Connect with us

Svijet

Ovo je šest država EU koje još uvijek nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

-

Femicidi, obiteljsko nasilje, uhođenje na internetu: cilj Istanbulske konvencije je spriječiti i eliminirati nasilje nad ženama. Većina članica EU-a i druge europske nacije već su je ratificirale, dok druge tek trebaju na to pristati, piše Europska novinska redakcija čiji je dio i Hina.

Tjedan uoči Međunarodnog dana žena, Europski parlament ponovno je pozvao cijelu EU da što prije ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja.

Svaka treća žena u EU-u već je doživjela fizičko ili seksualno nasilje pa je potrebna brza ratifikacija, upozorilo je nekoliko eurozastupnika.

Nekoliko zemalja koje su već ratificirale dokument također su redefinirale domaće zakone kako bi zaštitile žene. Ostalima još nedostaje nacionalni plan provedbe Konvencije.

Vijeće Europe izradilo je Istanbulsku konvenciju 2011. godine. Od 10 država koje su prve ratificirale Konvenciju, njih osam su bile članice Vijeća Europe. Zemlje su se potpisivanjem obvezale spriječiti, procesuirati i eliminirati nasilje nad ženama.

Stupila je na snagu 1. kolovoza 2014., a EU ju je potpisala 13. lipnja 2017.

Gotovo šest godina nakon potpisivanja Konvencije, EU je još uvijek nije ratificirala jer šest članica – Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka – odbijaju to učiniti u Vijeću EU-a.

No Europski sud pravde (ECJ) presudio je 2021. da Unija može nastaviti s ratifikacijom i bez jednoglasnosti.

Poljska, koja je ratificirala Konvenciju 2015., sada je pokušava opozvati i smatra je “štetnom” jer zahtijeva da škole uče djecu o rodu.

Turska se povukla iz Konvencije 2021.

Unatoč ratu, Ukrajina je prošle godine uspjela ratificirati Istanbulsku konvenciju, prvi međunarodni ugovor koji postavlja pravno obvezujuće standarde za sprječavanje nasilja nad ženama.

Progresivni zakoni u Španjolskoj i Sloveniji

Slovenija i Španjolska ratificirale su Istanbulsku konvenciju 2015., odnosno 2014. te redefinirale zločine silovanja i seksualnog nasilja kako bi prihvatile koncept “da znači da”.

Odnosno, ako osoba jasno ne izrazi svoju volju da bude seksualno aktivna, to se mora smatrati kao “ne”. Stoga u novom zakonu upotreba sile nije nužan uvjet za kažnjavanje agresivnosti.

Prema izvješću Europskog ženskog lobija iz 2020., Španjolska je od ratifikacije napredovala u području prevencije i procesuiranja zločina protiv žena. Država je povećala financijsku potporu pogođenim ženama i osigurala sigurna utočišta.

U skladu sa smjernicama Istanbulske konvencije, Španjolska je postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je službeno zabilježila sve vrste femicida 2022. godine. Unatoč tome, iskorjenjivanje nasilja nad ženama još uvijek je izazov u toj zemlji. Prošle godine je ubijeno 45 žena u rodno uvjetovanom nasilju.

Slovenija nije imala većih problema s poštivanjem Konvencije. Kada je poljska vlada sredinom 2020. počela ispitivati ​​mogućnost povlačenja iz Konvencije, slovenska vlada tada nije vidjela potrebu za tim. Prema izvješću za 2021. skupine stručnjaka Grevio Vijeća Europe, odgovorne za praćenje provedbe Konvencije, Slovenija je napredovala u uspostavi pravnog, institucionalnog i političkog okvira.

No Slovenija bi trebala više pažnje posvetiti ženama iz ranjivih skupina i poboljšanju prikupljanja podataka, a kaznenopravni sustav treba snažnije djelovati protiv svih oblika nasilja nad ženama. Obiteljsko nasilje nad ženama značajno je poraslo u pandemiji covida-19. U 2020. godini bilo je 10 slučajeva femicida. Prema posljednjim podacima, svaka peta žena u Sloveniji doživjela je neki oblik nasilja.

Njemačka nema nacionalni akcijski plan

Istanbulska konvencija stupila je na snagu u Njemačkoj 1. veljače 2018. No u zemlji nedostaje na tisuće skloništa za žene kako bi se Konvencija mogla provoditi prema smjernicama.

U najnovijem izvješću Grevia o Njemačkoj iz listopada 2022. navodi se da dosad nije postojao nacionalni akcijski plan. Skloništa i savjetovališta za žene vrlo su neravnomjerno raspoređena i nedostaje ih u ruralnim područjima.

Međutim, stručnjaci su pozdravili određene pomake u njemačkom kaznenom pravu. To je uključivalo, primjerice, eksplicitnu kriminalizaciju zlostavljanja putem tehnologije kao što je internetsko uhođenje ili neovlašteno fotografiranje intimnih dijelova tijela.

U Italiji otpor prema rodnim temama

Italija je 2013. bila peta zemlja koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju.

Prema izvješću Grevia iz 2020., talijanski su zakoni u puno slučajeva “inovativni”, ali se prečesto ne provode učinkovito i jednako u cijeloj zemlji. Osim toga, izvješće je izazvalo razne zabrinutosti glede ravnopravnosti spolova, prikupljanjem podataka na sudovima i slučajevima skrbništva nakon što su žene postale žrtve obiteljskog nasilja

U izvješću se navodi da zemlja mora “osigurati odgovarajuće financijske i ljudske resurse” za provedbu postojećih zakona i politika. Politike bi se trebale koordinirati i nadzirati “između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti”. Osim toga, stručnjaci pozivaju na uspostavu osnovnih i specijaliziranih usluga za žene žrtve nasilja koje bi trebale biti dostupne u cijeloj zemlji.

Grevio ističe “otpor u pogledu ravnopravnosti spolova” u Italiji. To se moglo vidjeti u školama i na sveučilištima kroz delegitimizaciju rodnih studija. Neki su gradovi “cenzurirali” događaje u javnim knjižnicama usmjerene na podizanje svijesti o rodnim pitanjima.

Hrvatska: Kontroverzni proces ratifikacije

Kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, Istanbulska konvencija izazvala je podjele u hrvatskom društvu.

Hrvatska je potpisala sporazum 22. siječnja 2013., a Hrvatski sabor ratificirao 13. travnja 2018. No ratifikacija je uzdrmala vladajuću stranku desnog centra – Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).

Premijer Andrej Plenković pokušao je umiriti kritičare, u i izvan stranke, tako što je u zakon umetnuta izjava da je Konvencija suglasna s Ustavom Republike Hrvatske i da ne sadrži takozvanu rodnu ideologiju.

Protivnici, uglavnom krugovi bliski Katoličkoj Crkvi, isticali su da se Istanbulska konvencija zlorabi kako bi se u hrvatsko zakonodavstvo, obrazovanje i medije uvela “rodna ideologija”, odnosno odvajanje roda od biološkog spola. Drugi su isticali da znanost razlikuje spol i rod.

Aktivisti za prava žena smatraju da se Istanbulska konvencija u Hrvatskoj ne provodi adekvatno. Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru prošlog studenog rekli su da je sustav neadekvatan jer suci ne znaju što je rodno uvjetovano nasilje. Posebno su bili kritični prema sudskim postupcima koji izriču simbolične kazne za obiteljsko nasilje.

Drugi problem je što žene teško odlučuju na prijavu nasilnog partnera jer strahuju da im se neće vjerovati. Odluče li ipak prijaviti, često to učine godinama nakon razvoda braka i tada su često suočene sa sumnjama je li se nasilje uopće dogodilo. Psihološko nasilje nad ženama također se često ne priznaje.

Izaslanstvo GREVIO-a bilo je u evaluacijskom posjetu Hrvatskoj od 17. do 21. listopada 2022., a objava izvješća o Hrvatskoj planira se tijekom ove godine.

Bugarska mijenja zakone, ali odbija ratificirati Konvenciju

Bugarski Ustavni sud donio je 2018. godine odluku u kojoj se navodi da Istanbulska konvencija unapređuje pravne koncepte koji se odnose na pojam roda, a koji nisu spojivi s temeljnim načelima bugarskog ustava.

U skladu s tom odlukom, Bugarska nije podržala dva nacrta odluka Vijeća da se Istanbulska konvencija ratificira na razini EU-a.

Bugarska vlada i civilno društvo aktivno su radili na sprječavanju oblika nasilja nad ženama i pružanju zaštite i potpore žrtvama, tvrdi službena Sofija.

Bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u prosincu da je izdano ukupno 3085 zaštitnih naloga prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji između 1. siječnja i 31. listopada 2022. U tih 10 mjeseci 2656 žena, 349 muškaraca i 873 djece bili su žrtve nasilja u obitelji koje je počinilo 2.713 muškaraca i 283 žene.

U studenom je bugarsko ministarstvo pravosuđa predstavilo nacrt zakona s izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojim se predviđa pokretanje nacionalnog informacijskog sustava i nacionalnog registra slučajeva nasilja u obitelji.

Bosna i Hercegovina: Sva četvrta žena je žrtva obiteljskog nasilja

Bosna i Hercegovina je među prvim zemljama u Europi ratificirala Istanbulsku konvenciju, već 2013. Međutim, Konvencija nije u potpunosti ugrađena u pravni okvir zemlje, iako su neki dijelovi uključeni u entitetske zakone.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH zadužena je za provedbu Konvencije i osiguranje jedinstvenog sustava prevencije i zaštite žrtava nasilja, bez diskriminacije na osnovu entiteta, kantona ili općine u kojima žrtve žive. BiH trpi posljedice ustavne podjele jurisdikcije u zemlji. To rezultira različitim praksama što uzrokuje nejednakost u ostvarivanju prava na zaštitu.

Prema izvješću Agencije za ravnopravnost spolova BiH, svaka četvrta žena je žrtva obiteljskog nasilja. Sve češće nasilno ponašanje završava femicidom, a kao takvo nije zakonski priznato.

Svaka druga žena iznad 15 godina doživjela je neki oblik fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Šokantni rezultati studije iz 115 europskih gradova o trendovima upotrebe droga

Objavljeno

-

By

Novo istraživanje pratilo je uporabu ilegalnih droga analizom otpadnih voda u 115 europskih gradova iz 25 zemalja. Od 2024. do 2025. količina tragova MDMA u otpadnim vodama smanjila se za 16%, dok je ketamin porastao za 41%.

Potrošnja MDMA-a, poznatog i kao ecstasy, u padu je u Europi, dok su ketamin i kokain u porastu.

U 2025. godini tragovi MDMA-a u europskim otpadnim vodama smanjili su se za gotovo 16% u odnosu na prethodnu godinu, prema projektu provedenom u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA), koji je analizirao uzorke otpadnih voda u 115 europskih gradova, javlja Euronews.

„Rekao bih da je nagli pad MDMA-a najveće iznenađenje koje smo ove godine vidjeli u Europi“, rekao je João Matias, znanstveni analitičar za uporabu droga pri EUDA-i, za Euronews.

Jedan od razloga mogao bi biti pad uporabe MDMA-a među mlađom populacijom.

„U dobnoj skupini od 15 do 24 godine vidimo da se preferencije korisnika pomiču prema drugim supstancama poput ketamina, ali i sintetskih katinona, što bi moglo objasniti pad koji bilježimo“, rekao je Matias.

Dodao je da takav pad nije zabilježen tijekom pandemije covida-19, iako su noćni izlasci i zabavni sadržaji tada bili zatvoreni.

Rast kokaina i ketamina

Za razliku od toga, od 2024. do 2025. količina metabolita kokaina u europskim otpadnim vodama porasla je za 22%.

„Što se tiče uporabe kokaina, već tri do četiri godine bilježimo stalan rast. To prati i veću dostupnost kokaina na europskom tržištu, ali i globalno, pa nas to ne iznenađuje“, objasnio je Matias.

U istom razdoblju detekcija ketamina u otpadnim vodama porasla je za 41%, djelomično zbog veće dostupnosti na ilegalnom tržištu i rastuće popularnosti među mladima.

„Kod mlađih korisnika koji se odluče na konzumaciju droga vidimo da je ketamin jedan od njihovih izbora, ponajviše zbog njegovih učinaka“, rekao je Matias.

Geografske razlike

Istraživanje pokazuje različite obrasce konzumacije droga diljem Europe.

