Connect with us

Hrvatska

CRO Demoskop: HDZ najpopularnija stranka, Milanović najpozitivniji političar

Objavljeno

-

Izvor: RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Hrvatska je ušla u osminu finala Svjetskog prvenstva, no možemo li reći da je nogomet vratio optimizam u Hrvatsku? Moglo bi se reći da jest, a Svjetsko je prvenstvo (22,4 posto) uz inflaciju (24,8 posto) bilo najkomentiranija tema, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja CRO Demoskop o preferencijama stranaka, političara i političkih tema.

Što se pak preferencija stranaka tiče HDZ se nakon dva mjeseca pada oporavio. Ovaj mjesec rastu dva postotna poena u odnosu na prošli (24,7 posto) i sada ih podržava gotovo 27 posto (26,9 posto) građana. Drugo mjesto i dalje drži SDP, ali padaju u odnosu na studeni kada im je podršku pružalo 16,5 posto građana, a sada su na 15,4 posto potpore. Na trećem mjestu platforma Možemo! bilježi manji rast jer u studenom ih je podržavalo 10 posto građana, a u prosincu 10,2 posto.

I dok su oni na oko 10 posto posljednjih mjeseci – Most bira i dalje oko 9 posto građana (studeni 9,5 posto). Domovinski pokret na petom je mjestu (5,9 posto) – uz pad podrške u prosincu (studeni 6,1 posto) .

U skupini stranaka iznad 1 posto su Centar (prosinac 2,9 posto – studeni 2,2 posto), Radnička fronta (prosinac 1,9 posto – studeni 1,2 posto), Socijaldemokrati (prosinac 1,5 posto – studeni 1,3 posto), Fokus (prosinac 1,3 posto – studeni 1,4 posto), HSS (prosinac 1,2 posto – studeni 1,3 posto), IDS (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto) i Ključ Hrvatske, odnosno Živi zid (prosinac 1,1 posto – studeni 0,9 posto). Ostali su ispod jedan posto! Neodlučnih je manje nego prošli mjesec – njih 15 posto (15,4 posto)!

Pozitivci

Iako je predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji političar – sve je više onih koji ne odobravaju njegove poteze. Potpora mu se topi – s 18 posto prošlog mjeseca, na 16 posto (15,8 posto) ovog! A u odnosu na isto vrijeme lani – to je pad od čak četiri posto!

Na drugom mjestu je premijer Plenković – pozitivnim ga vidi 15 posto građana (14,9 posto), ili jedan postotni poen manje nego prošli mjesec (15,9 posto). Zagrebački gradonačelnik drži treće mjesto (prosinac 4,2 posto – studeni 4,2 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara kojem raste popularnost (prosinac 3,5 posto – studeni 1,9 posto). Sandra Benčić je na petom mjestu s 2,3 posto (studeni 1,5 posto). Svi ostali s ove ljestvice ispod su 2 posto. Iako je i ovaj mjesec grmio Grmoja njega birači nisu spomenuli kao pozitivca. Nitko je i dalje najpopularniji političar (25,7 posto), ali to više i nije neka novost u Hrvatskoj!

Negativci

Nije neka novost ni poredak na listi najnegativnijih političara – njome vlada državni vrh. Premijer na čelu (prosinac 28,6 posto – studeni 29,1 posto). Slijedi ga predsjednik (prosinac 13,9 posto – studeni 15,2 posto), pa dugo nitko – do jednog od glasnijih zastupnika. A to je Hrvoje Zekanović (prosinac 3,5 posto – studeni 3,3 posto). Četvrti na listi negativaca je šef Sabora (prosinac 2,9 posto – studeni 3,2 posto). A u top pet negativaca ulazi i Milorad Pupovac (prosinac 2,1 posto – studeni 2,0 posto).

Dalje slijede ministri obrane (prosinac 1,9 posto – studeni 1,5 posto) i vanjskih poslova (prosinac 1,6 posto – studeni 0,5 posto), a nepopularnu listu TOP 10 političara zatvaraju Peđa Grbin (prosinac 1,2 posto – studeni 1,0 posto), Ivan Penava (prosinac 1,2 posto – studeni 0,6 posto) i evo vratila se i bivša ministrica koja je prošlu godinu dočekala u pritvoru – Gabrijela Žalac (prosinac 1,1 posto – studeni 0,2 posto). Da su svi političari negativci mišljenje je 15 posto (15,1 posto) ispitanika!

Dobar za predsjednika, Vladi i Saboru tek dovoljan

S kojim ocjenama državni vrh ide na zimske praznike? Trojka (2,78) za predsjednika Republike već je ustaljena ocjena, ali prosjek mu pada. Za razliku od Vlade koja puževim koracima skuplja ocjene, ali i dalje – za kraj 2022., samo dvojka (2,27). Baš kao I Saboru koji se s ovog prosjeka ne miče (2,14).

Pesimizam prevladava

Pomaka ipak ima, malih ali ohrabrujućih pa je u studenom 75 posto (75,7 posto) građana mislilo da idemo u lošem smjeru, a sada to misli 73 posto. Ipak, i dalje je to velika većina!

Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 30. studenog do 3. prosinca 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Istječe rok za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, evo što se isplati

Objavljeno

-

By

Eduardo Soares/Unsplash

Sukladno memorandumu koji su lani potpisale banke, Vlada i HNB, građani imaju još dva mjeseca da svoja skuplja prešutna prekoračenja na tekućim računima, zamijene povoljnijim dopuštenim prekoračenjima.

Koja je razlika između dva pojma i zašto bi bilo dobro ugovoriti dopušteno prekoračenje?

Kad na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (dopušteni minus po računu), piše tportal.

Ako vam je odobreno korištenje dopuštenog prekoračenja, vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja.

Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku.

Visina kamatne stope koja se plaća na njegovo korištenje u pravilu je među najvišim kamatnim stopama koje se primjenjuju na kredite odobrene potrošačima, pa se dopuštenim prekoračenjem ne bi trebalo koristiti kao dugoročnim izvorom financiranja potreba.

U slučaju neurednog poslovanja ili smanjenog priljeva sredstava na tekući račun, banka ima pravo smanjiti vam ili ukinuti iznos dopuštenog prekoračenja, ali vas o tome mora izvijestiti najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja.

Za razliku od dopuštenog prekoračenja, prešutno prekoračenje se ne odobrava na vaš zahtjev, već vam ga banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Proces odobravanja prešutnog prekoračenja ne podrazumijeva zasebnu ugovornu obvezu između klijenta i banke.

Uslijed sklapanja Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, koji su potpisali ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici 13 banaka, u tijeku je zamjena odobrenih prešutnih prekoračenja dopuštenim prekoračenjima.

Prema Memorandumu, potrošači imaju rok do godinu dana da razmotre te ponude i ugovore prelazak na dopušteno prekoračenje. Većina je banaka odlučila da će u svojoj ponudi ubuduće imati samo dopuštena prekoračenja, a krajnji rok za prelazak na dopušteno prekoračenje je 30. lipnja ove godine.

Prelaskom na dopuštena prekoračenja, svim potrošačima će biti zajamčena niža cijena korištenja prekoračenja te kvalitetnije informiranje prilikom ugovaranja prekoračenja kao i postupna otplata duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ: Novi izbori nisu opcija; Tvrde da će okupiti većinu do 19. svibnja

Objavljeno

-

By

Stranke koje proteklih dana pokušavaju sastaviti parlamentarnu većinu – SDP i HDZ s partnerima – i dalje nisu došle do toga cilja. Ponajprije stoga što Domovinski pokret, ali i stranke koje s njim pregovaraju, ostaju pri svojim početnim stajalištima. Da su pozicije i dalje nepromijenjene, potvrđuju i najnovije izjave.

– Andrej Plenković kaže da pregovori zasad idu jako dobro. U četvrtak će biti odlučeno kada će pregovarački timovi opet za stol, rekao je prilikom javljanja iz središnjice HDZ-a novinar HRT-a Šime Vičević.

Kako kaže, “HDZ kaže da izbori nisu opcija”, a da će “dogovor svakako biti postignut i to unutar roka koji je potreban za sazivanje sjednice Sabora”.

– Kada govorimo o ulozi DP-a, oni i dalje zauzimaju stajalište da neće surađivati ni u kakvom obliku s SDSS-om. Ali, istovremeno Andrej Plenković kaže da će u pregovorima morati biti postignuta određena razina kompromisa dok jedna i druga strana približavaju svoja stajališta, kazao je.

Dodao je kako “Andrej Plenković nije zaobišao ni pitanje zajedničke fotografije koju je objavio glavni tajnik DP-a Josip Dabro na kojoj je zajedno s Ivanom Anušićem“.

– On u tome ne vidi ništa sporno, dodao je da to može biti korisno u ovoj fazi pregovora s DP-om, dodao je.

Premijer se obrušio i na predsjednika Zorana Milanovića te na ostatak lijeve oporbe.

– Kontinuirano ćemo podsjećati na niz koruptivnih primjera i praksi. Na toj kvazi ljevici imate Grbina koji j koristio naknade za odvojeni život, a nije imao pravo i onda govori drugima. Te informacije će dobivati itekako žestok odgovor, predvodnik te politike je Zoran Milanović, sakrio se dva tjedna, ide po svakom sajmu. Netko tko je teško kršio Ustav, doveo izbore na rub regularnosti sada se sakrio kao mali miš.

Sigurno ćemo raditi na tome da se dogovor o sastavljanju većine postigne do 19. svibnja, rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući pregovore s DP-om. Optužio je ljevicu i SDP da difamiraju i napadaju HDZ, “umjesto da se povuku, čestitaju i krenu u svoje interne procese” kako bi vidjeli zašto su ostvarili slab rezultat na izborima.

Upitan je li se itko odrekao SDSS- kazao je da se “nitko nikoga ne odriče” te da se “vode razgovori”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres jačine 4.3 kod Slunja. Osjetio se u Sisku, Zagrebu, Zaprešiću…

Objavljeno

-

Jutros u 5.38 sati područje Slunja pogodio je jači potres, javlja Seizmološka služba.

“Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres s epicentrom oko 15 km južno od Slunja. Magnituda potresa iznosila je 4.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stupnjeva EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara.

EMSC je prvo objavio da se radi o potresu magnitude 4.8. po Richteru, a kasnije su magnitudu smanjili na 4.6.

Komentar jednog Slunjanina na stranici EMSC-a bio je samo – tutnjava.  Čitatelji iz dijelova blizu epicentra komentiraju da se sve ljuljalo i treslo, da je dobro “zdrmao” i Ogulin, a probudio je i stanovnike Velike Kladuše u susjednoj BiH. Prema komentarima, osjetio se i u Sisku, Ivanić Gradu, Zagrebu, Zaprešiću… Mnogi Zagrepčani javljaju da ih je potres probudio. “Blagi i kratak, ali neugodan”, javljaju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu