Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili 7 posto manje nego u studenom 2023., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za 4 posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo 2 posto više, a noćenja 1 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od 6 posto u odnosu na lanjski studeni. Domaćih 199 tisuća turista ili 4 posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili 2 posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.

Dominacija komercijalnog smještaja
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a od toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.

S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.

Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je s registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.

Domaći turisti prednjače
Prema tržištima/nacijama, u studenom 2024. najveći udio u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od 9 posto te njemački sa 7 posto. Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije 4 posto, Italije i SAD-a po 3 posto, dok su turisti iz kategorije “ostale azijske zemlje” te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po 2 posto udjela. Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2024. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2023. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).

Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar.

U prvih 11 mjeseci zadržan pozitivni trend
U prvih 11 mjeseci 2024. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2023., i to od 2 posto s ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.

Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po 1 posto više nego u 11 mjeseci 2023.

Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2024. u odnosu na iste 2023. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i 3 posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.

Uhićenja i hitne dokazne radnje, po nalogu USKOK-a, provodi PNUSKOK.

“Navedene radnje provode se na području Osijeka i Tenje u odnosu na nekoliko osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela iz oblasti kriminaliteta droga i pranja novca”, izvijestio je USKOK.

Uz to, navodi kako će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.

Uskoro opširnije

Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h. Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana. Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor. Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom? Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h, piše HAK Revija.