Najveće količine MDMA-a zabilježene su u gradovima u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, dok su najviše razine ketamina u otpadnim vodama zabilježene u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, s procijenjenih 24 milijuna korisnika prošle godine. Oko 8,4% odraslih Europljana izjavljuje da je koristilo kanabis u posljednjih godinu dana, prema nacionalnim istraživanjima. Najviše je detektiran u Nizozemskoj, Njemačkoj i Sloveniji, a razine su ostale stabilne u odnosu na prethodnu godinu.

Amfetamin je češći u sjevernoj Europi, dok se metamfetamin više konzumira u Češkoj i Slovačkoj.

Tradicionalno visoka uporaba metamfetamina u te dvije zemlje „povezana je s domaćom proizvodnjom te supstance u toj regiji“, objasnio je analitičar.

Podaci iz otpadnih voda pokazuju da je uporaba kokaina i dalje veća u zapadnoj i južnoj Europi, primjerice u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj.

Iako su te zemlje ulazne točke za kokain u Europi, Matias kaže da ne bi izravno povezivao uvoz kokaina s razinom njegove uporabe.

Razlike su uočene i među gradovima unutar iste države, što se djelomično može objasniti prisutnošću sveučilišta, noćnog života i dobnom strukturom stanovništva.

Zanimljivo, analiza otpadnih voda pokazala je više razine kokaina i MDMA-a tijekom vikenda, dok su razine kanabisa, amfetamina i metamfetamina ravnomjernije raspoređene tijekom tjedna.

Nastavi čitati

Svijet

Što bi sve moglo poskupjeti zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca?

Objavljeno

-

By

Cijene nafte porasle su nakon što su američko-izraelski napadi na Iran potaknuli Teheran da praktički blokira ključni Hormuški tjesnac. Taj rast već je doveo do viših cijena goriva.

Sukob ne pokazuje znakove smirivanja. Visoki dužnosnik iranskog režima u utorak je sugerirao da Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte, još neko vrijeme neće biti siguran za plovidbu. Napadi na energetsku infrastrukturu diljem Bliskog istoka se nastavljaju, a Izrael tvrdi da je ubio šefa iranske sigurnosti Alija Larijanija.

Što rat dulje traje, cijene će biti više

Čak i kada bi rat završio danas, bilo bi potrebno između jednog i tri mjeseca da se promet kroz Hormuški tjesnac ponovno normalizira, smatra Homayoun Falakshahi, viši analitičar za naftu u tvrtki Kpler koja se bavi trgovačkim podacima i analitikom.

Trebat će vremena da se razriješi situacija sa stotinama brodova koji čekaju siguran prolaz, kao i da veliki proizvođači nafte poprave oštećena postrojenja, povećaju proizvodnju i ponovno pokrenu isporuke. Trajanje rata pritom je ključno: što rat dulje traje, cijene će biti više, piše CNN.

Novi rast cijena

Evo što još zbog sukoba poskupljuje ili bi uskoro moglo:

Avionske karte: Kako cijene nafte rastu, rastu i troškovi goriva za aviokompanije. Izvršni direktor Delte Ed Bastian izjavio je u utorak da su cijene avionskog goriva udvostručene od početka rata te da je kompanija već nekoliko puta u posljednjih nekoliko tjedana podigla cijene karata. U intervjuu za CNBC dodao je kako očekuje da će zrakoplovna industrija nastaviti povećavati cijene kako rat bude trajao. Stručnjaci za putovanja rekli su za CNN da bi putnici trebali rezervirati putovanja što prije, izbjegavajući najjeftinije (basic economy) karte u ovoj neizvjesnoj situaciji jer imaju stroža pravila za povrat novca i promjene rezervacija.

Hrana: Trgovine – osobito odjeli voća i povrća, mesa i mliječnih proizvoda – među prvima će osjetiti učinke viših cijena goriva. Troškovi prijevoza robe već su porasli i nastavit će rasti ako se rat produži. Što je proizvod manje trajan, to ga je teže skladištiti – i podložniji je poskupljenju.

Stanovanje: Kamatne stope na stambene kredite u SAD-u padale su tijekom proteklih devet mjeseci, uz značajnu pomoć triju smanjenja kamatnih stopa koje je prošle godine proveo Fed. No sada investitori traže veće prinose na američke državne obveznice zbog straha od rasta inflacije uzrokovane ratom. Kamatne stope na stambene kredite, koje su usko povezane s prinosom na referentne 10-godišnje američke obveznice, u posljednjim su tjednima ponovno porasle i opet premašile 6 %.

Nastavi čitati

Svijet

SEVERE WEATHER / Dolazi velika globalna promjena vremena: Bilježi se snažno zagrijavanje ispod površine oceana

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

U svijetu meteorologije u tijeku je velika promjena: višegodišnja La Niña slabi i postupno ustupa mjesto toplijoj fazi poznatoj kao El Niño. Najnovija mjerenja oceana pokazuju snažno zagrijavanje ispod površine tropskog Pacifika, što upućuje na razvoj novog klimatskog događaja koji bi do kraja 2026. mogao prerasti i u takozvani Super El Niño.

Razvoj novog sustava potiču snažni udari zapadnih vjetrova i veliki oceanski Kelvinov val koji se trenutačno probija prema površini u istočnom dijelu Pacifika. Takvo zagrijavanje oceana može znatno promijeniti položaj globalne mlazne struje i pokrenuti niz promjena u vremenskim obrascima u Sjevernoj Americi, Europi i drugim dijelovima svijeta, prenosi Severe Weather Europe.

ENSO, odnosno El Niño – južna oscilacija, označava klimatski sustav u ekvatorijalnom Pacifiku koji se svakih jedne do tri godine izmjenjuje između hladne i tople faze. Promjene temperature oceana u tom području snažno utječu na globalne vremenske prilike i služe kao važan pokazatelj promjena u cijelom klimatskom sustavu.

Hladna faza tog ciklusa naziva se La Niña, dok je El Niño njegova topla faza. Svaka od njih utječe na složene procese između oceana i atmosfere, a posljedice tih promjena postupno se prenose na globalnu cirkulaciju zraka i vremenske prilike diljem planeta.

Pojedina faza najčešće se razvija između kasnog ljeta i rane jeseni te traje do sljedećeg ljeta, iako neki događaji mogu potrajati i do dvije godine. U rijetkim slučajevima mogu biti iznimno snažni, kada se govori o Super El Niñu.

Promjene između faza pokreću tropski pasati, stalni vjetrovi koji pušu prema ekvatoru. Kada se ti istočni vjetrovi pojačaju, guraju toplu površinsku vodu s istoka prema zapadu. Time se omogućuje izbijanje hladnije vode iz dubine na površinu, proces poznat kao uzlazno strujanje ili upwelling, što označava početak La Niñe.

Ako pasati oslabe ili promijene smjer, toplija voda počinje se zadržavati na površini oceana i tada nastaje El Niño. Upravo su nedavni udari zapadnih vjetrova oslabili hladnu anomaliju La Niñe, a novi koji se očekuju dodatno potiču razvoj toplog događaja.

Analize pokazuju da je posljednjih tjedana došlo do neuobičajeno snažnog prodora zapadnih vjetrova iznad Pacifika, a prognoze upućuju na nastavak tog trenda. Takvi uvjeti dodatno “pune” ocean energijom potrebnom za razvoj El Niña. Promjene su već vidljive i na temperaturi površine mora: La Niña je dosegnula vrhunac u prosincu, a potom je brzo počela slabjeti, dok se toplije anomalije šire s obje strane Pacifika.

Iako u oceanu još postoje manja područja hladnije vode, prosječna temperatura u ključnoj ENSO regiji već je iznad normale. Najizraženije zagrijavanje trenutačno je u istočnom Pacifiku, gdje su temperature lokalno i do dva stupnja više od prosjeka.

Ključni procesi odvijaju se duboko ispod površine oceana. Na zapadnom Pacifiku, na dubini između 100 i 250 metara, formirao se veliki rezervoar tople vode. Riječ je o fenomenu poznatom kao oceanski Kelvinov val, koji se kreće prema istoku i postupno potiskuje hladnu vodu ispod površine, a zatim izlazi na površinu kao toplinska anomalija.

Super El Niño razlikuje se od uobičajenog

Dugoročne prognoze upućuju na brzi razvoj novog El Niña. Klimatski modeli još se razilaze u procjenama njegove snage – od slabijeg događaja do mogućeg Super El Niña – što je uobičajeno u ovoj fazi prognoziranja. Ipak, sve je više pokazatelja koji sugeriraju da bi događaj mogao biti snažan.

Kombinirane prognoze više klimatskih modela pokazuju brz prijelaz prema toploj fazi. U najvišem rasponu scenarija raste i mogućnost razvoja Super El Niña, što podrazumijeva da bi sezonska temperatura površine oceana bila najmanje dva stupnja iznad prosjeka.

Sličan scenarij nazire se i u prognozama američke meteorološke agencije NOAA, koja procjenjuje da bi se El Niño mogao razviti već do ljeta, a vrhunac dosegnuti tijekom zime 2026./2027. godine. To znači da bi njegov najveći utjecaj na vremenske prilike bio upravo u toj zimskoj sezoni. I najnovije projekcije europskog modela ECMWF za rujan pokazuju izraženu toplu anomaliju u Pacifiku, tipičnu za snažnije epizode El Niña.

Super El Niño razlikuje se od uobičajenog po znatno jačem zagrijavanju Pacifika, što može snažnije utjecati na globalne vremenske obrasce. Posljedica mogu biti izraženiji ekstremi poput velikih poplava, dugotrajnih suša ili promijenjenih putanja olujnih sustava.

Iako će za konačnu procjenu njegove snage trebati još vremena i novih prognoza, već sada je jasno da bi 2026. godina mogla donijeti značajne promjene u globalnim vremenskim obrascima.

Očekuje se da će se El Niño formirati tijekom ljeta, no njegovi učinci obično se ne pojavljuju odmah. Unatoč tome, zbog brzine razvoja moguće je da će atmosfera već ranije početi pokazivati tipične obrasce povezane s tim fenomenom.

Analize prijašnjih godina u kojima je prijelaz iz La Niñe u El Niño bio brz pokazuju da se tada često formiraju područja niskog tlaka iznad istočnog dijela SAD-a i Kanade te zapadne Europe.

Slični trendovi naznačeni su i za Europu

Takav raspored tlaka zraka obično donosi normalne ili nešto niže ljetne temperature na sjeveru i istoku SAD-a te u zapadnoj Europi. Zanimljivo je da najnovije dugoročne prognoze za ljeto 2026. pokazuju vrlo sličan obrazac, s područjem nižeg tlaka predviđenim iznad istočne Kanade i područja Azora.

Temperaturne projekcije također su u skladu s takvim scenarijem. Za sjeveroistok SAD-a i velik dio istočne Kanade očekuju se temperature oko prosjeka, dok bi sjeverozapad i jug SAD-a mogli imati toplije vrijeme od uobičajenog.

Slični trendovi naznačeni su i za Europu. Prognoze upućuju na iznadprosječne temperature u središnjem i sjevernom dijelu kontinenta, dok bi zapadna Europa mogla imati temperature bliže prosječnim vrijednostima.

Najizraženiji utjecaj El Niña obično se osjeti tijekom zime. U Sjevernoj Americi tada se često razvija snažno i postojano područje niskog tlaka nad sjevernim Pacifikom. Takav sustav pomiče polarnu mlaznu struju prema sjeveru, što donosi toplije vrijeme sjevernim dijelovima SAD-a i zapadnoj Kanadi.

Istodobno jača južna, pacifička mlazna struja, koja donosi više oluja, obilnije oborine i hladnije vrijeme južnim dijelovima SAD-a.

Analize prošlih zima sličnih uvjeta pokazuju da su temperature u Kanadi i sjevernim dijelovima SAD-a često bile iznad prosjeka, dok su zapad, jug i istok SAD-a bilježili hladnije razdoblje. El Niño pritom značajno mijenja i raspored snježnih padalina.

U takvim godinama obično se bilježi manje snijega na sjeveru i srednjem zapadu SAD-a, dok ga više ima u središnjim i južnim dijelovima te na istoku i sjeveroistoku zemlje jer se putanje oluja pomiču prema jugu.

Europa također osjeća posljedice El Niña, iako su one obično slabije i ovise o rasporedu tlaka zraka nad sjevernim Atlantikom.

Analize sličnih godina pokazuju sklonost hladnijim zimama u sjevernom dijelu kontinenta, koje se povremeno mogu proširiti i prema zapadnoj te središnjoj Europi. Utjecaj na europske vremenske prilike, međutim, nije izravan, već dolazi kao posljedica globalnih promjena u atmosferskoj cirkulaciji koje pokreće El Niño.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu