Connect with us

Hrvatska

EUROSTAT: Samo jedna zemlja u Europskoj uniji bolja od Hrvatske

Objavljeno

-

Gospodarstvo eurozone i EU-a stagniralo je u trećem kvartalu u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a Hrvatska je zabilježila drugu najveću stopu rasta među zemljama Unije, iza Malte, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU-a u trećem tromjesečju nije zabilježio promjene u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, potvrdio je europski statistički ured procjenu objavljenu sredinom studenog.

U drugom tromjesečju gospodarstvo eurozone poraslo je na godišnjoj razini za 0,6 posto, a Unije u cjelini za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Daleko najveći rast u trećem je kvartalu ostvarila Malta, od 7,1 posto, pokazuje izvješće s podacima svih članica EU-a.

Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za tri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U drugom tromjesečju porastao je za 2,2 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska čije je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,9 posto.

U skupini su i Cipar i Grčka s rastom BDP-a za 2,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Najviše je pak smanjena gospodarska aktivnost u Irskoj, za 5,6 posto na godišnjoj razini. Blizu je i Estonija s padom BDP-a za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, palo je za 0,4 posto.

Latvijsko gospodarstvo jedino se zadržalo na razini trećeg tromjesečja 2022. godine.

Blagi pad eurozone na kvartalnoj razini

Na tromjesečnoj razini aktivnost u 20-članom gospodarstvu smanjena je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,1 posto kada je bilježila isti postotni rast, potvrdio je statistički ured dosadašnju procjenu.

U EU aktivnost se zadržala na razini iz prethodna tri mjeseca, potvrdili su također najnoviji izračuni. U drugom tromjesečju BDP Unije i eurozone porastao je za 0,1 posto.

Daleko najsnažniji rast BDP-a i na kvartalnoj razini zabilježila je u trećem tromjesečju Malta, od 2,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slijede Poljska i Cipar s rastom od 1,5 odnosno 1,1 posto.

U Hrvatskoj BDP je u trećem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,5 posto.

Istu stopu rasta u trećem kvartalu bilježila je i Španjolska, a vrlo su blizu i Latvija i Slovačka s rastom BDP-a na kvartalnoj razini od 0,2 posto.

Najsnažnije je pak na kvartalnoj razini pao irski BDP, za 1,9 posto. Slijede Estonija i Finskka s padom aktivnosti za 1,3 odnosno za 0,9 posto.

Njemački BDP kliznuo je za 0,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje, kada je pak u istom postotku uvećan. U istom postotku smanjen je i BDP Danske, Francuske i Luksemburga.

U Grčkoj i Litvi gospodarska aktivnost zadržala na razini drugog tromjesečja, pokazuju Eurostatovi podaci.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

-

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zračne luke u Hrvatskoj zabilježile porast prometa u ožujku

Objavljeno

-

U svim hrvatskim zračnim lukama u ožujku je bilo 397 tisuća putnika ili 6.3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je na razini prva tri mjeseca s 985 tisuća putnika ostvaren porast od 9.6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i da je tereta u tim lukama u ožujku bilo više nego lani.

Uz ukupan porast broja putnika, u ožujku 2024. na zračnim lukama je bilo i 1 posto više operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja) nego u ožujku 2023. ili nešto više od 5.600.

Među zračnim lukama u ožujku 2024. najviše putnika bilo je na zračnoj luci Zagreb, 299 tisuća, što je gotovo 14 posto više nego u ožujku 2023., a druga je zračna luka Split s 48 tisuća putnika ili 2.3 posto manje.

Neke luke u minusu

Kako ljetni red letenja, kada je na hrvatskim zračnim lukama znatno veći promet, počinje tek od kraj ožujka, i u drugim je lukama na Jadranu bio manji promet u ožujku, pa je tako i zračna luka Dubrovnik imala minus u prometu putnika, od 15 posto, s njih 42.500.

Zračna luka Zadar s oko 4100 putnika u minusu je od gotovo 50 posto u odnosu na ožujak 2023., a pad broja putnika imala je i zračna luka Pula, od 25.7 posto, s njih oko 1700, dok je zračna luka Osijek s 1200 putnika u plusu od 25,7 posto.

Veliki porast na razini ožujka zabilježila je zračna luka Rijeka od 237 posto, s 529 putnika, kao i zračna luka Brač od 33.3 posto, ali na maloj bazi, s 12 putnika.

Zračno pristanište Mali Lošinj s 8 putnika u minusu je od 75 posto u odnosu na lanjski ožujak.

Teretni promet u zračnim lukama u ožujku bio je, kao i putnički, ukupno veći nego u istom lanjskom mjesecu, za 31 posto, s 1.057 tona.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Puljkovi bili na izletu, on se poskliznuo i ozlijedio nogu. Operirali su ga

Objavljeno

-

Marijana Puljak objavila je na Facebooku kako se njezin suprug Ivica Puljak ozlijedio prilikom izleta u prirodi te da je zadobio rupturu mišića, nakon čega je operiran u splitskoj bolnici.

“Nije šetnja u prirodi uvijek bezopasna. Jučer smo bili na izletu u prirodi, Ivica se nezgodno poskliznuo i ozlijedio nogu. Na hitnoj u Splitu su mu dijagnosticirali rupturu mišića i odmah ga operirali kasno sinoć. Operacija je prošla dobro, nadam se da će uskoro doma.Hvala dežurnoj ekipi hitnog prijema, medicinskom osoblju i liječnicima KBC-a Split na predanosti i brizi”, napisala je Puljak.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu