Connect with us

Hrvatska

Guverner HNB-a: Živjet ćemo bolje u 2024. Plaće će rasti brže od inflacije

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Guverner HNB-a Boris Vujčić je tijekom gostovanja na RTL-u izjavio da ćemo živjeti bolje iduće godine te da će plaće rasti brže od inflacije.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome za listopad je ove godine iznosila 1178 eura. U odnosu na 2022., to je realan rast od 105 posto. Međutim, medijalna plaća iznosi tek 1014 eura. Život je skup, a inflacija je veća od rasta plaće.

Vujčićev razgovor tijekom gostovanja na RTL-u prenosimo u cijelosti.

Hoćemo li živjeti bolje ili lošije u 2024.?

Da živjet ćemo bolje, inflacija je vrhunac dosegla u studenom 2022. i otada pada. Te smo godine imali pad realnih plaća zbog visoke inflacije, no već sada su plaće u pozitivnom teritoriju od drugog kvartala ove godine.

Očekujemo da će nastaviti rasti brže od inflacije i da će 2024. realni rast plaće biti 3,6 posto. Prosječna inflacija past će s 8,4 posto u ovoj godini na 4 posto u 2024. A plaće će nastaviti rasti, istina sporije nego 2023., ali brže od inflacije.

Zbog visokih cijena blagdanski stol za mnoge je luksuz. Vaš stari savjet bio je da građani idu tamo gdje je jeftinije. Stojite li iza toga? Pratite li i vi akcije?
To je uvijek najbolji recept za borbu protiv inflacije. Dok god smo spremni platiti što netko traži povećavat ćemo cijena, ali kad to odbijemo…

Vidjeli smo da je stopa inflacije pala, na puno nižoj je razini nego prije godinu dana kada je bila i na 13 posto, sad smo ispod 6 posto. Cijene hrane su jedne od glavnih uzročnika inflacije, ali zadnjih mjeseci taj momentum – tromjesečni prosjek pada.

Rekao bih da će čak stopa inflacije biti nešto niža ove godine nego smo to ranije predviđali, a iduće godine će vjerojatno biti nešto ispod 4 posto upravo zato što su cijene hrane pale.

Vodite li se svojim savjetom, obilazite li akcije?

Ja uvijek odbijam kupiti tamo gdje je preskupo. Takvih primjera je dosta – gdje sam vidio da su neke stvari porasle više nego duplo. Jednostavno neću kupiti.

Time pošaljem poruku onima koji dižu cijene da postoji potražnja koja ne želi pristati na takve cijene. Puno je onih koji si ne mogu priuštiti ni ono jeftinije i slijediti vaš naputak. Znamo da je vlada odradila svoj dio posla, zamrznula cijene.

Je li HNB odradio svoj dio posla da živimo bolje?

Naravno, zadnjih godinu i više dana dižemo kamatne stope jer smo u eurozoni koja diže kamatne stope, a mi smo de facto pratili monetarnu politiku eurozone od polovice prošle godine kad je donesena odluka da Hrvatska ulazi u eurozonu. Kamatne stope porasle su za 4.5 postotna poena. Zato je potražnja smanjena, a velika potražnja diže cijenu. Što smanjuje cijene je smanjenje potražnje…

Ali to vidimo na kreditima?

U Hrvatskoj puno manje nego drugdje zašto što smo zadnjih 10 godina (i to je razlika Hrvatske od drugih zemalja eurozone) odradili veliki posao na zaštiti potrošača. U Hrvatskoj je 70 posto s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji imaju varijabilnu – vezano je za nacionalnu referentnu stopu koja raste sporije…

Ali što građani mogu očekivati dogodine vezano za kamatne stope stambenih kredita?
Ono što su vidjeli do sada – kod nas nismo vidjeli značajan rast kamatnih stopa.

Hoće li padati?

Ja ne dajem na takav način prognoze. Ali mogu reći da smo u monetarnoj politici vjerojatno dosegli vrh kamatnih stopa, ako se naše projekcije ostvare, i da ćemo u jednom trenutku vidjeti trend pada.

Kad će to biti?

Mi ovisimo o podacima, kako će oni dolaziti, tako ćemo odlučiti ići prema smanjenju kamatnih stopa, ali moramo biti uvjereni da je inflacije održiva na putu konvergencije prema našoj ciljanoj stopi od 2 posto i tad ćemo početi smanjivati kamatne stope. A na tom putu jesmo.

Kažete da nemamo značajan rast kamatnih stopa u odnosu na eurozonu. S druge strane – nije li točno da Hrvatska ima najviše kamatne stope kada se uspoređujemo, recimo, kamatne stope jedne Francuske ili Njemačke su niže?
Kod nas su kamatne stope niže od prosjeka u eurozoni. Ako pogledamo, recimo tri tipične vrste kredita – jedno su krediti poduzećima drugo su stambeni, a treći su gotovinski. Što se tiče kredita poduzećima, tu smo na razini eurozone, isti smo. Što se tiče stambenih kredita smo niži i to smo niži i na novo odobrene kredite i na stanja kredita. A što se tiče gotovinaca tu smo puno niži.

Hoće li doći do pada cijena nekretnina?

Ono što možemo vidjeti je da je kod nas pao broj transakcija prestao je rast cijena nekretnina. A ono što obično vidimo je da pad broja transakcija prethodi smanjenju cijena nekretnina.

Kod nas je taj ciklus potrajao nešto duže, ali i zbog toga što imamo višu stopu rasta nego u eurozni, ona je tri do četiri puta viša. Ali vidimo da se tržište hladi.

Dogodine jeftiniji kvadrati?

Ne dajem takve prognoze.

Jeste li se naviknuli na eure ili množite s 10?

Na većinu stvari jesam, ali ponekad neke stvari i dalje pretvaram u kune. Moji kolege guverneri govore mi da su i 10 godina preračunavali cijene.

Naviknut ćemo se jer smo se na euro naviknuli i prije, znali smo i prije računati, u njima smo računali i stanove i automobile.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu