Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

AUSTRIJA Panonski list posvetio posebni broj jubileju Tomislava Marijana Bilosnića

Objavljeno

-

Višejezični časopis Panonski list / Pannonisches Blat / Pannon Lap, koji izlazi u Austriji u Güttenbachu (Pinkovac), u izdanju Pannonischen Institutes, u redakciji dr. sc. Roberta Hajszana Panonskog, cijeli je svoj broj (datiran TMB/2022), posvetio književniku, slikaru, fotografu i publicisti Tomislavu Marijanu Bilosniću, obilježavajući ovogodišnji autorov jubilej – 75. godina života i 55. godina plodnog umjetničkog rada. Za napomenuti je, kako su i u više brojeva ovog časopisa tijekom ove godine tiskani posebni prilozi koji govore o Tomislavu Marijanu Bilosniću i prate njegov umjetnički rad. Broj Panonskog lista (7c/2022.) koji je prethodio ovom jubilarnom izdanju, tako je donio esej portorikanskog pjesnika i kritičara Davida Cortesa Cabana, sveučilišnog profesora u New Yorku, koji na punih 12 stranica piše o Bilosnićevoj zbirci „Havana blues“ objavljenoj u Rumunjskoj na rumunjskom i španjolskom jeziku.

Broj Panonskog lista posvećen Bilosnićevu jubileju započinje pjesmom kolege pjesnika Tomislava Domovića naslovljenom „Majstor“, a cijeli broj je naslovljen Domovićevom posvetom „U prinos 75. godišnjeg obilja srca, 55 godišnjeg skupljanja zvijezda“. Slijedi uvodni tekst dr. Branka Škifiča nedavno objavljen u „Zadarskom listu“ – „Moj prijatelj Marijan Tomislav Bilosnić“, koji je po priznanju samog autora „topla priča o prijateljstvu“.

Akademik Alfredo Pérez Alencart, poznati peruansko-španjolski pjesnik, profesor na Sveučilištu Salamanca, urednik i izdavač Bilosnićevih zbirki objavljenih na španjolskom jeziku „Tigar“ i „Afrika“, donosi tekst naslovljen „Tigar se vratio korijenima. Afrika“. Riječ je o nadahnutom eseju o Bilosnićevoj knjizi „Afrika“ objavljenoj na više jezika, u kojemu naglašava kako je „Bilosnić dio odabrane skupine pjesnika koji pišu poeziju zbog životne potrebe“. Karl Kvitko, izdavač Bilosnićevog „Tigra“ u Sjedinjenim Američkim Državama na šest stranica Lista piše o tome kako je nastajao Bilosnićev prijevod na engleski jezik i kako je došlo do američkog izdanja pod naslovom „Tigar je svijet“, te o izuzetno pozitivnoj recepciji ove Bilosnićeve zbirke kod američkih književnih kritičara, tako da je dr. John Taylor svrstao među 18 knjiga (2012. ) koje treba čitati.

Dr. sc. Božica Pažur pod naslovom „Sveta knjiga o vrtu ili – kako obrisati obzorja poezije“, piše „Uz Bilosnićevu životnu 75-ljetnicu intuitivno nam se tim više nameće ideja kako je upravo arhetipom vrta posijano ono sjemensko znamenje kojim nas autor vodi u tajne postupka „ljudske kreacije i kontakta sa zemljom“ (Knežević: 604) kao vlastite umjetničke „Božje geste“. Lada Žigo Španić vrlo nadahnuto piše o Bilosnićevoj poemi „Vrtni patuljak“ nazivajući je „raskošnom poezijom apokalipse“. Drago Krpina donosi prikaz Bilosnićeve zbirke pjesama „Naranče Federica Garcie Lorce“, koju drži „više od poezije“.

Daniel Načinović u tekstu „Mir s križem od tijela i krila“ bavi se promišljanjem o Bilosnićeve „Molitve svetom Franji“ objavljene na 25 jezika i 5 pisama svijeta. Slijedi tekst izv. prof. dr. sc. Sanje Knežević o Bilosnićevoj najnovijoj zbirci „Vidio sam Borgesove oči“, koja ovu zbirku vidi u kontekstu ranijih Bilosnićevih pjesničkih uspješnica kao što su zbirke „Tigar“, „Odisejeve pjesme“ i „Odisej“, te „sjećanja na konkretna maslinova stabla sa svojih mediteranskih putovanja stvarajući određeni poetski putopis kako je to već ranije činio primjerice u svojim zbirkama „Havana blues“ i „Naranče Federica Garcije Lorce.“

Rumunjska kritičarka Tatiana Radulescu za „Tigra“ Tomislava Marijana Bilosnića kaže – „izvorni je zanos preseljen u edenski prostor, u poeziju, u dionizijske tajnovitosti i nameće se kao heraldička slika s plemićkim grbom koja pripada kasti posvećenoj otkrivanju tajni.“

Urednik časopisa Panonski list, gosp. Robert Hajszan Panonski piše o Tomislavu Marijanu Bilosniću kao najplodnijem suradniku ovoga višejezičnoga glasila i njegovih publikacija. Zatim slijedi opsežna Bilosnićeva biografija, te fotografije i bibliografske bilješke o 12 Bilosnićevih izdanja, koja su već objavljena, ili će to biti do kraja 2022. godine.

Slično izdanje o Bilosnićevu jubileju, u suradnji s drugim autorima iz svijeta, uskoro se očekuje u Rumunjskoj. Konačni prinos više od stotinjak tekstova domaćih i stranih autora posvećenih stvaralaštvu i životu Tomislava Marijana Bilosnića bit će obznanjen krajem 2022. godine u posebnome Zborniku.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SVEUČILIŠTE: Odjel za informacijske znanosti proslavio 20. obljetnicu, predstavljen novi Libellarium

Objavljeno

-

By

U povodu obilježavanja 20. obljetnice Odjela za informacijske znanosti na Sveučilištu u Zadru predstavljen je novi broj Libellariuma, časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti, kao i knjižna izdanja Odjela za informacijske znanosti.

Riječ je o časopisu koji je pri odjelu pokrenut 2008. godine, tada s ciljem obrađivanja tema iz povijesti pisanje riječi, povijesti knjige i baštinskih ustanova. Od godine 2012. objavljuje se u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Nakon nekoliko prvih brojeva koji su otisnuti, već godinama izlazi isključivo u elektroničkom formatu te je u cijelosti dostupan na Hrčku i platformi Morepress.

Pozdravnu riječ održala je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, koja je podsjetila kako su znanstveni časopisi izuzetno značajan medij komunikacije u znanosti.

– Bez obzira u tiskanom ili drugom obliku, razlozi zašto istraživači objavljuju radove su uvijek isti,  kako bi rezultate svojih spoznaja prenijeli drugima. Znanstveni radovi nisu samo puko otisnuto slovo, već svjedoče o kontinuiranom radu punom kreativnosti i unaprjeđenju dobre prakse, rekla je prorektorica Mirošević.

Aktualni broj predstavili su glavna urednica prof. dr. sc. Jelena Lakuš i zamjenica glavne urednice  doc. dr. sc. Drahomira Cupar.

– Riječ Libellarium označava knjižni ormar ili ladicu u kojoj se čuvaju pisma i dokumenti. U međuvremenu je modificiran, pa je dobio podnaslov „časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti“. Pokriva dosta širok spektar tema, od teorija informacijske znanosti povijesti knjige i tiskarstva, zaštite baštine, suvremenih trendova u nakladništvu, otvorene znanosti itd. Nastojimo održati kontinuitet kvalitete i biti prepoznati u inozemstvu, a nadamo se i većem broju inozemnih autora u budućnosti, rekla je Lakuš.

U novom broju Tatjana Aparac Jelušić pružila je pogled na razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u 20. stoljeću u zemljama njemačkog govornog područja, Sanjica Faletar predstavila je rezultate istraživanja o informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom u Hrvatskoj, a Bernarda Bošnjak i Boris Bosančić donose metapodatkovne standarde za opis građe Kongresne knjižnice. Paula Raguž, Tina Di Reda i Damjan Polić autori su članka o zaštiti kulturne baštine u ratnim i poslijeratnim uvjetima 1990-ih na primjeru Znanstvene knjižnice u Dubrovniku.

– Plan nam je održati kontinuitet izlaženja, privući što više i domaćih i stranih autora kako bismo dobili na vidljivosti izvan granica Hrvatske te ušli u SCOPUS, rekla je Cupar.

Pročelnica Odjela za informacijske znanosti izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić i doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović predstavile su 13 drugih izdanja odjela.

– Šest izdanja dostupno je u otvorenom pristupu. Jedan od prioriteta nam je da osiguramo da publikacije koje pišemo budu dostupne svima, rekla je Tomić.

Posebno su zapažene monografije UNIMARC bibliografski format, Velimir Deželić, Nevidljivo nakladništvo, Josip Badalić te više zbornika radova, a u pripremi je i zbornik u povodu 20 godina postojanja, što će biti kruna njihovog izdavaštva.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ŽIVOT PIŠE ČUDESNE PRIČE / 11-godišnjak s poremećajem iz spektra autizma istrčao gotovo 10 km na utrci Wings for Life!

Objavljeno

-

By

U nedjelju smo ostali posebno zadivljeni jednim sudionikom utrke “Wings for life”, dječakom Antom Tomaševićem (11) koji ima poremećaj iz spektra autizma.

Naime, u timu njegove OŠ “Voštarnica” bio je jedini učenik među djelatnicima škole koji je trčao s ocem u pratnji i otrčao nevjerojatnih 9.29 km!

Pritom je mama Ana, ne skrivajući ponos i suze radosnice, kazala:

“Lijepo je vidjeti kako dijete skupa sa školom i svojom obitelji daje podršku drugima u onome što može i pritom podiže sam svjest o autizmu zahvaljujući izvrsnoj socijalnoj interakciji. To je naše čudo od diteta koje još trenira košarku u Košarkaškom klubu ABC s redovitim polaznicima i svojom ekipom.”

Bravo za Antu i tatu! Ruše sve predrasude o ljudskim snagama! No limit!

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGRAM / Noć tvrđava ovaj petak u Zadru

Objavljeno

-

By


U petak, 10. svibnja, u Zadru će se održati manifestacija “Noć tvrđava 2024.”, koju zajednički organiziraju Grad Zadar i Turistička zajednica grada Zadra.

Noć tvrđava je kulturno-turistička manifestacija na utvrđenim spomenicima kulturne baštine i prvi put je održana 2022. godine na području Hrvatske, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, a od ove godine se manifestaciji pridružio i Zadar, grad svjetske baštine. Na UNESCO listi nalazi se upravo zbog fortifikacijske arhitekture koja je dio lokaliteta serijskog dobra “Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st.: Stato da Terra- zapadni Stato da Mar”. Obrambeni sustav Zadra sastoji se od gradskih zidina te utvrde Forte pred samim gradom. Utvrda Forte, izgrađena u drugoj polovini 16. st. za vrijeme Mletačke uprave, danas je među Zadranima uglavnom percipirana kao javni park – Perivoj Vladimira Nazora.

Program Noći tvrđava u utvrdi Forte donijet će aktivnosti koje se inače održavaju u ovom parku: rekreativne sportske aktivnosti, ali će biti priređena i događanja kojima će se među Zadranima i njihovim gostima podignuti svijest o tome da se radi o utvrdi 16. stoljeća koja je izgrađena kao ključna točka obrane Zadra u vrijeme Mletačke republike. Ova renesansna utvrda vrhunski je primjer graditeljske baštine, ali i spomenik parkovne arhitekture, odnosno izniman primjer prirodne baštine.

PROGRAM

8:30 – 10:00 Demonstracija treninga nordijskog hodanja i korektivne vježbe za građane,
– aktivnost provodi Ivan Gobin iz Sportske zajednice Grada Zadra
10:00 – 12:00 Edukativni program za djecu: Zelena dota 1
– aktivnost provodi Morana Bačić iz ustanove Natura Jadera
10:00 – 12:00 Turnir u društvenim igrama: šah i mlin
– aktivnosti provode Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić iz Muzeja antičkog stakla te Ivan Jakić iz Šahovskog kluba Zadar
15:00-17:00 Turnir u društvenim igrama: šah i mlin
– aktivnosti provode Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić iz Muzeja antičkog stakla te Ivan Jakić iz Šahovskog kluba Zadar
17:00 – 18:00 Utrka „Fortius” kroz utvrdu „Forte”
– aktivnost provodi Edi Stipić iz Atletskog kluba „Fortius”
18:00 – 19:30 Razgled utvrde „Forte” i Perivoja „Vladimir Nazor”
– aktivnost provode Mirna Petricioli iz tvrtke Nasadi i Zrinka Brkan Klarin iz Grada Zadra, UO za kulturu i šport.
20:00 – Koncert Oridano Gypsy Jazz Band

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu