magazin
Što jedu djeca? Nutricionist objasnio zašto je parizer loš za mališane, a slanina nije
Poslednjih dana, čini se, više nego ikada u našim životima čuli smo riječ „parizer“ – koji je ovog rujna postao najvažnija namirnica u medijima u susjedstvu i životima ljudi u Srbiji.
Dok ga političari koriste za promociju, Nova.rs porazgovarala je sa stručnjakom o tome treba li djeci davati parizer, ali i salamu, hrenovke, paštetu, kobasicu i sve druge mesne prerađevine.
Djeci su potrebni proteini, ali zbunjuje činjenica da je u nekim mesnim prerađevinama zastupljeno samo – tri posto mesa.
Poznati srpski nutricionist Predrag Nenadić kaže kako u spomenutim “delikatesama” ima svega. “Pa čim je nešto jeftino, onda nije kvalitetno, a onda nije ni zdravo. Logika je jednostavna. Lijep je potez države što je omogućila da netko može kupiti te stvari jeftinije ili povoljnije“, kaže dr. Nenadić pa dodaje: “Vidite, prerađevine kao prerađevine nisu preporučljive. Svatko iole stručan zna da to nije dobro za jelo. Prerađevine su pune aditiva, pune natrijevih glutaminata i raznih drugih supstanci koje štete našem organizmu. Normalno da se ne mogu mjeriti s prirodnom hranom. Kod prerađevina treba razdvojiti dvije stvari. Nisu sve prerađevine iste. Vi imate za kupiti i suho meso koje se prirodno suši na zraku, koje je sasvim u redu. Slanina suha je sasvim u redu, treba je jesti, itekako je zdrava i korisna za naš organizam, ne može vas udebljati niti će vam od nje skočiti kolesterol.“
“Prerađevine kao što su parizer, hrenovke, razne salame, paštete – u njih se stavlja sav mesni otpad, transmasti, melju se kosti – da ne napadam ja sad industriju, svatko se bori za sebe i svoj život. No to nisu proizvodi koji su dobiveni od kvalitetnog mesa. Čim u nekoj preradi imate aditiva, to nije dobro. Drugo je kada stavite samo sol ili salitru ili kada ljudi rade domaću preradu, domaće sušenje. Dimljenje na bukovom drvetu nije preporučljivo, ali sušenje jest idealan način. Moje mišljenje, pogotovo za te hrenovke – nekad, u vrijeme moje mladosti hrenovke su se pravile od mesa. Safalada i hrenovka se pravila od čistog telećeg mesa i skuplja je bila od kilograma mesa, danas tu nema ni m od mesa”, kaže nutricionist.
“Kažu – znate, ali tu ima biljnih masti, biljke su zdrave – pa nije točno. Najopasnije masti za čovjeka su biljne masti, tzv, transmasti. One se emulgiraju na visokm temperaturama, prerađuju se, to su opasne masti. Nije opasna svinjska mast, nije opasno maslinovo ulje, sve drugo jest. Biljnu mast treba jesti samo hladnu, čim je zagrijete, ona je kancerogena.”
Koliko onda puta tjedno možemo djetetu dati jede parizer ili hrenovke ili salamu bez grižnje savjesti?
„Bilo što da kažem, napravit ću veliku grešku prema znanosti. Ako hoćete da poštujemo znanost, onda ne treba davati prerađevine uopće, ako hoćete da poštujemo zdravlje, ne treba ih davati uopće, ali ako situacija u kojoj živimo to nameće, ako se sporadično uzima, onda je mjera jedanput-dvaput tjedno ili jedanput ili dva puta mjesečno, to ne može ostaviti nekog traga, ne može ugroziti naše zdravlje. Možete praviti korekciju dječje prehrane zdravim namirnicama. Drugo, djeci u razvoju su potrebni proteini, a proteini se ne nalaze u tim proizvodima, proteini se nalaze u kvalitetnom mesu, u pilećem mesu, u janjećem, u junećem, u ribi. Mi jedemo strašno malo ribe, i ona je skupa, strahovito. Sve razumijem kao opravdanje. Ali jedna sardina je mnogo zdravija nego riba pržena u ulju u kojem se prži čitav dan. Sve umjereno može se podnijeti, ali kad su djeca u pitanju, treba voditi računa da im se daje zdrava hrana – zdrava hrana nije skupa hrana, samo treba prepoznati što je prirodna hrana. I kada je riječ o organskoj hrani, i tu ima puno prevare – ja ne vjerujem u to da je sve što se prodaje kao organska hrana zaista organsko. Ali, vidite, mi smo u okruženju koje nije organsko. Mi smo stalno izloženi djelovanju određenih patogena. Prisiljeni smo unositi veliki broj nezdravih namirnica – nezdrave šećere, nezdrave masti, spominjao sam već nezdravu sirutku koja se prodaje kao zdrava. Dakle treba jesti hranu iz vrta pripremljenu na tradicionalan način, na žlicu. Treba jesti hranu sa začinima kao što su luk, peršin, papar, zeleno povrće, svinjska mast, to je hrana koja ne može štetiti uopće.“
Naravno, dr. Nenadić kaže da nije ni sve prerađeno meso nejestivo te da ne treba biti isključiv.
„Moram reći i da nije sva prerada loša. Ima proizvoda koji se prave od kvalitetnog mesa. Samo to treba prepoznati. Ima šunki, proizvoda od kvalitetnog mesa, koji se mogu jesti. Ali ništa što je pretjerano nije dobro. Sve te salame, parizeri, čajne – tu je pitanje koliko ima kvalitetnog mesa, pitanje je što se sve u čajnu ubacuje. Uvozi se iz inozemstva meso koje je odleđeno pa se to melje, a čim je odmrznuto meso jednom ili više puta, pitanje je njegove zdravstvene ispravnosti. Nema idealnog, moramo se prilagoditio. Na sreću, naš organizam ima instrumente da se bori protiv loše hrane. Samo ga ne smijemo opteretiti lošim nutrijentima”, govori.
Organizam ima mehanizme da se bori protiv pesticida, koje je nemoguće u potpunosti ukloniti s povrća i voća.
“I još nešto, sva mesa su zdrava, a tako i janjetina i ovčetina – a zapostavljena su, što je šteta jer su po sastavu identična ribi – koja je najzdravija. Ta mesa jesu skuplja, ali su nemerljivo kvalitetnija.“
magazin
MJESEC FRANKOFONIJE U ZADRU / Kino zona donosi bogat filmski program
Nakon uspješne projekcije „Novog vala” za studente Sveučilište u Zadru, Kino zona nastavlja bogat filmski program u suradnji s Odjel za francuske i frankofonske studije, ovoga puta posvećen obilježavanju Mjeseca frankofonije.
Mjesec ožujak tradicionalno je u frankofonskom svijetu, ali i u zemljama pridruženima Međunarodna organizacija za frankofoniju poput Hrvatske, posvećen promociji francuskog jezika, raznolikih frankofonskih kultura i njihovih globalnih postignuća. Na poziv Francuskog instituta, Kanadskog veleposlanstva i drugih frankofonskih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj, ovom su se programu pridružile brojne obrazovne i kulturne institucije diljem zemlje, među kojima i Kino zona te Sveučilište u Zadru.
Program u Zadru donosi raznovrstan izbor suvremenih i klasičnih naslova koji publici omogućuju uvid u različite kulturne, društvene i političke kontekste frankofonskog prostora.
Ciklus započinje 18. ožujka projekcijom švicarskog filma „Zvuk bubnjeva“ (Tambour battant) redatelje François-Christophe Marzala. U proljeće 1970. malo selo u Valaisu proživljava neobičan nemir. Je li to zbog glasačkog listića o pravu glasa žena? Ili zbog skorog referenduma o protjerivanju stranaca? Ne, gore je: seoska limena glazba je eksplodirala! Pola sela kaže da je kriv Aloys, druga polovica odgovara da je Pierre. Neslaganje je glazbeno, političko i ljubavno.
Već 20. ožujka na rasporedu je francuski film „Mala zemlja“(Petit pays) redatelja Érica Barbiera. Devedesetih godina prošlog stoljeća dječak živi u Burundiju s ocem, francuskim poduzetnikom, majkom iz Ruande i mlađom sestrom. Vrijeme provodi družeći se s vršnjacima sve dok ne izbije građanski rat koji okonča nevinost njegova djetinjstva. Film je adaptiran prema istoimenom romanu Gaëla Fayea koji su na hrvatski preveli studenti Sveučilišta u Zadru.
Program se nastavlja 25. ožujka projekcijom marokanskog filma „Otisci vjetra“ (Empreintes du vent) redateljice Layle Triqui. Sophia, mlada fotografkinja iz Tangera, slučajno otkriva da je njezina francuska majka, za koju je vjerovala da je preminula, zapravo još uvijek živa u Francuskoj. Ona se upušta u potragu za dijelovima koji nedostaju njezinu identitetu i za tajnom svoje obitelji.
Pred sam kraj mjeseca, 29. ožujka, publiku očekuje belgijska filmska večer uz film „Sve na kocku“ (Aimer perdre) redateljskog dvojca Lennyja i Harpoa Guita. Nezaposlena i do grla u dugovima, 26-godišnja Armande Pigeon muči se u Bruxellesu. Uz to, sklona je kockanju i ne ustručava se riskirati jer su za Armande sve oklade dobre. Sve osim jedne, možda najluđe oklade koju još uvijek muči: ljubav.
Iste večeri prikazat će se i dokumentarni film „Pasarele” redatelja Sebastijana Borovčaka, koji donosi priču o književnoj frankofoniji kroz boravak četvero frankofonskih autora u Hrvatskoj tijekom 2024. godine. Film je nastao u sklopu projekta Književna frankofonija Centra za knjigu i prati boravak četvero frankofonskih autora u Hrvatskoj tijekom 2024. godine. Naime, Larry Tremblay (Kanada), Makenzy Orcel (Haiti/Francuska), Laurence Vielle i Nicolas Hanot (Belgija) boravili su u Zagrebu, Zadru, Šibeniku i Splitu te sudjelovali u nizu književnih susreta s vrlo raznolikom publikom.
Program Mjeseca frankofonije zaključuje se 2. travnja projekcijom albanskog klasika „Priča iz davnine (Perralle nga e kaluara)” u režiji Dhimitër Anagnosti. Priča iz davnine smještena je u tridesete godine 20. stoljeća. Kako bi se zadovoljile želje i potrebe roditelja, dogovoren je brak između četrnaestogodišnjeg Gjina i dvadesetogodišnje Marigo. Gjino nevoljko pristaje, ali se zato Marigo, koja voli drugoga, služi raznim lukavstvima kako bi se oslobodila ovog bizarnog bračnog ugovora.
Sve projekcije održavaju se u Kino zoni s početkom u 18 sati, osim dokumentarnog filma „Pasarele”, koji je na rasporedu u 19:30. Ovaj program donosi jedinstvenu priliku za upoznavanje bogatstva i raznolikosti frankofonskih kinematografija, ali i za promišljanje suvremenih društvenih tema kroz film, potvrđujući još jednom važnost kulturne suradnje i razmjene koju Mjesec frankofonije njeguje diljem svijeta.
**Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.
**Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra.
magazin
Horoskop za 18. ožujka 2026.
Ovan (21.03.-20.04.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pomalo ste umorni od obećanja i očekujete promjene koje želite. Vjerujete s pravom u ljepše sutra.
KARIJERA: Dobivate određene protekcije, ali to ne znači da se i dalje nećete trebati dokazivati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite vremena za sebe i svoj mir.
Bik (21.04.-20.05.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Osjećat ćete koliko je naporno stalno objašnjavati zbog čega izbjegavate bliskost. Jednostavno vam odgovara distanca.
KARIJERA: Morat ćete se malo više potruditi oko financija. Imate dobru priliku, pa bi bilo šteta da je propustite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne sjedite na hladnom.
Blizanci (21.05.-20.06.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Neke će voljena osoba izluđivati svojim raznolikim zahtjevima. Drugi će vješto izbjegavati društvo.
KARIJERA: Ako opet posumnjate u svoje sposobnosti, samo pogledajte iza sebe što ste do sada postigli. Brzo ćete se ohrabriti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi.
Rak (21.06.-20.07.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pokazat ćete se da čvrsto vjerujete u svoje ljubavne ideale i da od voljene osobe očekujete više nego što ona misli.
KARIJERA: Utjecat ćete na stvari, ljude i događaje više nego što mislite. Niste svjesni koliko vas oponašaju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Napredujete.
Lav (21.07.-21.08.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Partner će vas nadahnuti za nježnost. Vaš međusobni odnos poboljšavat će se iz trena u tren.
KARIJERA: Manjak interesa za posao danas bit će uzrokovan velikim idejama koje dolaze iz vašeg svijeta mašte. Dobro za umjetnike.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne čeprkajte po snovima.
Djevica (22.08.-22.09.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Danas ćete biti skloniji provoditi zajedničke trenutke kod kuće. Tek mali broj vas će izaći, ali brzo će se vratiti kući.
KARIJERA: Bit ćete spremni uložiti više nego što ste planirali, ali to će se pokazati kao odličan potez u budućnosti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Surađujte s mladima.
Vaga (23.09.-22.10.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pametnim izborom riječi vi ćete nadilaziti prazninu u osobnim odnosima. Sve ćete nadomjestiti intelektom.
KARIJERA: Opet će se preispitivati vaše zasluge i rezultati. Nakon analize sve će ispasti i više nego dobro.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte!
Škorpion (23.10.-22.11.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Iako verbalno nećete znati izraziti svoje osjećaje, partner će vas razumjeti. Čitat će između redova. Još jedan lijep dan.
KARIJERA: Ono što misle vaši nadređeni nije isto što mislite i vi, ali im danas to ne morate otvoreno pokazati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte.
Strijelac (23.11.-21.12.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Danas ćete istinsku sreću naći preko vaših prijatelja ili u njihovom društvu. Prepustite im se s povjerenjem.
KARIJERA: Doći će do poslovne korespondencije koja će vas umoriti. Radi se o prilično zahtjevnom načinu izražavanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Slobodno maštajte.
Jarac (22.12.-20.01.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Mnogi će se potruditi osvježiti svoj ljubavni život s partnerom nekim zanimljivim hobijem ili zgodnom večerom.
KARIJERA: U poslu ćete pokazivati lucidnost na kojoj bi vam mnogi mogli pozavidjeti. Pitat će vas da ih uputite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete ljubazni.
Vodenjak (21.01.-19.02.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Osim dobre zabave i bogatog društvenog života, vjerojatno ćete isprobati neki novi jelovnik u društvu drage osobe.
KARIJERA: Moguće je da će vas vaši šefovi danas iznenaditi. Mogli bi predložiti sasvim neobične ideje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Primijenite svoju sposobnost diplomacije.
Ribe (20.02.-20.03.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Lijepe ljubavne prilike bit će prolazno zanemarene zbog male obiteljske tuge ili peripetije.
KARIJERA: Poslovi koji zahtijevaju emocionalni angažman dobro su postavljeni. Neki će općenito izgarati za posao.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite uporni.
magazin
RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice
Ako vam se čini da je za dobar burek potrebno puno vremena, razvlačenja i umijeća, jedna turska influencerica pokazala je potpuno suprotno.
Ajsenur Altan na svom YouTube kanalu otkriva način pripreme koji traje svega 15 minuta i ne zahtijeva pećnicu, već samo tavu. Rezultat je zlatno hrskav burek koji nije natopljen uljem, a mnogi tvrde da mu je okus čak bolji od onog iz pekarnice.
Sastojci
kore za pitu
1 jaje
oko jedne trećine šalice mlijeka
oko jedne trećine šalice biljnog ulja, plus malo za podmazivanje tave
200 grama feta sira ili mladog svježeg sira
1 žličica sitno sjeckanog peršina
U posudi najprije sjedinite sir i peršin, a ako želite puniji okus, možete dodati i malo mozzarelle. U drugoj zdjeli umutite jaje, pa umiješajte mlijeko i ulje. Dobivenu tekuću smjesu potom spojite sa sirom i dobro promiješajte.
Tavu lagano premažite uljem. Kore rasporedite tako da prekrivaju dno, dok dio ostavite da prelazi preko rubova. Na dno ulijte malo pripremljenog nadjeva. Ostatak kora istrgajte, lagano zgužvajte, umočite u smjesu i ravnomjerno rasporedite po tavi.
Dijelove kora koji vise preko ruba prebacite prema sredini, premažite ih nadjevom i na kraju prelijte sve što je ostalo od smjese. Poklopite i pecite dok donja strana ne dobije lijepu, zlatnu boju. Zatim pažljivo okrenite i kratko zapecite i drugu stranu. Najbolje je poslužiti dok je još topao, uz čašu hladnog jogurta, prenosi Nova.rs.
Zašto je ovaj burek lakši?
Prednost ovog načina pripreme nije samo u brzini. Mješavina jaja, mlijeka i ulja ravnomjerno natapa kore, pa nema viška masnoće koji često opterećuje klasičan burek iz pekarnice. Upravo zbog prekomjerne upotrebe ulja i margarina, kupovni burek može biti težak za želudac.
Ovdje se koristi točno onoliko masnoće koliko je potrebno da se dobije hrskava vanjština i sočan, ali lagan nadjev. Svježi sir u kombinaciji s peršinom daje dodatnu svježinu, zbog čega je ovaj burek istovremeno zasitan i ugodan za jelo, na način na koji se često priprema u Turskoj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Sport4 dana prije(FOTOGALERIJA) BK POSEDARJE / Mladi natjecatelji četvrtu godinu za redom prvaci Dalmacije
-
Sport4 dana prijeEVOLUTION NEXT LEVEL / Sigurdsson i sportski lideri o disciplini, stavu i uspjehu






