Connect with us

Hrvatska

PRIJETI NAM “FOSFORGEDON”: Nova pojava mogla bi uzdrmati proizvodnju hrane

Objavljeno

-

Našem planetu prijeti “fosfogedon”, upozoravaju znanstvenici, izražavajući bojazan da bi zloupotreba fosfora mogla rezultirati nestašicom fosfatnih gnojiva koja bi poremetila proizvodnju hrane na globalnoj razini.

Pretjerana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći na taj način klimatskoj krizi, prenosi Guardian.

Istodobno proces ispiranja fosfatnih gnojiva s polja zajedno s otpadnim vodama, koje se zatim ulijevaju u rijeke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvjetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond, upozorili su znanstvenici.

Usto pretjerana upotreba ovog elementa povećava oslobađanje metana širom planeta, istodobno utječući na pojačano globalno zagrijavanje i na sve veću klimatsku krizu koju uzrokuje emisija stakleničkih plinova.

“Dosegnuli smo kritičnu točku. Možda bismo se i uspjeli vratiti na staro, no sada se doista moramo pribrati i na puno mudriji način početi koristiti fosfor. Ne napravimo li tako suočit ćemo se s katastrofom koju smo nazvali ‘fosfogedonom’”, rekao je profesor Phil Haygarth sa Sveučilišta Lancaster.

Fosfor je 1669. otkrio njemački znanstvenik Hennig Brandt, koji ga je izolirao iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život. Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijeva fosfata, spoja dobivenog iz njega, a ovaj element je prisutan u našem DNK i u staničnim membranama.

“Jednostavno rečeno, na Zemlji nema života bez fosfora”, pojasnila je profesorica Penny Johnes sa Sveučilišta Bristol.

Fosfor pomaže rastu usjeva

Globalni značaj ovog elementa je u njegovoj upotrebi – fosfor pomaže rastu usjeva. Svake se godine u svijetu proda oko 50 milijuna tona fosfatnog gnojiva. Ta količina igra ključnu ulogu u prehrani osam milijarda stanovnika našeg planeta.

No veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: najvećim količinama raspolažu Maroko i zapadna Sahara, Kina je drugo najveće nalazište, a Alžir treće.

Sve veći pritisak na nalazišta izaziva bojazan stručnjaka da bi se svijet već za nekoliko godina mogao suočiti sa smanjenjem zaliha fosfora, ostavljajući mnoge nacije da se bore za njegovu nabavu kako bi prehranile stanovništvo.

Ovakva predviđanja zabrinjavaju brojne analitičare, koji se brinu da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolirati većinu svjetskih zaliha, ostavljajući zapad vrlo ranjivim na skok cijena.

Rezultat bi bio sličan naftnoj krizi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Rasipnost pri korištenju fosfata na poljima

Analitičari kažu da se rasipnički ponašamo pri korištenju fosfata na poljima.

Gnojivo koje se s njih ispire, kao i ispuštanje otpadnih voda bogatih fosforom, rezultiraju zagađenjem vode u velikim razmjerima te utječu na štetno cvjetanje algi.

Ovim su problemom pogođena i neka od najvećih slatkovodnih područja svijeta, među kojima su Bajkalsko jezero u Rusiji, Viktorijino jezero u Africi i sjevernoameričko Jezero Erie. Cvjetanje u Erieju posljednjih je godina rezultiralo potpunim zagađenjem pitke vode.

Jednako kao na kopnu, fosfati pomažu i rastu vodenih biljaka, no njihov rast guši cvjetanje algi pa se na tim područjima formiraju vodene mrtve zone.

A takve krize dovode do dodatnih ekoloških problema.

“Klimatske promjene znače da će biti još više cvjetanja algi po jedinici onečišćenja fosfatima zbog toplijih vremenskih uvjeta”, rekao je prof Bryan Spears iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju u Midlothianu.

“Problem je u tomu što se, kad ta alga umre, ona može raspasti i početi proizvoditi metan. Dakle, porast cvjetanja značit će da će se u atmosferu upumpavati više metana, a metan je 80 puta snažniji od ugljičnog dioksida kada je posrijedi zagrijavanje atmosfere. To je razlog za istinsku zabrinutost”, upozorio je Spears.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.

Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.

Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.

Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.

Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.

U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.

Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.

Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.

Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.

Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.

Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.

Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.

U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.

Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija

Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.

U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.

Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.

Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.

Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.

U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.

Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.

Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.

Nastavi čitati

U trendu