Od 2000. godine, 4. veljače diljem svijeta se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (engl. World Cancer Day).

Cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control) je podizanje svijesti, bolja informiranost i poticanje osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.

Kampanja se u razdoblju 2022.-2024. godine obilježava pod sloganom „Zatvorimo jaz u skrbi“ (engl. „Close the care gap“), kojim se nastoji ukazati na nejednakost u pristupu skrbi uzrokovanu mjestom stanovanja, etničkom pripadnošću, socioekonomskim statusom, dobi i ostalim obilježjima.

Iako je rak još uvijek jedan od najvećih izazova današnjice, napredak u ranom otkrivanju i liječenju doveo je do toga da velik broj osoba s rakom živi dugi niz godina.

Budući da su zloćudne bolesti heterogena skupina, postoji niz različitih simptoma koje mogu izazvati, ovisno o mjestu tumora, njegovoj veličini, utjecaju na okolna tkiva i organe te o tome je li se proširio u udaljene dijelove tijela. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli neobjašnjivi gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i u drugim bolestima i stanjima.

Najčešće zloćudne bolesti u Hrvatskoj su rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.

Rak debelog crijeva

·        često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje

·        drugi česti simptom raka debelog crijeva su promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev)

·        osjećaj nelagode u trbuhu

·        grčevi ili česta nadutost

·        osjećaj nedovoljnog pražnjenja

·        tanke stolice

·        neobjašnjena anemija.

Svi ovi simptomi se često pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no oni mogu biti i zloćudne prirode, zbog toga je važan redoviti odaziv na preventivne preglede koji mogu otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.

Rak pluća

U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kada je već uznapredovao, zbog čega je smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka.

Kod nekih se osoba mogu javiti:

·        dugotrajan kašalj

·        zaduha

·        teško disanje

·        promuklost

·        bol u prsima.

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze, ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.

Rak dojke

Najčešće se spominje kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:

·        iscjedak iz bradavice

·        uvlačenje bradavica

·        pojava „narančine kože“ na dojci

·        udubljenja

·        otekline

·        crvenilo

·        zadebljana koža.

U trenutku kada se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga su važni redoviti  preventivni pregledi (mamografija odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.

Rak prostate

Premda je ovo najčešći rak kod muškaraca u razvijenom svijetu, nisko je na listi zloćudnih uzroka smrti muškaraca, s obzirom na povoljniju prognozu u odnosu na rak pluća i debelog crijeva, druge najčešće zloćudne bolesti u muškaraca.

Najčešći simptomi raka prostate su:

·        teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)

·        erektilna disfunkcija.

Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no ako se radi o muškarcu starije dobi ili je netko u njegovoj obitelji bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika ako se jave ovi simptomi.

Zloćudni melanom kože

Postoji nekoliko vrsta tumora kože, no, osim melanoma, većinom se radi o relativno benignim i sporo rastućim tumorima.

Jednostavno pravilo – ABCDE, pomaže nam prepoznati madeže i promjene na koži na koje treba obratiti pozornost. Ako promjena postane asimetrična (A), poprimi neravne granice (B-borders, granice), mijenja boju (C-color, boja), ima promjer veći od 6 mm (D-diameter, promjer), mijenja veličinu, boju, debljinu tijekom vremena (E-evolution, promjena) – može se raditi o melanomu te se treba posavjetovati s liječnikom. Kod ove su vrste raka samopregledi i redoviti preventivni pregledi kod liječnika od velike pomoći.

Svi opisani simptomi mogu se javiti i kod niza drugih bolesti i stanja. Štoviše, ako se pojavi neki od navedenih simptoma, najčešće se ne radi o raku nego o nečem puno bezazlenijem. Većina glavobolja, probavnih problema, madeža i teškoća kod mokrenja benigni su simptomi koji će proći sami od sebe.

Važno je obratiti pažnju na to koliko se često simptomi javljaju, koliko dugo traju, prolaze li nakon uzimanja lijekova i jesu li novi, nagli i neuobičajeni za osobu te se savjetovati s obiteljskim liječnikom koji može pomoći u razjašnjavanju dvojbi.

Također, ovisno o dobi, rizičnim čimbenicima i obiteljskoj anamnezi, potrebno je na vrijeme započeti s preventivnim pregledima koji omogućuju rano otkrivanje, a time i veće šanse za izlječenje nekih oblika zloćudnih bolesti.

I mi sami možemo mnogo učiniti za sebe i druge tako da promijenimo loše životne navike i smanjimo rizik od obolijevanja.

Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a su jednostavne i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pri tom ne treba imati neka posebna znanja i vještine. Ovih 12 preporuka razvili su vodeći znanstvenici u području raka, one se temelje na najnovijim znanstvenim dokazima te se njihovim pridržavanjem može spriječiti gotovo polovica smrti od raka u Europi:

·        ne pušiti

·        ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu

·        održavati prikladnu tjelesnu težinu

·        hraniti se zdravo

·        vježbati i kretati se

·        ako konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni

·        smanjiti izlaganje suncu, naročito djece

·        na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak

·        provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona

·        cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV)

·        žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti  rizik od nastanka raka

·        sudjelovati u programima ranog otkrivanja raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene).

Prevencija na razini stanovništva

Procjenjuje se da je oko polovine svih smrti od raka moguće spriječiti, a oko 30 % svih smrti zbog zloćudnih bolesti nastaje zbog pet glavnih ponašajnih rizika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Ovisnost o duhanu odgovorna je za  petinu svih smrti zbog zloćudnih bolesti, kao i za više od 70 % svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 % svih smrti povezanih sa zloćudnim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).

Prema podacima Europske zdravstvene ankete o zdravstvenim navikama stanovnika Hrvatske, u samom smo europskom vrhu po udjelu osoba s pretilošću i pušača, što značajno utječe na pojavnost zloćudnih bolesti. S obzirom na to da se veliki broj zloćudnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, epidemiološka situacija  može se poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.

Na primarnoj razini to se može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.

Na sekundarnoj razini već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi ranog otkrivanja zloćudnih bolesti – raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti. Program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutačno je u fazi reorganizacije s obzirom na najnovije europske preporuke. Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.

Tercijarna prevencija na državnoj razini može poboljšati dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osigurati jednaku primjenu najnovijih smjernica u liječenju i praćenju bolesnika.

Incidencija raka u Hrvatskoj u 2021. godini

U 2021. godini zabilježeno je 24.834 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.207 u muškaraca (53 %) i 11.627 u žena (47 %). Radi se o 4,7 % manjem broju slučajeva nego u 2019. godini (26.054), i 5,2 % većem nego u 2020. godini (23.598), prema sadašnjem stanju baze Registra za rak. Ukupna gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2021. godine, bila je 640,2/100.000; 707/100.000 u muškaraca i 578,2/100.000 u žena. Ukupna gruba stopa mortaliteta od iste skupine dijagnoza (C00-C97 bez C44) u 2021. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ-a, iznosila je 340,5/100.000; 384,9/100.000 u muškaraca i 279,5/100.000 u žena).

Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) je populacijski registar koji prati pojavnost raka na području Republike Hrvatske. Djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu. Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.

Godišnji izvještaji (Bilteni) Registra za rak redovito se objavljuju na web-stranicama HZJZ i dostupni su na poveznici. Radi se o dinamičkoj bazi podataka koja se konstantno nadopunjuje prema međunarodnim smjernicama te su objavljeni podaci podložni manjim promjenama.  Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu.

U 2021. godini zabilježeno je 24.834 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.207 u muškaraca (53%) i 11.627 u žena (47%). Radi se o 4,7% manjem broju slučajeva nego u 2019. godini (26.054), i 5,2% većem nego u 2020. godini (23.598), prema sadašnjem stanju baze Registra za rak. Ukupna gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2021. godine, bila je 640,2/100.000; 707/100.000 u muškaraca i 578,2/100.000 u žena. Ukupna gruba stopa mortaliteta od iste skupine dijagnoza (C00-C97 bez C44) u 2021. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ, iznosila je 340,5/100.000; 384,9/100.000 u muškaraca i 279,5/100.000 u žena).

Vidimo da postoji porast incidencije uzrokovan prvenstveno porastom dijagnostičkih aktivnosti u odnosu na prvu godinu pandemije (2020.), no još uvijek se broj postavljenih dijagnoza nije vratio na prepandemijske vrijednosti. Očekujemo znatniji porast broja postavljenih dijagnoza raka i u 2022. godini (prema procjenama Europske komisije za 2022. godinu očekuje se preko 27.500 novih slučajeva u Hrvatskoj).

Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2021. godini bila su rak prostate (2434 slučaja; 18% svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2192; 17%), rak debelog i završnog crijeva (2174; 16%), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (836; 6%) i rak bubrega (575; 4%). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (2928 novih slučajeva; 25%), rak debelog i završnog crijeva (1532; 13%), rak dušnika, bronha i pluća (1170; 10%), rak tijela maternice (755; 6%) i rak štitnjače (531; 5%). Najčešća sijela raka u muškaraca i žena u 2021. uz broj smrti pripisanih tim sijelima u 2021. godini (prema podacima DZS i HZJZ) prikazana su na slikama 1a i 1b.

Slika 1a. Najčešća sijela raka u muškaraca u 2021. godini

Slika 1b. Najčešća sijela raka u žena u 2021. godini

Najviša dobno-standardizirana stopa incidencije raka (dobno specifične stope prema procjenama stanovništva za 2021. godinu i standardizirane na dobnu strukturu Popisa 2011.) u muškaraca zabilježena je u Varaždinskoj, Međimurskoj i Karlovačkoj županiji, a najniža u Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Podaci su prikazani na slikama 2a i 2b.

Slika 2a. Incidencija raka po županijama u 2021. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11), muškarci

Slika 2b. Incidencija raka po županijama u 2021. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11), žene