustavimo kupovinu na jedan dan.

Ovaj bojkot je rezultat i vaših stalnih dvogodišnjih upozoravanja na enorman rast cijena kruha, bureka, peciva, krafni… Kao i smanjenu težinu (shrinkflacija!), kvalitetu, neizdavanje računa itd.

Bojkot je rezultat i nezadovoljstva potrošača zbog nedjelovanje državnih tijela koja su od smanjivanja PDV-a na kruh, jaja, ulje i drugih proizvoda – šutjela i gledala kako se potrošači “čerupaju” u pekarnicama i trgovinama.

Mladi su nas pozvali da ih podržimo u inicijativi.

Roditelji, bake i djedovi, rođaci, prijatelji – pružimo podršku našoj mladosti. Ne kupujemo u petak, 14.2.2025.”, napisali su.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu