Connect with us

Svijet

Samo na Balkanu? Ratni zločin ima cijenu, evo koliko košta izlazak iz zatvora

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.

To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.

U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.

TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.

No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.

Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.

Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.

“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.

Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.

“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.

Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.

Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.

Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.

U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.

Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.

Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.

Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi ​​u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.

Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EK upozorava: Meta želi zarađivati od vaših osobnih podataka

Objavljeno

-

By

unsplash

Europska komisija u ponedjeljak je objavila upozorenje za građane EU-a kojim upozorava korisnike Facebooka i Instagrama na nepoštenu praksu kojom Meta želi “obmanuti” korisnike da daju pristup osobnim podacima.

“Korisnici Facebooka i Instagrama moraju odabrati hoće li se pretplatiti uz naknadu ili pristati da Meta koristi njihove osobne podatke — i od toga zarađivati.

Ova praksa može zavarati korisnike diljem EU-a.

#EU potrošači mogu donositi informirane odluke, a mi poduzimamo mjere kako bismo zaštitili to pravo”, objavila je Europska komisija na platformi X.

Što je poduzela Europska komisija?

U ponedjeljak je Mreža za suradnju u zaštiti potrošača (CPC) poslala pismo nakon zabrinutosti da bi Metin model ‘plati ili pristani’ mogao kršiti zakone EU-a o zaštiti potrošača.

Komisija je koordinirala akciju koju vodi francuska Glavna uprava za tržišno natjecanje, pitanja potrošača i sprječavanje prijevara.

Akcija je započela 2023., odmah nakon što je Meta preko noći zatražila od potrošača da se pretplate na korištenje Facebooka i Instagrama uz naknadu ili da pristanu da Meta koristi njihove osobne podatke kako bi im se prikazivali personalizirani oglasi, što je Meti omogućilo da od toga zaradi.

Ključni elementi akcije protiv Mete:

– Obmanjivanje potrošača upotrebom riječi “besplatno”, dok za korisnike koji se ne žele pretplatiti uz naknadu, Meta zahtijeva da prihvate da ta kompanija može zaraditi od upotrebe njihovih osobnih podataka kako bi im prikazivala prilagođene oglase

– Zbunjivanje korisnika zahtijevajući od njih da se kreću kroz različite zaslone u Facebook/Instagram aplikaciji ili webu i da kliknu na hiperveze koje ih potom preusmjeravaju na različite dijelove poput Uvjeta pružanja usluge ili Pravila privatnosti

– Korištenje nepreciznih izraza i jezika, kao što su “vaši podaci” za upućivanje na “osobne podatke” potrošača ili sugeriranje da potrošači koji odluče platiti uopće neće vidjeti oglase, dok bi mogli i dalje vidjeti oglase koji se bave sadržajem podijeljenim putem Facebooka ili Instagrama od strane drugih članova platforme;

– Vršenje pritiska na potrošače koji su uvijek besplatno koristili Facebook/Instagram do uvođenja novog poslovnog modela i za koje Facebook/Instagram često čini značajan dio njihovih društvenih života i interakcija da donesu trenutni izbor, bez prethodnog upozorenja ,dovoljno vremena i stvarne prilike za procjenu kako bi taj izbor mogao utjecati na njihov ugovorni odnos s Metom

Što je iduće?

Meta ima rok do 1. rujna 2024. odgovoriti na pismo CPC mreže i Komisije te predložiti rješenja.

Ako Meta ne poduzme potrebne korake za rješavanje postavljenih problema, CPC tijela mogu odlučiti poduzeti mjere, uključujući sankcije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog slabe procijepljenosti u BiH već drugi smrtni slučaj povezan s ospicama

Objavljeno

-

By

Pixabay

Još jedan smrtni slučaj povezan s ospicama zabilježen je u Bosni i Hercegovini, a preminuo je 18-godišnjak iz Zenice, potvrdili su iz ministarstva zdravstva Zeničko-dobojske županije.

Ranije ovog tjedna u Sarajevu je preminuo 17-godišnjak koji je također obolio od ospica pa je od tada proglašena epidemija u Sarajevskoj županiji, a sada i u Zeničko-dobojskoj.

Oba smrtna slučaja povezuju se s niskom stopom procijepljenosti djece, do čega je dovela kampanja na društvenim mrežama potaknuta neutemeljenim tvrdnjama o povezanosti cijepljenja protiv morbila s pojavom autizma kod male djece.

Ministrica zdravstva Zeničko-dobojske županije Aida Salčinović kazala je lokalnim medijima kako je u toj županiji procijepljenost djece protiv ospica na razini od tek 37 posto, što pogoduje širenju zaraza. U toj je županiji do sada potvrđeno više od 1200 slučajeva zaraze ospicama.

“Ja jedino mogu apelirati na roditelje da cijepe svoju djecu i tako ih zaštite”, kazala je Salčinović.

Za učinkovito sprječavanje širenja zaraznih bolesti pa tako i ospica nužno je osigurati procijepljenost od barem 95 posto. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti je u Federaciji BiH obveza regulirana zakonom koji je na snazi od 2005. godine no roditelji unatoč tome masovno odbijaju cijeliti djecu pod različitim izgovorima a kazne koje za to dobiju su novčane i to u simboličnim iznosima.

 
Nastavi čitati

Svijet

Biden ima koronu

Objavljeno

-

By

Predsjednik SAD-a Joe Biden pozitivan je na koronavirus, potvrdila je Bijela kuća nakon što je Biden nazočio događaju u Las Vegasu na kojem je trebao govoriti.

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre objavila je pozitivan test za 81-godišnjeg Bidena nakon što je predsjednik UnidosUS-a, latinoameričke organizacije za građanska prava, rekao da Biden neće moći govoriti na zakazanom događaju u Las Vegasu zbog dijagnoze.

Bijela kuća tvrdi kako Biden ima blaže respiratorne smetnje te da se iz Las Vegasa vraća u Delaware, gdje će biti stavljen u samoizolaciju. “Cijepljen je i stimuliran te ima blage simptome, rekala je Jean-Pierre.

Američki predsjednik je primio i prvu dozu lijeka Paxlovida, kazao je Bidenov liječnik.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu