Connect with us

Svijet

Samo na Balkanu? Ratni zločin ima cijenu, evo koliko košta izlazak iz zatvora

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.

To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.

U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.

TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.

No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.

Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.

Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.

“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.

Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.

“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.

Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.

Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.

Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.

U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.

Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.

Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.

Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi ​​u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.

Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

POVEZAN S NIZOM BOLESTI I SMRTI / Popularni lijek protiv bolova pod istragom, neke države već su ga povukle

Objavljeno

-

By

Europski regulator za lijekove pokrenuo je istragu o popularnom lijeku protiv bolova koji je povezan s nizom bolesti i smrti.

Europska agencija za lijekove (EMA) potvrdila je da istražuje lijek protiv bolova metamizol. Sumnjaju kako je povezan sa slučajevima koji su doveli do smrti pacijenata i stanja u kojem su bijela krvna zrnca ozbiljno oslabljena, prenosi Dnevnik.hr.

Observer je prošlog studenog otkrio da je skupina pacijenata u Španjolskoj pokrenula pravni postupak protiv svoje vlade. TVrde da nisu zaštitili ljude od nuspojava lijeka.

Lijek, koji se u Španjolskoj prodaje pod markom Nolotil, već je zabranjen u nekoliko zemalja, uključujući UK.

EMA je rekla da postoji “zabrinutost da mjere koje se provode za smanjenje poznatog rizika od agranulocitoze možda neće biti dovoljno učinkovite”.

Reviziju EMA-e zatražila je finska agencija za lijekove nakon nedavnih slučajeva agranulocitoze. Tvrtka koja prodaje metamizol u Finskoj zatražila je povlačenje dozvole za tržište iz sigurnosnih razloga, rekla je EMA.

Regulator je rekao: “EMA-in Odbor za sigurnost sada će pregledati rizik od agranulocitoze za sve lijekove koji sadrže metamizol odobrene u EU.

“Povjerenstvo će procijeniti utjecaj agranulocitoze na omjer koristi i rizika lijekova i izdati preporuku o tome treba li zadržati, promijeniti, suspendirati ili opozvati njihova odobrenja za stavljanje u promet diljem EU-a.”

Agencija je rekla da informacije o proizvodu o metamizolu navode agranulocitozu ili kao rijetku nuspojavu (javlja se u do 1 na 1000 ljudi) ili kao vrlo rijetku nuspojavu (do 1 na 10 000). Mjere za smanjenje ovog rizika razlikovale su se od zemlje do zemlje, navodi se.

Metamizol ili dipiron je lijek protiv bolova, grčeva i vrućice. Najčešće se daje na usta ili intravenskom infuzijom. Pripada obitelji lijekova ampiron sulfonata i patentiran je 1922. Metamizol se prodaje pod različitim trgovačkim imenima.

 
Nastavi čitati

Svijet

El Niño je gotov, evo što nas očekuje u nadolazećim mjesecima…

Objavljeno

-

By

Pixabay

El Niño je službeno došao svome kraju, a klimatski valovi koji dolaze nakon njegovog nestanka, snažno će utjecati na vremenske prilike širom svijeta.

El Niño – prirodni klimatski obrazac kojeg obilježavaju nadprosječno visoke temperature oceana u tropskom dijelu Tihog oceana – zahvatio je planet početkom prošlog ljeta. Postigao je super status ranije ove godine nakon što je povećao temperaturu tijekom najtoplije zabilježene godine i utjecao na druge globalne vremenske prilike.

Uz El Niño izvan fokusa, njegova suprotnost – La Niñe, sprema se zauzeti središnje mjesto kasnije ovog ljeta.

Za sada nema ni La Niñe ni El Niña i započela je takozvana neutralna faza, prema NOAA-inom Centru za predviđanje klime. Ali to će se brzo promijeniti kako se La Niña bude razvijala tijekom ljeta.

Evo što bi nam ljeto bez El Niña i La Niñe u nastajanju moglo ponuditi, piše CNN.

Sparno ljeto, aktivan Atlantik

La Niña ljeta nakon jakih El Niño zima povijesno su bila neka od najtoplijih zabilježenih u SAD-u. Ovo ljeto ne bi moglo biti ništa drugačije, čak i prije nego što se La Niña “ukorijeni”.

Prijelaz u La Niñu nije jedini faktor koji utječe na temperature tijekom najtoplijeg doba godine. Uvijek su u porastu u svijetu koji se zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima, prenosi CNN.

Zajedno s intenzivnijom vrućinom, sezonske prognoze pokazuju zabrinjavajući trend padalina. U većini zapadnih država i dijelovima nizina očekuju se sušniji uvjeti od normalnih.

Suhoća i toplina su ciklički. Što područje postaje toplije to se više isušuje, što bi mogao biti recept za novu ili sve veću sušu. Suho će područje tada postati dodatno zagrijati jer većina sunčeve energije odlazi na zagrijavanje tla, a malo energije gubi se na isparavanje mokrog tla.

Gubitak El Niña također će imati velike posljedice u Atlantskom oceanu i jedan je od glavnih razloga zašto stručnjaci upozoravaju na “hiperaktivnu” sezonu uragana.

El Niño ima tendenciju stvarati jake, visoke vjetrove koji razdiru oluje, dok La Niña čini suprotno. Dakle, ove bi se godine moglo razviti više oluja bez El Niña da ih spriječi.

Rekordne temperature Atlantskog oceana također bi mogle djelovati kao gorivo za oluje, pomažući im da se formiraju, ojačaju i prežive.

Atlantik također nije jedini ocean koji je sparan. Tijekom prošle godine El Niño je pomogao podići globalne prosječne temperature oceana na rekordne razine. La Niña bi na kraju mogla imati donekle rashlađujući učinak na svjetske oceane.

Ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Oceani se nevjerojatno sporo hlade, pogotovo zato što je oko 90% svjetskog viška topline proizvedenog izgaranjem fosilnih goriva pohranjeno u njima.

Trajni utjecaj El Niña

El Niño je stigao u lipnju 2023. i na kraju je postao jedan od najjačih zabilježenih.  Svaki mjesec od lipnja 2023. do svibnja 2024. bio je najtopliji takav mjesec na svijetu, ranije je izvijestio CNN.

Prirodni klimatski obrazac također je utjecao na mnoge ekstremne vremenske prilike od prošlog ljeta.

El Niño je vjerojatno odigrao ulogu i u vrućim i suhim uvjetima u sjevernoj Južnoj Americi koji su doveli rijeku Amazonu do rekordno niskih razina u listopadu, najtoplijoj zimi u dijelovima SAD-a i ozbiljne suše u velikim dijelovima središnje i južne Afrike ove zime.

Dijelovi istočne obale Afrike obično bilježe više kiše tijekom El Niña, ali prekomjerne kiše imale su razorne, smrtonosne posljedice u Keniji u travnju i svibnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Modni lanac u stečaju: Pogođene 92 trgovine i 721 zaposlenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Unatoč pokušaju spašavanja prošle godine, trgovac odjećom Scotch & Soda podnio je zahtjev za stečaj u Europi. Što će se dalje dogoditi, ostaje za vidjeti.

Nizozemski brend odjeće Scotch & Soda opet je u problemima. Europska podružnica grupe, S&S Europe BV, je insolventna. Prema priopćenju tvrtke, odgovorni su “logistički problemi nakon ponovnog pokretanja 2023.” i rezultirajući “stalni gubici”.

Scotch & Soda je prošle godine morao podnijeti zahtjev za stečaj, a zatim ga je preuzela američka tvrtka Bluestar Alliance. Čini se da ti problemi još nisu u potpunosti okončani, piše Fenix.

Prema podacima tvrtke, novim stečajem pogođene su 92 trgovine i 721 zaposlenik. To uključuje 28 trgovina s 320 zaposlenih u Nizozemskoj. Preostale podružnice su u Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Luksemburgu.

Podružnica S&S Europe odgovorna je za stacionarnu maloprodaju i e-trgovinu za Scotch & Soda u sjevernoj Europi. Unatoč financijskim poteškoćama, sve podružnice u Nizozemskoj u početku će ostati otvorene. Prema tvrtki, stečajni upravitelji Michel Moeijes i Abslem Ourhris iz odvjetničke tvrtke Tanger Advocaten rade na “ponovnom pokretanju”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu