Connect with us

Hrvatska

HZZJ: Povećava se broj testnih mjesta! Testiranja i kod zubara i ljekarnika

Objavljeno

-

Zbog proširenja upotrebe COVID potvrde od 15. studenoga Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je da se pristupa povećanju broja testnih mjesta kako bi se poboljšala dostupnost testiranja za sve osobe na čitavom teritoriju Republike Hrvatske.

Tko može testirati?

– Osim testnih mjesta koja već sada postoje i na listi su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), testirati može svaki zdravstveni djelatnik uključujući i one čija je osnovna uloga u sustavu zdravstva primarno usmjerena drugim područjima poput farmaceuta, farmaceutskih tehničara i doktora dentalne medicine, navode u HZJZ-u.

Primarna zdravstvena zaštita:

HZZO će centralno omogućiti svim zaposlenicima ljekarni i svim pružateljima primarne zdravstvene zaštite da HZZO-u prijavljuju testiranja koja provode bez ikakve predradnje (bez prethodne prijave HZZO-u). Uvjet je pametna kartica HZZO-a i najmanje jedan zaposleni zdravstveni djelatnik, a bez prethodne suglasnosti ili prethodne prijave HZZO-u ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). 

Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, bolnička zdravstvena zaštitu i privatni sektor:

Za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu i privatni sektor uvjet je pametna kartica HZZO-a i najmanja jedan zaposleni zdravstveni djelatnik te prethodna najava korištenja pristupa HZZO-u na e-adresu: covid_izvjestaj@hzzo.hr. Ne provodi se prethodna prijava testnog mjesta HZJZ-u.

Kvaliteta zdravstvene zaštite:

HZZO će upute za upis pojedinačnih testiranja u platformu i izdavanje COVID potvrda objaviti na www.hzzo.hr stranici. HZZO će pratiti prijavu pojedinačnih rezultata testiranja po ustanovama, ugovoru s HZZO-om kao i osobama čije pametne kartice su korištena za ovu svrhu. Testiranje se izvodi prema uputama proizvođača brzog antigenskog testa, te odgovorna osoba na svakom testom mjestu treba osigurati da su svi koji provode testiranje osposobljeni za izvođenje ovih testiranja odnosno upoznati sa sadržajem uputa proizvođača kao i s ovim uputama.

Testovi:

Za ovu svrhu trebaju se koristiti isključivo testovi koji su navedeni na zadnjem odobrenom Zajedničkom popisumeđunarodno priznatih brzih antigenskih testova (https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/zajednicki-popis-medunarodno-priznatih-brzih-antigenskihtestova/). Lista se redovito ažurira i uvijek treba provjeriti dali se test nalazi na zadnjoj odobrenoj listi. 

Testove koji su na navedem popisu ne treba validirati. Antigenski testovi koji koriste slinu kao uzorak nisu prihvatljivi za izdavanje COVID potvrda zbog čega se na nalaze na Zajedničkom popisu.

Prostorni uvjeti:

Uzorkovanje bi se trebalo izvoditi na otvorenom kad god uvjeti to dozvoljavaju, uz moguće prilagodbe primjerice kroz prozor, po principu „drive-in“ i sl. Ako je uzorkovanje u zatvorenom, onda u tim prostorijama, osim uključenih u testiranje, nitko drugi ne bi trebao boraviti, odnosno te prostorije bi trebale biti samo za namjenu testiranja. Ako nema raspoložive posebne prostorije, testiranje se može organizirati kroz rad u određivanjem radnom vremenu u kojem će se provoditi  samo testiranja uz naknadno odgovarajuće čišćenje/dezinfekciju.

Prostorije moraju biti dobro ventilirane i u njima se redovito trebaju čistiti plohe na kojima se izvode testovi odgovarajućim dezinficijensima za površine. Plohe stolova i stolice koje se tamo koriste, trebalo bi brisati 70% alkoholom ili 0,1%, odnosno 1% otopinom natrijevog-hipoklorita (varikine) nakon uzorkovanja. Moraju biti od materijala koji ne upija, odnosno ne smiju biti od tkanina i koji ne mijenja svojstva zbog korištenja dezinficijensa. Dezinficijens se u pravilu drži u sprej-bočicama.

Osoba koja uzorkuje mora koristiti osobna zaštitna sredstva koja uključuju pregaču, rukavice, kiruršku/medicinsku masku i vizir. Rukavice se između svakog uzorkovanja dezinficiraju.

Osoba kojoj se uzima uzorak, cijelo vrijeme nosi masku, a tijekom uzorkovanja masku spušta s nosa tako da joj maska prekriva usta.

U pravilu se u pakiranju testova za antigensko testiranje nalaze sterilni odgovarajući štapići za uzimanje obriska nazofarinksa ili ako je test namijenjen za nos, onda odgovarajući štapić za nos. Ako je isti test namijenjen za obrisak nazofarinksa i obrisak nosa, u ovoj svrsi prednost se daje obrisku nosa.

Izvođenje testova treba se provoditi na sobnoj temperaturi i uobičajenom udjelu vlage u uredskim prostorima, a nikako na nižim temperaturama i visokom udjelu vlage jer postoji mogućnost lažno pozitivnog nalaza ako se testiranja izvode u neodgovarajućim uvjetima.

Potrebno je:

• odgovarajući vodootporni flomaster za označavanje uzoraka

• vreća za odlaganje infektivnog otpada, kontejner i po potrebi organizirano sakupljanje takvog otpada; korišteni testovi se ne čuvaju već se bacaju

• štoperica za mjerenje vremena trajanja testa koje u pravilu iznosi od nanošenja uzorka na pločicu 10-30 minuta (provjeriti u uputi proizvođača testa).

Postupanje s rezultatom testa:

Sva provedena testiranja, neovisno o rezultatu se unose na platformu testiranih. Ako nije moguće interpretirati rezultat, testiranje je potrebno ponoviti. 

Interpretacija pozitivnog nalaza varira ovisno o prevalenciji bolesti u populaciji. Trenutno je prevalencija visoka te se pozitivan nalaz u osobe sa simptomima može smatrati i potvrdom bolesti. U slučaju niske prevalencije, pouzdanost testova može varirati.

Pozitivna osoba upućuje se svom liječniku obiteljske medicine radi otvaranja izolacije. Informacije o pozitivnoj osobi (osobni podaci pozitivne osobe, kontakt telefon ili e-mail adresa) javljaju se službi za epidemiologiju nadležnog zavoda za javno zdravstvo županije odnosno grada Zagreba radi praćenja kontakata.

U slučaju testiranja za potrebe poslodavca, informacije o rezultatima testovamogu se dostavljati poslodavcu sukladno dogovorenoj proceduri između poslodavca i testnog mjesta. 

Testiranje kod poslodavca:

Moguće je organizirati testiranje kod poslodavca pri čemu rezultati testiranja ne služe za izdavanje COVID potvrde nego isključivo da se omogući osobama s negativnim testom pristup na radno mjesto odnosno u prostorije poslodavca, dok se s osobama s pozitivnim testom postupa kako je ranije navedeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu