Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

BILOSNIĆEVA NOVA EDICIJA: Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila

Objavljeno

-

Iz tiska je izišla nova knjiga Tomislava Marijana Bilosnića naslovljena „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“, inače 165 po redutiskano djelo, kako u domovini tako i u inotzemstvu, ovog svestranog autora, o kojemu je tiskano i 13 zasebnih izdanja posvećenih njegovom književnom djelu.

Zapravo, „Od mora i zlata“prva je knjiga iz edicije „Moj Zadar, moj zavičaj“, koja donosi povjesnice i feljtone Tomislava Marijana Bilosnića koji tematiziraju povijest i baštinu Zadra i zadarskoga područja. Bilosnićeve povjesnice i feljtoni prethodno su objavljeni u dnevnim novinama („Slobodna Dalmacija“, „Zadarski list“, Zadarski regional“), a gotovo prije dva desetljeća i u zasebnim knjigama – „3000 Za dar“ (2001.), „Gledajte tamo onaj grad“ (2005.) i „Sjaj zadarskoga zlata“ (2006.).

Ciklus feljtona iz knjige „3000 Za dar“mali je povijesni leksikon Zadra u kojemu je sadržana široka, tritisućljetna zadarska povijesti – od Liburna do naših dana. Svaki medaljon mala je priča velike i bogate zadarske povijesti i civilizacije. O Bilosnićevoj je knjizi prof. dr. sc. Šime Batović, jedan od najuglednijih hrvatskih arheologa, s oduševljenjem zapisao: „Ovo je knjiga kakve dosad nismo imali. (…) Ovdje se prošlost zapravo redovito povezuje s današnjim životom i događajima, pa to i nije sama povijest, već život koji nastavlja i stvara povijest, ili se prošlost do danas nastavlja i doživljuje svoje tisućgodišnje taloženje. (…) Na taj se način prošlost i život ocrtavaju pred našim očima, uz našu nazočnost i sudjelovanje, pa je preko pisca svaki stanovnik Zadra i sudionik i gledatelj, jer se prošlost na svakom koraku zrcali kroz naše življenje i trajanje“. I uistinu od priča o liburnskom nakitu i liburnskim nekropolama, rimskom Zadru, Keltima i franačkoj upravi, biskupu Donatu i opatici Čiki, obitelji Madijevaca i kraljici Elizabeti Kotromanić, prvom hrvatskom sveučilištu, duždu Dandolu, do alke koja se trkala Kalelargom, zadarskim obrtnicima, gostionicama, knjižnicama, crkvama i samostanima – sve je to ujedinjeno u zajedničku dijakronijsku ogrlicu tisućljetne povijesti mitskoga jadranskoga Zadra.

Povjesnice iz Bilosnićeve knjige „Gledajte tamo onaj grad“u cijelosti su posvećene IV. križarskoj vojni tijekom koje su križari, plaćajući prijevoz u Svetu Zemlju, mletačkom duždu Dandolu „pomogli“ osvojiti Zadra razorivši ga do temelja. Svoje feljtone o križarskom razaranju Zadra 1202. godine Bilosnić je objavljivao u periodici o 800-godišnjici od toga nemilog događaja. Osim što čitatelja ovi feljtoni uvode u svijet križarske opsade srednjovjekovnoga „ključa Otranta“, autor u njima oživljuje zadarsku svakodnevicu, donoseći ujedno i kontekst arhitektonskoga i umjetničkog sjaja Zadra 12. stoljeća. Bilosnić je svojom „križarskom povjesnicom“ osvijestio gorku istinu da se sjaj Zadra nakon križarske opsade više nikada nije obnovio u svojoj punini. Hrvatski povjesničar dr. sc. Eduard Peričić pritom je o Bilosnićevoj knjizi istaknuo: „Bilosnićevo djelo čita se kao roman, ali ne s izmišljenim nego sa sasvim konkretnim licima i imenima. Ništa tu nije rečeno tek tako, radi neke stilske figure ili estetske ugodnosti. Ne, sve je argumentirano: i osvajanje, i način na koji su Mlečani pridobili križare za svoj plan, i tamne strane križara pljačkaša i svijetle likove među njima koji su napustili slijepoga devedesettrogodišnjega gramzivoga mletačkoga dužda ne htijući služiti nečasnim interesima mletačkog imperijalizma…“.

Feljtoni i povjesnice iz knjige „Sjaj zadarskoga zlata“ tematiziraju srednjovjekovnu povijest Zadra kroz priču o zadarskoj zlatarskoj baštini, danas postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti, a u čiji opus pripada i remek-djelo europskoga zlatarstva – škrinja sv. Šimuna. Uz niz povijesnih feljtona, Bilosnić donosi i priče o sudbini „zadarskoga zlata“ iz novije povijesti 20. stoljeća. Kroz slike relikvijara, pokaznica, križeva, škrinja, kutijica, zlatoveza…. Bilosnić metodom pars pro toto pripovijeda stoljetnu zadarsku povijest, kako bi suvremenicima osvijestio ulogu i položaj zadarskoga prostora kao prostora svjetla. Nasljeđujući ideju Miroslava Krleže iz njegova glasovitoga eseja „Zlato i srebro Zadra“  o zadarskoj zlatarskoj baštini kao identitetskoj slici Zadra, njegovoj autohtonosti i umjetničkoj samosvojnosti, Bilosnić ide još dalje uplećući u identitetski mozaik Zadra priče o stvarnim ljudima svoga vremena koji su doslovno životima štili zadarsku zlatarsku baštinu, duboko osviješteni njezine važnosti za grad ali i za širu nacionalnu kulturu u kontekstu europske srednjovjekovne civilizacije.

Knjiga Tomislava Marijana Bilosnića „Od mora i zlata“, Zadru je danas potrebna možda više nego ikad u povijesti. Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila pod teretom jeftine turističke pozlate, prijeti civilizacijsko izumiranje. Neće ga potopiti morska plima, potopit će ga zakon turističkog financijskog iscrpljivanja, 3000 godina staru urbanu povijest potopit će težina zlatnog eura. Stoga Bilosnićeva književna povijesti o zadarskoj baštini u ediciji „Moj Zadar, moj zavičaj“ nad suvremenicima i potomstvom stoji i kao blagoslov i kao prijetnja.

Knjiga „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“ izišla je u izdanju 3000 godina Za dar, uz financijsku potporu Zadarske županije. Urednica izdanja je Sanja Knežević, naslovnicu i opremu potpisuje sam autor, dok je knjigu grafički pripremila Marija Marfat.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

ŽUPANIJA: Objavljen JAVNI POZIV za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja marikulture za 2024. godinu

Objavljeno

-

By

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije objavio je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja marikulture za 2024. godinu (u daljnjem tekstu: Javni poziv). Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva je 20.000,00 EUR-a, a prijave se podnose do 28. kolovoza 2024. godine. Ovim Javnim pozivom želi se nastaviti poticati razvoj marikulturne djelatnosti na području Zadarske županije. Potpora se može dodijeliti fizičkim i pravnim osobama iz ranga mikro poduzeća (manje od 10 zaposlenika, čiji je godišnji promet manji od 2.000.000,00 EUR-a) koje su nositelji dozvole za akvakulturu na području Zadarske županije.

Predmet dodjele potpore mora se obavljati na području Zadarske županije.

Sufinanciraju se troškovi nastali i plaćeni od 26. studenog 2023. godine do dana zatvaranja Javnog poziva.

Potpore male vrijednosti, Zadarska županija će dodijeliti za mjere:

  • MJERA 1: Potpore za pripremu projektne dokumentacije u marikulturi
  • MJERA 2: Potpore za razvoj marikulture
  • MJERA 3: Potpore za ulazak u sustave zaštite naziva prehrambenih proizvoda

Za mjeru 1. i 2. prihvatljivo je financiranje do 50% ukupnih dokumentiranih troškova. Najveći pojedinačni iznos može iznositi do 4.000,00 EUR-a po pojedinačnoj mjeri.

Financiranje u Mjeri 3. je 100% i ograničeno na 700,00 EUR-a po korisniku.

Tražitelj potpore može se prijaviti na sve tri mjere, a za koje je ukupan maksimalan iznos koji se može odobriti 4.000,00 EUR-a.

Tražitelj potpore može se prijaviti na dvije mjere za koje je maksimalan iznos koji se može odobriti 5.000,00 EUR-a uključujući i iznos bonusa u slučaju da ostvaruje pravo.

Zahtjev se podnosi isključivo u elektronskom obliku, odnosno putem SOM sustava.

Javni poziv i sva potrebna dokumentacija u vezi istog, objavljena je na web stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr

(poveznica Natječaji, Aktivni natječaji), ali je dostupna i u SOM sustavu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Obilježena 32. obljetnica osnutka 7. Domobranske pukovnije

Objavljeno

-

By

Odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima na Gradskom groblju u Zadru i svetom misom je obilježena 32. obljetnica osnutka 7. Domobranske pukovnije Zadar.

Kroz postrojbu je prošlo više od 5000 branitelja, 35 ih je poginulo i preminulo u Domovinskom ratu, a više stotina ih je ranjeno.

Uz  obitelji poginulih te predstavnike ratnih postrojbi, počast poginulima odalo je i izaslanstvo Zadarske županije i Grada Zadra koje su predvodili župan Božidar Longin I gradonačelnik Branko Dukić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIOPĆENJE / Opća bolnica Zadar: “Posjete bolesnicima neometane. Iznimka su odjeli s više oboljelih od COVID-19”

Objavljeno

-

By

U Općoj bolnici Zadar u zadnjih tjedan dana bilježi se nagli porast oboljelih pacijenata od COVID-19 te se trenutno na bolničkom liječenju ukupno nalazi 21 oboljeli pacijent od COVID-19. Svi su oni primarno hospitalizirani zbog svoje osnovne bolesti, a ne zbog COVID-19. Samo jedan pacijent hospitaliziran je poradi COVID-19 infekcije.

U zdravstvenim ustanovama kod oboljelih pacijenata od COVID -19 i dalje se provodi propisana mjera respiratorne izolacije u trajanju od 10 dana. Posjete bolesnicima se neometano odvijaju, osim na odjelima gdje je utvrđena povećana incidencija oboljelih od COVID-19. Tada se posjete zabrane i/ili ograniče na jednog člana obitelji uz obavezno korištenje maske. Naime, preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za postupanje nakon proglašenja prekida epidemije COVID-19 nalažu da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako za isto postoji medicinsko opravdanje. Stoga se u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije mogu postrožiti epidemiološke mjere, ali samo dok se na odjelu ne razriješi epidemiološka situacija. Također, ovim putem ljubazno molimo i sve posjetitelje, pacijente, stručne suradnike da prilikom dolaska u bolnicu koriste masku. Ista preporuka naravno vrijedi i za djelatnike.

Nakon proglašenja prekida epidemije COVID-19 zasigurno je došlo do opuštanja među građanima te popuštanja mjera. Ne možemo sa sigurnošću reći zašto je trenutno došlo do porasta oboljelih od COVID-19, odnosno utječe li na to i povećan priljev turista, ali ono što možemo zaključiti je da se radi o blažim kliničkim slikama bolesti ili asimptomatskim pacijentima.

Općenito kod pojave respiratornih bolesti preporuka je da se svi građani pridržavaju takozvane “respiratorne higijene”. Navedene mjere propisuje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a gdje preporučuju da sve zaražene osobe, bez obzira provode li izolaciju ili ne, u kontaktu s drugim osobama nose FFP2 maske u trajanju 10 dana od početka simptoma (simptomatski bolesnici). Uz nošenje maske u istom razdoblju treba provoditi pojačanu higijenu ruku (pranje i dezinfekcija ruku), a simptomatski bolesnici trebaju provoditi i respiratornu higijenu (koristiti jednokratne maramice i ispravno ih odlagati, ne kašljati u dlan već u podlakticu).

Naglasak je stavljen na zaštitu imunokompromitiranih, kroničnih bolesnika, pa je preporuka da oboljela osoba, koja tijekom infektivnog razdoblja može posebno ugroziti kronične bolesnike, starije osobe, trudnice i imunokompromitirane osobe, s njima treba izbjegavati kontakt. Naročito treba izbjegavati i odlazak u zdravstvene ustanove ako to nije nužno radi zdravstvene skrbi. Ako je odlazak ipak nužan, onda zaražena osoba treba odmah pri dolasku naglasiti da je zaražena virusom SARS-CoV-2 te joj se ne smije uskratiti nužna terapija i/ ili nužna zdravstvena skrb. Osoba s jasno izraženim simptomima koja je pozitivna na COVID-19 treba izbjegavati i bilo kakav kontakt s većim brojem ljudi u zatvorenom prostoru, uključujući i javni prijevoz. Ukoliko je nužno, potrebno je obavezno nositi masku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu