Connect with us

Hrvatska

Plenković: Tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva

Objavljeno

-

Foto: HTV / HRT

Sažimajući posljednjih 30 godina od priznanja, premijer Andrej Plenković, u HTV-ovoj emisiji Intervju tjedna, izdvojio je tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva. Temeljni procesi koji su počeli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, uzajamno povjerenje građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka. Komentirao je i zabrinjavajući pad broja stanovnika u Hrvatskoj.

Premijer je na početku čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-te godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu. Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, povjerenje između građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetniči duh hrvatskog čovjeka. 

– Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti, poručio je premijer. Pritom je podsjtio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva. 

Što možemo poboljšati? 

Premijer je naglasio kako ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprijeđivati, kako bi dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a. 

Podsjetio je i kako je internentsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva – te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.

Kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije? 

– Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standartima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo, kazao je Plenković. 

Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je – biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima.

Negativno ozračje u društvu, apsurd oko cijepljenja

Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično. Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu. Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.

– Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni, kazao je. 

Borba protiv korupcije 

– Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije, kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca. Kazao je kako su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi. Međutim, dodao je – posla ima još, pravosuđe može biti bolje i učinkovitije.

Neki akteri ‘salama taktikom’ žele demontirati institucije 

Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija Plenković je kazao kako je njegovoj Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.

– Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu – oni idu ‘salama taktikom’ i režu ‘feticu po feticu’ svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi ‘europodručje’, kazao je premijer. 

Mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem

Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-tih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.

– Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju – Bugarska, Litva, Latvija, (…) dok Skandinavija raste jako malo, kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem. 

Napomenuo je da je 2013. omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u. Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je – jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos, naglasio je. 

– Više od milijardu kuna, samo u idućoj godini, Vlada će uložiti u mjere kojima se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, ali i potaknuti preseljenja unutar zemlje. Premijer je kazao kako se ta mjera pokazala izuzetno uspješnom. Od onih koji su je iskoristili – 85 posto poslova koji su njome kreirani radi na tržišnim osnovama bez dotacija države. 

Obnova i novac koji nije iskorišten? 

– Što se tiče Sisačko-moslavačke usvojili smo posebni program revitalizacije koji uključuje fizičku obnovu i ekonomski razvoj. Uz to lobirali smo iz za gospodarsku kartu potpora – uključujući i Vukovar. Dobili smo situaciju da će sve panonske i sjeverne županije imati potpore za velike poduzetnike 50%, za srednje 60%, a za male 70%. Na Banovini ti brojevi iznose 60,70 i 75. Stvaramo ozračje da investitor pogleda gdje su mu najbolji okviri i odabere područje.

Napomenuo je da će se izgraditi 17 km ceste od Lekenika do Siska te dodao da se u Banovini sintetiziralo sve – ratna stradanja, problemi tranzicijske ekonomije, potres, korona i demografski pad. Dodao je da obavezu ubrzanja obnove imaju ministarstva, ali i lokalne samouprave, te da će Vlada učiniti sve da se sredstva iz EU-a povuku. 

Nije ništa propalo, radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi

– Činjenica je da smo u Zagrebu imali efekte progresivne štete i to se treba uzeti u obzir. Medijski odjek je dobila tehnička korespodencija između tijela na razini ministarstava i odgovarajućeg direktorata za regionalu politiku. Sad je izvučeno da je nešto propalo. Nije ništa propalo – radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi, poručio je Plenković. 

‘Nigdje premijer ne mijenja ministre, jer tako misli oporba’ 

– Opozicija je tu da kritizira vlast i pokreće inicijative. Kad ste u opoziciji možete postati vidljivima – inicijativama za smjenom, pisanjem interpelacijama, stvaranjem cirkusa i divljanjem, pokretanjem inicijativa za referendum koji se odnosi na COVID potvrde. To je više PR oporbe nego pravo djelovanje koje će nešto promijeniti, kazao je Plenković. Dodao je da se toga nagledao i da nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba. Ponovio je da je njegova Vlada suočena s unutarnjim i vanjskim pokušajima demontiranja institucija. 

Slučaj HNB-a neće destabilizirati put prema euru 

-Ministar Marić i ja ćemo u ponedjeljak predstaviti Zakon o euru. Taj proces traje od početka naših pristupnih pregovora. Obveza članstva u euru je naša obveza iz Ugovora o pristupanju koji je potvrđen referendumom i u Saboru prihvaćen konsenzusom. Očekujem da se na razini EU-a sve odluke donesu praktički do sredine godine. Ideja je da za točno godinu dana bude kraj dvojnog korištenja kune i eura. Od početka rujna bit će istaknute dvojne cijene, a cijele godine građani mogu bez naknade mijenjati novac, kazao je premijer.

Afera ili politički pokušaj destabilizacije HNB-a? 

Što se tiče HNB-a ponovio je stav da Hanfa sve ispita, da se HNB očituje i da o tome raspravu povede saborski Odbor za financije. Sve mora biti zakonito i etično, a moramo vidjeti ima li i ova inicijativa svoj jasan politički cilj da se destabilizira put u europodručje. Onih kojima je u cilju da Vlada ne ostvari ono što je planirala ima dosta, zaključio je. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Britanski list izdvojio 11 mjesta koja se moraju posjetiti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Foto: NP Krka

Britanski The Times izdvojio je 11 lokacija u Hrvatskoj koje jamče nezaboravan i autentičan odmor bez gužvi.

To su, prema članku novinarke Lucije Grace, uvala Samograd na Korčuli, izvor rijeke Omble nedaleko od Dubrovnika, restoran Stari fijaker u Zagrebu te vinarija Kozlović u Istri. Istaknute su ljepote slapova NP Krka te otoka Šipana i Mljeta, a kao doživljaj preporučena je i vožnja trajektom iz Orebića na Korčulu, obilazak zagrebačke katedrale i Zmajevih brazdi u Motovunu te vile Čingrije u Dubrovniku. Autorica u članku napominje da se radi o lokacijama i doživljajima popularnim među lokalnim stanovništvom, prenosi Večernji list.

Vidljivosti hrvatske turističke ponude na britanskom tržištu, odakle je u Hrvatsku tijekom pretpandemijske 2019. godine stiglo gotovo 900.000 gostiju, pridonijela je i nedavna objava u Sunday Timesu koji je našu zemlju uvrstio na popis najkvalitetnijih i najpovoljnijih destinacija koje pružaju kvalitetne uvjete i niske troškove života.

Uvrštenjem na ovaj popis naša se zemlja našla uz bok Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj i Turskoj, a kao najveća prednost Hrvatske, uz niske troškove života, istaknuta je ljepota i očuvanost prirode u sklopu koje se može voditi ugodan, aktivan i dinamičan život.

Turistička Hrvatska, inače, dosta dobro kotira u Britaniji. Ove godine, do petka, našu je zemlju posjetilo oko 85.000 britanskih gostiju, koji su ostvarili 350.000 noćenja. Lani ih u tom razdoblju gotovo da i nije bilo kod nas, pa je ovogodišnji rast veći od 2000 posto. U odnosu, pak, na prvih pet mjeseci 2019., ostvareno je oko 80 posto rezultata te godine.

Zasad su Britanci u skupini top pet hrvatskih turista, zauzimaju četvrtu poziciju, a petka ih je kod nas na odmoru bilo 11.000, što ih također čini četvrtima po brojnosti. U nastavku ove turističke godine, ne bude li nekih nepredviđenih negativnih okolnosti, mogu se očekivati i bolji rezultati nego tijekom prvih pet mjeseci.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Za milijun eura možete dobiti ovaj otočić na Jadranu, ali…

Objavljeno

-

By

Naziv: Mali Kosmač. Cijena: milijun eura. U ovu otočnu mrvicu nadomak Sevida, stranci se zaljube na prvi pogled pa su spremni platiti – koliko treba.

– Ljudi iz kraljevskih obitelji, iz šou biznisa, ljudi koje bismo željeli dobiti kao turiste. Glumci, pjevači, međutim, svi su odustali kad su čuli da je zabranjena gradnja, kaže agentica za nekretnine Jasminka Biliškov

Gradnja na privatnome dijelu otočića, u makiji, zabranjena je prostornim planom. Obalni dio, a uglavnom su to hridi – pomorsko je dobro. 

– Ovo je malo specifično jer je zaista mali, mali, mali otok pa vjerujem da je pobudilo interes javnosti, kao netko će kupiti otok. Oni mogu samo pričati o toj čestici koja je upisana, kao privatna u tom dijelu kao takva. Pomorsko dobro se ne prodaje, kaže pročelnica Upravnog odbora za turizam Splitsko-dalmatinske županije, Matea Dorčić

Prvi susjed Zdravko Caktaš, kaže, prodavao ne bi ništa. Strancima pogotovo.

– Bilo bi ružno da se ljudi ne mogu doći kupati jer ljeti dolaze tu s barkama, baš na taj Mali Kosmač i ljudi se kupaju, ribari se okolo, a da sad netko tu brani pristup, ne bi bilo dobro, smatra Zdravko Caktaš sa Sevida. 

Privatne otoke u Hrvatskoj vlasnici mogu prodati tek kada kupnju odbiju država, županija i općina, što se većinom i dogodi jer cijene budu paprene.

– Zakon o vlasništvu teško da možemo tu mijenjati. Sad je pitanje da li bi država trebala otkupiti neke manje otoke. Ali definitivno sam protiv gradnje na tako malim otocima, ističe gradonačelnik Trogira Ante Bilić. 

Jasminka Biliškov pak predlaže da ih se da u koncesiju te da se promjenama zakona i prostornih planova – manja gradnja ipak omogući. 

– Naravno, ta gradnja mora biti strogo kontrolirana, na primjer, moj prijedlog je da se na jednom otočiću može napraviti jedna kuća, izgrađena u mediteranskom stilu, kamena, ističe agentica za nekretnine Jasminka Biliškov. 

Trenutačno prodaje desetak otoka. Svjesna je, kaže, da će uz ovakve uvjete teško uspjeti, ali mogući kupci – stalno zovu. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Njemački medij: Zašto su Hrvati iznenađeni što im nedostaju konobari, kuhari…

Objavljeno

-

By

Uoči nove turističke sezone u Hrvatskoj opet svjedočimo novim žalopojkama oko nedostatka radne snage u sektoru ugostiteljstva.

Procjenjuje se da će tako i ovog ljeta manjkati približno 35 tisuća konobara, kuhara, sobara, recepcionera i drugih profila turističke branše. No krajnje je napadna činjenica to da pritužbe ugostiteljskih poslodavaca nekako uvijek prati svojevrsna iznenađenost. Svi su na određeni način zatečeni, premda navlas istu situaciju zasigurno možemo očekivati i dogodine.

O čemu je točno riječ? Naravno, enigme nema: hrvatski državljani u naponu radnog vijeka masovno odlaze u zapadnije države EU-a, jer su im plaće u RH premalene. Nema više radne snage u Slavoniji, koja se u ljetnim mjesecima doslovce slijevala na Jadran, ali nema je ni u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji. Iscrpljen je kadrovski bazen u neposrednom susjedstvu, pa se sve više poseže za popunom iz Azije, kao i ranije u sektoru građevinarstva: Nepal, Filipini, Indija, itd, piše Deutsche Welle.

Uvijek isto čuđenje

Nisu pomogli ni pregovori za dopune Kolektivnog ugovora na granskoj razini. Plaće su malo porasle, očito nedovoljno, ali poslodavci tvrde da za veće nemaju mogućnosti. Također, nisu u poziciji dizati cijene koje je inflacija ionako povisila, pa se često mogu čuti zamjerke državi koja se bi se navodno mogla odreći dijela svojih prihoda. No to je ionako već opće mjesto poslodavačkih kritika. „Ipak ne bih rekao da je u tome tajna uspjeha“, rekao je o tome za DW Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu.

„Država bi mogla učiniti nešto drugo”, kaže on, „ali ne bez suradnje s poslodavcima i sindikatima – najprije izraditi strategiju za kompletno gospodarstvo. Pritom odgovoriti na pitanje koliko trebamo radnika iz koje struke. Inače, godinama sam uzalud upozoravao na taj problem u turizmu. No pristup nam je stihijski, a čuđenje svaki put isto, mada je i problem isti. Čudni smo ustvari mi koji se tako čudimo.“

Krešić stoga tumači da rješenje leži u dugoročnoj pripremi obrazovnog sustava, nakon definiranja sektorskih potreba. Uz to treba dodatno regulirati tržište rada, da radnici dobiju primjerenu naknadu za svoj rad, umjesto situacije u kojoj mnogi radije prihvaćaju dohodak na ruke, iliti „na crno“, jer tako dobiju više.

Uostalom, ako je riječ o svega tri ili četiri mjeseca rada godišnje, ne može ni biti riječi o stabilnom zaposlenju i strateškom rješenju za ma čiju egzistenciju. Onda bi logično bilo da radnici odlaze u Irsku i za jednaku plaću, ali na stalno zaposlenje, a kamoli za duplo veću.

Planska proizvodnja kadra

„Suočili smo se među ostalim s izvjesnim nedostacima angažmana radne snage iz Azije u hrvatskom turizmu. Pokazuje se da nisu dobro rješenje za naše ugostitelje, ali sad već nemamo mnogo izbora, barem ne za ovu i sljedeću sezonu. Pritom nemam ništa protiv tih ljudi s drugog kontinenta, da budem jasan. Oni mogu biti marljiviji ili pošteniji radnici od nas samih, nema tu pravila, dakle, ne govorim o tome. Problem je uslužna industrija u kojoj hrvatski radnik ovdje uvijek nudi kvalitetnije autentično iskustvo domaćinstva“, drži Krešić.

Na sličan način niti hrvatska recepcionerka ili konobarica ne bi na Filipinima bila uspješnija radnica od domicilne snage. Ravnatelj IZT-a pojašnjava da turizam jednostavno podrazumijeva kontakt, lokalno iskustvo, razumijevanje konteksta, kulturološku uklopljenost. „Zato nam je neophodna planska proizvodnja kadra“, zaključuje on, „uz adekvatne uvjete kako bismo zadržali radnike, jasno, jer ćemo ih u protivnom uzalud školovati.“

Budućnost se ne gradi na uvozu

Teško će se dugoročno zadržati i radnike iz susjednih zemalja čiji odlazak danas mori tamošnje poslodavce u drugim sektorima. Posljednjih tjedana tako su odjekivale i desperatne konstatacije iz BiH. Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti i mladih Kantona Središnja Bosna, naglasio je da toj državi treba temeljita prilagodba obrazovnog sustava kako ne bi ostala bez radno aktivnog stanovništva.

Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske, izjavio je da nema grane kojoj u ovom trenu ne nedostaje radna snaga.

Privukla ju je, naime, gravitacijska sila hrvatskog turističkog tržišta rada. Tako iz Trebinja, grada s oko 30 tisuća stanovnika, ljeti i po dvije tisuće ljudi odlazi na rad u tridesetak kilometara udaljeni Dubrovnik, dok trebinjski poslodavci u raznim sektorima ostaju bez zaposlenih.

Taj se susjedov problem nije vidio iz Hrvatske, sve dok hrvatsko tržište nije zastenjalo uslijed iste nevolje. „Budućnost se ipak ne gradi na uvozu radne snage, a bez domaćih radnika nema ni održivog razvoja“, smatra Goran Rihelj, urednik i komentator turističkog portala HrTurizam.hr.

„Godinama se upozoravalo na problem malih plaća u turizmu”, dodao je on za DW, „kao i jako lošim radnim uvjetima. No vladala je mantra – ako nećeš ti, ima tko hoće na burzi. Sada se to vratilo kao bumerang. Otvorile su se granice, i balon je pukao, a sad se svi čude. To odavno više nije izazov, nego strateški problem kojem nismo strateški pristupili. No kako stalni sezonac može planirati i graditi svoju budućnost, obitelj, kupiti stan, automobil? Kako netko može raditi sedam dana u tjednu, bez dana slobodnog, a pričamo o turizmu gdje je usluga imperativ?”

A onda još i infrastruktura

Rihelj naglašava da su turističke kompanije svakako pod raznim pritiscima, ali se ne može glavnina tereta svaljivati na zaposlenike: „Oni su baza u direktnom kontaktu s gostima, kostur cijele priče. A da ne pričamo o kvaliteti. Strašno je pala zbog kadra koji nije educiran i nema iskustvo. Pitam se kako opravdati cijenu smještaja s lošom uslugom i izvedbom.”

Ovaj turističko-medijski analitičar citirao je zatim kolegicu Marinelu Dropulić Ružić, a na tragu jednog marketinškog slogana: „Država ‘puna života’ treba brinuti da ima djelatnike ‘pune života’.“ No dometnuo je i da se, pored radno-tržišne problematike koja u RH ide pod ruku s općedemografskom, hrvatski turizam suočava s krizom neodržavane i nerazvijene infrastrukture, komunalne i prometne, itd.

“S pravom se zato postavlja pitanje: Treba li nam daljnji razvoj kada cijela infrastruktura ne može podnijeti niti sadašnji broj turista”, postavio je pitanje Goran Rihelj. Jasno je bar to da za Hrvatsku neće biti ni razvoja ni održanja statusa quo bez rješavanja položaja radnika u turizmu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu