Connect with us

Hrvatska

Veliki planovi Vlade: Što nas čeka u 2023.?

Objavljeno

-

Ubrzanje postupka izdavanja dozvola za rad strancima, pooštrenje sankcija za nasilje nad ženama i djecom, decentralizacija upravljanja državnom imovinom, širenje jednosmjenske nastave, revitalizacija Imunološkog zavoda, neke su od mjera koje Vlada najavljuje za 2023. godinu.

Priprema izmjena i dopuna Zakona o strancima jedan je od prioriteta rada MUP-a, a donose se radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU vezano uz ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te pojednostavljenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje očekuje se nadogradnja postojeće aplikacije u cilju učinkovitijeg rješavanja dozvola za boravak i rad, ističu iz MUP-a.

Oštrije sankcije za nasilje nad ženama i djecom

Ministarstvo pravosuđa i uprave trebalo bi u prvom kvartalu pripremiti paket zakonskih izmjena kojima će se pooštriti sankcije za nasilje nad ženama, posebno kod kršenja mjera opreza, te povećati prava žena – žrtava nasilja, uz proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima.

Za prvi je kvartal previđena i izrada Zakona o lobiranju kojim će se prvi puta u Hrvatskoj urediti područje lobiranja kao legitimne i legalne profesije s visokim etičkim standardima, a uredit će se i pitanja transparentnosti rada lobista.

Za zadnji kvartal predviđena je izrada novog Zakona o zaštiti djece od nasilja, a obuhvatit će sankcioniranje svih oblika nasilja nad djecom, posebno kada je riječ o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djeteta.

Razmotrit će se i pitanja redefiniranja rokova za rehabilitaciju za počinjenje tih kaznenih djela i definirati pitanje korištenja podataka iz kaznene evidencije, a namjera je uvesti i dodatne mehanizme provjere, najavljuju.

Decentralizacija u upravljanju državnom imovinom

Ministarstvo radi i na Zakonu o plaćama kako bi se otklonili nerazmjeri koji postoje u sustavu plaća, kako u državnoj službi tako i u javnim službama. Novi će zakon definirati sustav plaća koji će biti pravedan i održiv, uz punu primjenu načela jednaka plaća za jednak rad, poručuju iz Ministarstva koje priprema i novi Zakon o mirenju te novi Zakon o izvanparničnom postupku.

U idućoj godini očekuje se i donošenje izmjena i dopuna zakona o upravljanju državnom imovinom, koje je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Predviđena je djelomična decentralizacija u upravljanju državnom imovinom odnosno dio ovlasti u upravljanju prenio bi se na jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Ministarstvo hrvatskih branitelja radi na izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima, radi usklađivanja osobne invalidnine i ostalih prava koja ovise o proračunskoj osnovici, a nisu se mijenjali od 2001. godine. Također, priprema se pravni okvir za osnivanje ustanove za dugotrajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije.

Uređenje djelatnosti otkupa i naplate potraživanja

Ministarstvo financija planira u 2023. izradu Zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja kojim će se nastaviti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Uredit će se pravila za pružatelje usluga servisiranja i kupce kredita, uključujući izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita, a nadležnim nadzornim tijelima će se dodijeliti nadzorne i istražne ovlasti uključujući i ovlasti za izricanje sankcija.

U planu je i reguliranje statusa napojnica kroz odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, čije je stupanje na snagu planirano s početkom 2024. godine radi tehničke prilagodbe.

Planirana je izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost radi daljnjeg usklađivanja sa zakonodavstvom EU, a radi potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura tijekom iduće godine planira se uputiti u zakonodavnu proceduru oko 40 zakona i 70 podzakonskih akata koji sadrže odredbe povezane s kunom.

MUP nastavlja projekt uvođenja kamera na odorama

U idućoj godini MUP među nastavlja i projekte unaprjeđenja i modernizacija rada prometne policije te uvođenja kamera na odorama policijskih službenika što će pridonijeti, ističu, poboljšanju odnosa između policije i građana u slučajevima spornih postupanja, a radi zaštite temeljnih prava i sloboda građana, ali i zaštite policijskih službenika od neosnovanih pritužbi.

Snimanje policijskog postupanja pridonijelo bi i standardizaciji policijskog postupanja i razvoju policijske struke, ističu, a posljedično pružanje bolje usluge građanima i razvijanje partnerstva u sprječavanju i otkrivanju nedopuštenog i kažnjivog ponašanja.

U skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, u idućoj godini planira se potpuno razminirati područje Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije (ukupno 15,4 četvornih kilometara).

Revitalizacija Imunološkog zavoda

Ministarstvo branitelja i u idućoj godini nastavlja se s mjerama aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja branitelja i njihovih obitelji kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, a nastavlja se i digitalizacija arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.

Ministarstvo zdravstva radit će na projektu Revitalizacije Imunološkog zavoda te ostvarivanju preduvjeta za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe (HEMS). U planu je i izrada nacionalnih planova probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma te, za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.

Širenje kapaciteta za jednosmjensku nastavu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja za početak 2023. godine priprema poziv iz NPOO-a za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola za prelazak svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednosmjenski rad, a kroz NPOO-a je u tu svrhu osigurano 2,3 milijarde kuna.

Cilj uvođenja cjelodnevne škole je povećati kvalitetu poučavanja i stjecanja ishoda učenja, osobito učenika nižeg socioekonomskog statusa. Cjelodnevna škola isprva će se uvesti kao eksperimentalni program u pedesetak škola odabranih temeljem javnog poziva osnivačima.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavljuje izradu Nacionalnog plana za digitalizaciju gospodarstva i Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije te donošenje Strategije pametne specijalizacije do 2029. godine, a Ministarstvo poljoprivrede donošenje Strategije biogospodarstva budući da je biogospodarstvo prepoznato kao gospodarski model koji može osigurati bolje korištenje raspoloživih resursa te otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu