Connect with us

Hrvatska

ZDRAVSTVENI SUSTAV SE RASPADA Đikić poručio Vladi: “Katastrofa je. Morate reagirati brže”

Objavljeno

-

‘Vlada treba napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, treba ljude motivirati da rade od kuće’, smatra Đikić

U Hrvatskoj je u ponedjeljak zabilježen relativno nizak broj novozaraženih u odnosu na brojke od prošlog tjedna koje su iz dana u dan premašivale četiri tisuće – 1126 novih slučajeva zaraze. No, umrla je još 31 osoba, a više od 180 ljudi se nalazi na respiratoru. Raste, dakle, i opterećenje bolničkog sustava.

“Zbog toga što smo već napunili našu zelenu zgradu kako je mi od milja zovemo ili covid centar, koji ima 49 kreveta mi smo aktivirali još jedan odjel koji ima 20 kreveta. Ali svi mi dobro znamo da to ne može ići u nedogled i kada se zdravstveni sustavi prekapacitiraju znate koji je scenarij”, rekla je za RTL Direkt Snježana Krpeta, koordinatorica COVID odjela KBC-a Sestre milosrdnice.

Bolnički liječnici su zavapili da im „zdravstveni sustav nestaje pred očima“. Upozoravaju kako sustav ne postoji kad pacijenti oboljeli od Covid-19 satima čekaju prijem u bolnicu jer nema slobodnih mjesta. Naglašavaju da nema dovoljno anesteziologa, infektologa i internista koji znaju liječiti ljude kojima su uništena pluća.

„Dopustiti ovakvo širenje i brojeve hospitaliziranih i umrlih mogu ipak samo Balkanci, a ne tamo neki ‘glupi’ Danci“, zaključili su bolnički liječnici.

Đikić: ‘Treba uvesti covid potvrde na što više mjesta’

Znanstvenik s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, Ivan Đikić smatra da Vlada treba poslušati vapaj liječnika. “Vjerujem da Vlada to treba poslušati i napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, da se poveća testiranje, da se koriste maske treba se uvesti covid potvrde na što više mjesta, treba ljude motivirati da rade od kuće. Ne treba to biti za sljedeća 2-3 mjeseca, ali sada dok se ovako brzo šiti i dok je katastrofa trebaju reagirati brže, unaprijed i spriječiti to”, rekao je Đikić.

Glavni epidemiolog Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Dobrica Rončević je kazao kako strahuje da će, iako je lockdown zadnja opcija, na snagu morati stupiti neki od „blažih oblika s obzirom na to da su nam učinci koje smo očekivali nakon ovih mjera i dostupnosti cjepiva izostali prije svega zbog premalog broja procijepljenih”.

Osim toga, priprema se i stacionar Arena. “Nažalost, to će nam biti jedini izlaz ako brojke ostanu na ovom nivou. Imate vi neke brojke s koliko osoblja i uređaja za Arenu raspolažete? Mi smo lani planirali za sto kreveta, međutim tada su kao covid bolnice funkcionirale samo Dubrava, mi i Rebro. Sigurno da sada KBC Sestre Milosrdnice cijeli teret neće moći sami podnijeti”, rekla je Krpeta.

Šmit: ‘Znamo točno što nam slijedi’

 Predsjednica udruge bolničkih liječnika koja je i potpisala spomenuto pismo, dr. Ivana Šmit za RTL Direkt je komentirala cijelu situaciju. “Brojke su nažalost takve da vidimo scenarij od prošle godine, od listopada i studenog, i znamo točno što nam slijedi. Ove godine smo htjeli u trenutku kada mislimo da još može se nešto napraviti upozoriti i vladajuće strukture, i javnost i jedni drugima na neki način pružiti podršku ovim apelom da se nešto napravi, da ovih četiri tisuće koji će definitivno kroz nekoliko dana opteretiti bolnički sustav zapravo se zaustaviti na tim brojkama”, rekla je Šmit.

Kazala je da su uvjerenja vladajućih da je sve pod kontrolom samo floskule kojima se pokušava kupiti povjerenje građana, jer oni unutar bolničkog sustava vide da ništa nije pod kontrolom. 

“Respiratori su uređaji za koje trebate imati adekvatne infrastrukturne instalacije gdje biste mogli sve to uštekati jer ti respiratori zahtijevaju i centralni dovod kisika i odvod plinova. Znači ne možete ga staviti u bilo koju prostoriju bilo koje zgrade u Hrvatskoj. Druga stvar, čak i da imate dovoljno mjesta, da smo u ovih godinu dana napravili četiri ili pet novih zgrada bolnica sa adekvatnim infrastrukturnim uvjetima, tko će na tim respiratorima raditi? Obučeni ljudi rade na respiratorima se educiraju kroz pet godina specijalizacije i nekoliko godina teškog rada upravo zbog iskustva potrebnog da bi se adekvatno ventilirano pacijent sa ovakvom kliničkom slikom i sa ovakvom upalom pluća”, pojasnila je Šmit.

‘Mi smo pješadija koja gine na terenu’

“Nije respirator sam taj koji će riješiti problem nego postoji ograničenost kadrova. Preopterećenost tih kadrova covid pacijentima dovodi do situacije u kojima oni više nisu dostupni na svojim uobičajenim radnim mjestima, a uglavnom se radi o anesteziolozima, internistima, pulmolozima i kardiolozima. 

Da, u konačnici to bude tako, mi smo pješadija koja gine na terenu dok određene visokostrukturirane osobe ili takozvani generali plešu valcer u nekakvim prekrasnim prostorijama”, rekla je. 

Kao glavni problem ističe činjenicu da se na vrijeme nije prepoznao trenutak u kojem je trebalo djelovati te da je kompletna epidemija kroz pogrešne poruke u javnosti i postupke politike vođena “traljavo i s dvostrukim mjerilima”. Smatra i da su se mjere donosile presporo.

“Činilo se to da se spriječi veća politička šteta represijom prema narodu, a s druge strane vrlo vjerojatno se i političari sami među sobom nisu mogli dogovoriti koje mjere da donesu jer smo vidjeli u brojnim primjerima da ono što je vrijedilo za sitni narod nije vrijedilo za političare. Tu je došlo do pogrešne slike u javnosti gdje ljudi gube povjerenje i u politiku i u struku. MI smo stradali kao sužtva loše komunikacije”, smatra Šmit.

‘Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda’

Govoreći o cijepljenju, Šmit smatra da je i za premali broj cijepljenih kriva Vlada zbog loših poruka koje su slali javnosti te da je to nešto što će teško sada ispraviti.

“Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda jer se to pokazalo kao dobar model sprječavanja širenja daljnje epidemije. Ovih četiri tisuće pozitivnih ljudi će kroz tjedan ili dva popuniti sve kapacitete bolnica, a raditi će se mahom o sve mlađim i mladim ljudima. Respiratore nam sada zauzimaju ljudi koji su ‘80., ‘83. godište. To nisu ljudi koji su bolesni koji trebaju umrijeti, koji imaju hrpu bolesti”, dodala je. 

Poručila je da su liječnici na izmaku snaga te kazala da problem nije u građanima, već u lošim potezima vlasti. “Tko god misli da je jednostavno, može doći u bolnicu i pomoći”, poručila je za Šmit.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu