Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.

To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.

U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.

TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.

No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.

Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.

Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.

“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.

Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.

“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.

Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.

Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.

Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.

U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.

Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.

Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.

Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi ​​u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.

Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.