Connect with us

Hrvatska

Ribarima neisplativ izlazak na more? Gorivo lani 3.50 kn, a danas 9.50 kn!

Objavljeno

-

Zahvaljujući Vladinoj intervenciji, od srijede će gorivo biti jeftnije. Naime, Vlada je donijela uredbu kojom se smanjuju trošarine i ograničavaju marže. Nova cijena eurodizela bit će 13 kuna i 8 lipa, a danas je 13 kuna i 14 lipa. Eurosuper 95 bit će jeftiniji za 36 lipa, odnosno za litru će trebati izdvojiti 13 i pol kuna. Bez Vladinih mjera gorivo bi od sutra bilo znatno skuplje – litra eurodizela čak 15 kuna i 80 lipa, a samo nekoliko lipa manje bio bi eurosuper. Plavi dizel, unatoč mjerama, poskupjet će za 20 lipa.

Predsjednik Ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije Antonio Šunjić rekao je da pozdravlja Vladine mjere i da se nada kako neće stati na tome.

– Cijena od 9,50 kuna za nas je još uvijek velika, neizdrživa i nemamo razloga za izlazak na more. Prošle godine cijena je bila 3,50 kuna, bili smo rentabilni, ove godine je 9,50. Neisplativost je krenula čim je gorivo prešlo 5,50-6 kuna. Sve je to preživljavanje i radi toga što na svakom brodu imaju četiri čovjeka, a na plivaricama osam ljudi, rekao je. 

Dodao je da je riba sitno poskupjela jer naš standard ne dopušta neko golemo poskupljenje. 

– Riba bi trebala poskupjeti onoliko puta koliko je poskupjelo gorivo. Trebali bismo se izjednačiti s europskim tržištem gdje je riba 2-3 puta skuplja nego kod nas, istaknuo je Šunjić.

Predsjednik Udruge hrvatskih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović rekao je da njima Vladina mjera nije pomogla.

– Prijevoznici su bili u poziciji da su trošarine bile povrat. Sada kada su te trošarine smanjene, nama je povrat manji. Istovremeno marže koje su nam dobavljači prije davali sada ih nemamo. Znam da je za građane ovo dobra mjera i politički ispravna, ali za prijevoz je pogubna jer umjesto da se išlo u smjeru da nam se kao i ribarima omogući jeftinije, imamo situaciju da nam je gorivo svakim danom skuplje, rekao je.

Brkić: Vlada radi što u ovom trenutku može

Profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić, rekao je da su mjere razumljive.

– Moramo znati da su veliki problemi na relaciji bogati – siromašni. Teško je sve izbalansirati, pogotovo što rješavanje problema ne može biti riješeno monetarnom politikom. S obzirom na to da je situacija izvanredna, Vlada radi što u ovom trenutku može i što rade manje više sve vlade. Ne vidim da ima većeg manevarskog prostora u ovom trenutku, rekao je istaknuvši da nije za zadiranje u PDV.

– Ja sam zagovornik koliko ciljeva toliko poreznih mjera, rekao je te dodao da smanjivanje PDV-a nije utjecalo na cijenu hrane.

Državni tajnik ministarstva gospodarstva Ivo Milatić, rekao je da PDV mora ostati jer je to porez koji zahvaća sve. 

– Mi smo za linearni pristup koji se pokazao dobrim i odgovornim od strane vlade jer nismo napravili ekshibicije kao neki naši susjedi. Išli smo da marže držimo koliko je moguće, a nismo neskloni tome da kada na razini EU-a budu razgovori o minimalnim trošarinama da se pridružimo zemljama koje će ukinuti taj cenzus, rekao je. 

Na pitanje kako pomoći prijevoznicima i ribarima, rekao je kako su to specifične djelatnosti, te da je uvjeren da će ministar financija i vlada naći načina kako im pomoći. 

Milatić: Treba naći načina kako pomoći specifičnim djelatnostima

Šunjić je istaknuo kako bi im dobro došla mjera subvencioniranja ulaznih troškova vezano za plin, struju, vodu i gorivo, “gdje bi se ta cijena primakla našoj psihološkoj od 6 kuna”.

Rekao je i kako veći brodovi preko 22-23 metra ne plove jer su veliki potrošači.

– Ljetno doba 24 sata 1300 litara goriva. Teško je taj novac zaraditi i tu ribu uloviti, istaknuo je.

Kad je riječ o prijevoznicima Meštrović je rekao kako imaju dva-tri rješenja.

– Kada bi dobili plavi dizel to bi bilo vrlo efikasno da se brzo pomogne. Druga prava mjera je u tijeku, ali se sporo rješava, a to je uvođenje javne usluge u cijeloj državi. Vlada je pripremila sredstva i apsurdno je da se u ovoj krizi ne pokreće. A treća stvar je da se na razini države uvede jedinstvena mjesečna karta kao što su Nijemci napravili. Pokaz za devet eura i vozite se gdje želite, rekao je.

Istaknuo je kako je jedan od izlaska iz ove krize da se smanji potražnja za gorivom i da ljudi koriste što više javni prijevoz.

– On je pravi moment za smanjenje zagađenja, potrošnje goriva i navika u našem društvu, rekao je. 

Rekao je i kako je jučer bio na sastanku u ministarstvu prometa te da su rekli da aktivno rade na tome.

Dodao je kako bi to vrijedilo za dnevne migracije, a ne za međugradski prijevoz.

– Ako vlada ima sposobnost da osigura i između velikih gradova dapače, ali primarno govorimo o dnevnom ritmu gdje je najveća potreba građana. 

Milatić je rekao kako ne vidim razloga da to ne bi prošlo, ali da treba naći načina kako pomoći specifičnim djelatnostima. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Tko je najpopularniji? HDZ drži prvo mjesto, jedan političar iznenadio skokom na ljestvici negativaca

Objavljeno

-

By

Kako su Dabrino pjevanje, nova članica većine, ali i posljedice rata na Bliskom istoku utjecali na rejting stranaka i političara? Objavljen je novi CRO Demoskop za ožujak.

Nakon prošlomjesečnog skoka podrške dvjema strankama (HDZ i Možemo!) na temi dočeka rukometaša i slučaja s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom, a takav se sličan učinak zabilježio i prošlog ljeta uoči njegovog zagrebačkog koncerta, u ovomjesečnom se istraživanju djelomično “ispuhao” ovaj svojevrsni “MPT efekt”.

Njegova je glavna karakteristika jačanje podjela na političkoj sceni, a od čega dominantno profitiraju dvije političke stranke: HDZ (više) i Možemo (nešto manje), dok su ostale stranke ili u stagnaciji (SDP) ili u padu (DP, Domino, Most). Efekt utječe i na podršku rada Vlade, ali i na izbor najpozitivnijih političara u zemlji, a utječe i doživljaj smjera razvoja zemlje (tzv. društveni optimizam), piše RTL danas.

HDZ na vrhu ljestvice

U ovomjesečnom mjerenju preferencije stranaka, HDZ je na vrhu ljestvice stranaka s izborom od 29,7 posto (u odnosu na 30,6 posto iz prethodnog mjerenja). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,6 posto (prema 23,1 posto iz veljače). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,3 posto (prema 13,3 posto iz prošlomjesečnog mjerenja).

Most je na četvrtom mjestu s 6,2 posto podrške (u odnosu na 5,4 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora Nezavisna lista Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2,4 posto podrške (prema 1,6 posto iz veljače).

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju” HDZ i SDP (52,3 posto birača). Dobitnici mjeseca su Most (+0,8 postotnih bodova), DP (+0,7 postotnih bodova) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlog mjerenja u veljači su zabilježili Možemo (-1,0 postotni bod), HDZ (-0,9 postotnih bodova) i SDP (-0,5 postotnih bodova).

Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza ovih stranaka iznad 1 posto podrške je IDS i Domino (obje po 1,1 posto), a slijede dvije stranke s izborom od 1 posto: Centar i Pravo i pravda.

U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Nezavisna platforma Sjever (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HSS (obje po 0,7 posto), HSLS i HNS (po 0,6 posto), HSU (0,5 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,5 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 14,2 posto neodlučnih (u usporedbi s 13,1 posto iz veljače).

U odnosu na istraživanje iz ožujka prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih stranaka tri su u rezultatskom plusu (HDZ +3,6 postotnih bodova; Možemo +2,0 postotna boda; DP 0,13 postotnih bodova), dok su ostale zabilježile negativni međugodišnji saldo (SDP -3,7 postotna boda; Most -0,6 postotni bodova, Domino -0,8 postotnih bodova).

Milanović opet najpozitivniji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26,7 posto ispitanika (u odnosu na 23,6 posto iz veljače). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,9 posto (prema 17,9 posto iz prošlog mjerenja u veljači). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,7 posto (prema prošlih 7,7 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Marija Selak Raspudić (u veljači 1,8 posto), a slijedi je Ivana Kekin s rezultatom od 2,4 posto (u veljači 1,1 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (1,8 posto) te Dalija Orešković (1,7 posto).

Zatim Sandra Benčić (1,5 posto), Marin Miletić (1,3 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,0 posto). Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, NL Marije Selak Raspudić, DOSIP i SDP). Da je Nitko najpozitivac, stav je više od petine ispitanika.

Čelnici ljudi države i glavnog grada drže vrh

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, predsjednik Milanović i gradonačelnik Tomašević. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 36,6 posto (u odnosu na 36,5 posto iz veljače), a nakon jednomjesečnog “izbivanja” na drugo se mjesto vratio predsjednik Milanović s izborom od 9,1 posto (u veljači 8,1 posto). Na svoje staro, treće mjesto se vratio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 8,4 posto izbora (prema 14 posto iz veljače).

Na visoko četvrto mjesto po prvi se put probio Josip Dabro s izborom od 6,6 posto (prema 0,1 posto prije mjesec dana), dok dvije oporbene političarke dijele peto mjesto s 2.6 posto izbora: Dalija Orešković i Ivana Kekin.

Sedmi izbor na ovoj ljestvici je Ivan Penava s 2,3 posto, dok je s 2,2 posto Milorad Pupovac na osmom mjestu. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić (1,4 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,2 posto). Da su negativni svi, stav je 9 posto ispitanika. 

Koliko ste optimistični?

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 20,1 posto građana (preme 22,2 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,6 posto (prema 65,2 posto u veljači). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 15,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 13,9 posto; NL Marije Selak Raspudić 9,5 posto, SDP 9,5 posto; Možemo 5,5 posto).

Ocjenjen vrh – kako su prošli Vlada, Sabor i Pantovčak?

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,17 (prema 3,15 iz prethodnog mjerenja u veljači). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,94), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,26), Mosta (3,15), DP (2,88), NL Marije Selak Raspudić (2,85), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,61).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,17 (prema 2,19 iz prosinca). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,91 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,73.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,36 (prema prošlih 2,43). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,64), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,71; NL Marija Selak Raspudić 2,09; Most 1,97; SDP 1,73; Možemo 1,59). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadesetdrugom mjesecu trećeg mandata podržava 28,3 posto ispitanika (u veljači 30,8 posto).

O čemu se najviše pričalo prošli mjesec?

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana je američko-izraelski napad na Iran i eskalacija rata na Bliskom Istoku s izborom od 54,7 posto. Ovako visoki udio za izbor najvažnije teme mjeseca aktualni je bliskoistočni rat svrstao na trinaesto mjesto od početka mjerenja (odnosno od siječnja 2024. godine).

Za ilustraciju doživljaja važnosti ovog rata, ova je tema nadvisila i rezultat jednog važnog događaja za našu zemlju, ulazak u Europsku uniju (kada je u srpnju 2013. godine ta tema bila izbor 54 posto ispitanika). U ovomjesečnom je mjerenju s izborom na drugom je mjestu “slučaj Dabro” (sa svim implikacijama na kriz u Vladi, ultimatume…) s izborom od 11,5 posto.

Stara tema, inflacija po kojoj je Hrvatska pri vrhu u EU i eurozoni, nalazi i dalje visoko, odnosno na trećem mjestu s 9,4 posto izbora. Političke svađe oko dočeka rukometaša, Zagreb pokreće ustavnu tužbu bilježe izbor od 4,1 posto. Prosvjedi građana protiv gradnje mega farmi pilića u Sisku je izbor 3,1 posto građana. Obilježavanje četvrte godišnjice agresije Rusije na Ukrajinu i neuspjeh u mirovnim pregovorima je najvažnija tema za 2,6 posto građana.

Političke nesuglasice i razilaženja SAD-a i Europske unije oko brojnih tema bilježe izbor od 2,5 posto, a odmah s 2,3 posto slijedi još jedna stara tema (sukob predsjednika i premijera, ovaj put zbog posjete ministra obrane Izraelu u vezi kupovine vojne opreme za HV. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.

Nastavi čitati

Hrvatska

Karta koja je privukla pozornost: “Hrvatska je turistička supersila EU”

Objavljeno

-

By

World GeoDemo/Facebook

Hrvatska se na toj karti ističe s impresivnih 532 posto, što je višestruko iznad europskog prosjeka od oko 17 posto

Na Facebook stranici World GeoDemo, poznatoj po objavama zanimljivih geografskih karata, demografskih usporedbi i statistika o Europi i svijetu, nedavno se pojavila karta koja je brzo privukla veliku pozornost na društvenim mrežama. Objavu su posebno dijelili korisnici iz Hrvatske jer pokazuje koliko se naša zemlja ističe u jednom segmentu – turizmu.

Riječ je o karti Europe s naslovom “Godišnji turistički dolasci prema postotku broja stanovnika” (“Annual Tourists Arrivals as a Percentage of Population”), koja prikazuje koliki je omjer godišnjih turističkih dolazaka u odnosu na broj stanovnika pojedine države. Zemlje su označene plavim nijansama, a uz svaku je istaknut postotak koji pokazuje koliko puta broj turista premašuje broj stanovnika, prenosi Večernji list.

Hrvatska se na toj karti ističe s impresivnih 532 posto, što je višestruko iznad europskog prosjeka od oko 17 posto. Drugim riječima, broj turističkih dolazaka u Hrvatskoj više je od pet puta veći od ukupnog broja stanovnika. U usporedbi s time, mnoge druge europske države imaju znatno niže vrijednosti. Primjerice, Island oko 254 posto, Malta oko 338 posto, dok velike zemlje poput Njemačke ili Francuske ostaju osjetno niže kada se gleda odnos prema broju stanovnika.

U opisu objave stoji i kratka poruka: “Hrvatska je turistička supersila EU. Bravo!” Podaci na kojima se karta temelji odnose se na posljednje godine, a dolaze iz izvora poput Eurostata, UNWTO-a i nacionalnih statističkih institucija. U Hrvatskoj je turistički intenzitet doista iznimno visok. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor za 2025. godinu, u komercijalnom smještaju ostvareno je oko 20,7 milijuna dolazaka turista, od čega 17,6 milijuna stranih gostiju, te oko 94,8 milijuna noćenja. Ako se uključi i nekomercijalni te nautički smještaj, pojedine procjene govore o čak 21,8 milijuna dolazaka i više od 110 milijuna noćenja.

S obzirom na to da Hrvatska ima približno 3,85 do 3,9 milijuna stanovnika, broj dolazaka turista doseže oko 530 do 570 posto populacije. To znači da na svakog stanovnika dolazi više od pet turista godišnje. Kada se promatra broj noćenja, riječ je o više od 24 noćenja po stanovniku, čime Hrvatska već godinama drži sam vrh Europske unije prema tom pokazatelju.

Razlog tako visokog turističkog intenziteta dijelom leži u činjenici da je većina turizma koncentrirana na relativno uskom obalnom području i otocima. Na Jadranu se ostvaruje više od 95 posto ukupnih noćenja, dok na tom prostoru živi znatno manje od polovice stanovništva zemlje. U pojedinim statistikama navodi se da je na obali zabilježeno više od 100 milijuna noćenja godišnje, što dodatno povećava lokalni pritisak tijekom turističke sezone.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Pred nama je pravi proljetni tjedan: Temperatura će ići i do 20 Celzijevih stupnjeva

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Novi tjedan počinje uz mnoštvo oblaka, a na Jadranu je ponegdje zabilježeno i vrlo malo kišice. Jutro je zbog oblaka toplije od prethodnih, osobito na kopnu gdje nakon dugo vremena nema minusa.

U nastavku dana izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Najviše oblaka očekujemo na sjevernom Jadranu i u gorskom dijelu zemlje gdje je i najveća mogućnost za malo kiše ili kraći pljusak.

U nizinskim kopnenim predjelima i na jugu Jadrana dan će proći većinski suho. Vjetar slab, duž obale mjestimice umjereno jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura uglavnom od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.

Sutra ujutro mjestimice magla, a tijekom dana djelomično sunčano i toplo. Samo ponegdje može pasti malo tople proljetne kišice ili kakav kraći lokalni pljusak. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati pa danju ostajemo između 14 i 19 Celzijevih stupnjeva.

Slično vrijeme i u srijedu pa ostaje podjednako toplo, a mogućnost za pokoji proljetni pljusak postoji u popodnevnim satima u kopnenim krajevima.

Čini se da će i druga polovica tjedna prolaziti u pravom proljetnom ozračju. Većinom suho uz puno sunca i dnevne topline. Noći i jutra svježi, a danju će temperatura biti većinom između 15 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu