Hrvatska
10. SEZONA “AKTIVNE HRVATSKE” POČELA PANELOM KOJI NAS SVE TREBA ZABRINUTI Poražavajući podaci o aktivnosti Hrvata! Čak 35 posto 8-godišnjaka je pretilo, pada broj aktivnih sportaša
Iako se čini kako smo se posljednjih godina više okrenuli zdravom načinu života i redovnoj tjelesnoj i mentalnoj aktivnosti, podaci izneseni na Panelu Aktivne Hrvatske „Hrvatska 10 godina nakon, danas i Hrvatska u budućnosti“ zabrinjavajući su i pozivaju na trenutnu akciju. Broj redovno aktivnih građana je ispod 10 %, onih neaktivnih čak iznad 60 %, a pada i broj aktivnih sportaša u klubovima. Gledajući podatke na nacionalnoj razini, svaki treći osmogodišnjak, odnosno njih 35% ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo.
Panelisti Tomislav Družak, Državni tajnik za sport Ministarstva turizma i sporta, Sanda Čorak, dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora, Iva Pejnović Franelić iz Svjetske zdravstvene organizacije, Tomislav Krističević, dekan Kineziološkog fakulteta iz Zagreba, Ana Čerenšek iz Mentalnog treninga i Karmen Matković Melki iz Definicije Hrane objavili su podatke koji pokazuju kako stagniramo odnosno nazadujemo, naročito nakon pandemije koronavirusa kad smo smanjili aktivnosti za čak sat vremena u danu.
„Ovaj panel okupio je popriličan broj eminentnih ljudi koji imaju što reći o pojedinim segmentima iz svoje struke. Također, otvorio je dosta pitanja ali i ponudio neka rješenja koja govore o tome kako potaknuti građane da se što više počnu baviti tjelesnom aktivnosti. Nije bitan sport kao sport već sport kao preduvjet jačeg imuniteta, boljeg tjelesnog i mentalnog zdravlja te samim time zdravije nacije.“ – istaknuo je Državni tajnik za sport Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak.
Gotovo dvije trećine građana Hrvatske uopće se ne bavi niti jednim oblikom rekreacije ili aktivnosti, pokazuju istraživanja posljednjih godina. „Podaci Eurobarometra za Hrvatsku pokazuju kako je 2013. godine redovno vježbalo samo 9% odraslih građana, a njih 26% povremeno. Od tada taj broj čak i opada. Jedan od puteva da se to ispravi je povećana tjelesna aktivnost već kod djece u školskoj dobi kroz nastavu tjelesnog. Na taj način bi se već u toj dobi razvijale navike bavljenja zdravstveno usmjerenom tjelesnom aktivnošću. Ono za što se zalažu Hrvatski kineziološki savez i sva tri kineziološka fakulteta u našoj zemlji je povećanje broja sati Tjelesne i zdravstvene kulture u školama, posebno u osnovnim školama. Također smatramo da bi kineziolozi trebali s djecom početi raditi već od prvog razreda osnovne škole kako bi djecu kvalitetnije podučavali usvajanju motoričkih znanja, te tako značajnije utjecati na razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti!” – izjavo je dekan KIF-a Tomislav Krističević.
Od šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, Europska regija najpogođenija je pobolom i smrtnošću povezanim s nezaraznim bolestima. „Prije pandemije COVID-19, gotovo 90% svih smrtnih slučajeva u Regiji pripisivalo se kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu tipa 2, raku i drugim nezaraznim bolestima. Trenutne globalne procjene pokazuju kako se četiri od pet adolescenata i svaka četvrta odrasla osoba nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću!“ – priopćila je Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH i dodala: „Obnovljene Smjernice SZO o tjelesnoj aktivnosti preporučuju djeci i adolescentima u dobi 5 do 17 godina provoditi tijekom tjedna u prosjeku najmanje 60 minuta dnevno tjelesnih aktivnosti!“
„Broj registriranih aktivnih sportaša u Hrvatskoj do 2017. godine bio je u rastu i iznosio je oko 282 tisuće, međutim, taj je broj počeo opadati i prije pandemije COVID-a. Informacije iz klubova u posljednje vrijeme nisu dobre i očekujemo za mjesec dana točan broj koji će vjerojatno ukazati na znatan pad, tako da sportskim organizacijama predstoji velika borba za pridobivanje djece i mladih kako bi ostali u sportu!“ – istaknula je Sanda Čorak iz Hrvatskog olimpijskog odbora.
Mentalno zdravlje koncept je o kojem se priča samo onda kad postane veliki problem, no taj koncept je puno više od problema. „U mentalno zdravlje potrebno je ulagati od malih nogu, sustavno, kroz školski sustav kako bi unaprijedili zdravlje općenito. Također, koncept mentalnog zdravlja neodvojiv je od tjelesnog pa bi bilo dobro početi pričati više o zdravlju općenito, a manje o izostanku bolesti. U ekstremnim uvjetima življenja (COVID, potres, rat i sl.) dolazi do narušavanja mentalnog zdravlja, a za to je djelomično zaslužan i stil komunikacije odgovornih ljudi prema građanima. Jedan od 7 adolescenata trpi posljedice mentalne bolesti: najčešći su poremećaji depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Izostanak tretiranja tih stanja, a najčešće ih se ne tretira, vode problemima u odrasloj dobi!“ – izjavila je Ana Čerenšek iz Mentalnog treninga.
Porazan je podatak da smo prema zastupljenosti prekomjerne tjelesne mase u muškoj populaciji prvi u Europi, a još više zabrinjava činjenica da je 35 % osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne tjelesne mase ili pretilo. “Svijest građana o pravilnoj prehrani je u određenim segmentima porasla u posljednjih 10 godina, zahvaljujući sve većem medijskom promoviranju zdravijih prehrambenih navika ali i utjecaju društvenih mreža kroz “wellbeing” sadržaje. Međutim, pandemija je donijela brojne promjene i oprečne prehrambene trendove. S jedne strane, više smo se posvetili pripremi hrane kod kuće, odabiru domaćih proizvoda i sezonskih namirnica, ali je u porastu i konzumacija i dostava brze hrane. Dodatno, zbog aktualnog porasta cijena namirnica, potrošačka košarica puni se jeftinijim i češće nutritivno manje vrijednim artiklima, tako da “borba” još uvijek traje i trajat će sve dok se stanje svijesti nacije ne prebaci na put zdravlja i prevencije!” – govori Karmen Matković Melki iz Definicije Hrane.
Aktivna Hrvatska do sada je na treninzima okupila više od 40 tisuća građana u deset godina. „Broj onih koje je naša poruka potakla na vježbanje broji se u stotinama tisuća. No, nažalost potrebno je stalno poticati i afirmirati ljude jer s vremenom interes opada. U sezoni pred nama krećemo u odlučnu borbu za promjenu životnih navika Hrvatske!“ – zaključio je voditelj trenerskog tima Ivan Antunović.
Aktivna Hrvatska održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, a uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatskog olimpijskog odbora. Partneri projekta su Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Mentalni trening, Definicija Hrane, GRAWE osiguranje, PIK Vrbovec, Rajska Rajčice, Jana, Mg Mivela, AllergoSan te Falkenstiner Resort Punta Skala.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







