Connect with us

Hrvatska

ZDRAVSTVENI SUSTAV SE RASPADA Đikić poručio Vladi: “Katastrofa je. Morate reagirati brže”

Objavljeno

-

‘Vlada treba napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, treba ljude motivirati da rade od kuće’, smatra Đikić

U Hrvatskoj je u ponedjeljak zabilježen relativno nizak broj novozaraženih u odnosu na brojke od prošlog tjedna koje su iz dana u dan premašivale četiri tisuće – 1126 novih slučajeva zaraze. No, umrla je još 31 osoba, a više od 180 ljudi se nalazi na respiratoru. Raste, dakle, i opterećenje bolničkog sustava.

“Zbog toga što smo već napunili našu zelenu zgradu kako je mi od milja zovemo ili covid centar, koji ima 49 kreveta mi smo aktivirali još jedan odjel koji ima 20 kreveta. Ali svi mi dobro znamo da to ne može ići u nedogled i kada se zdravstveni sustavi prekapacitiraju znate koji je scenarij”, rekla je za RTL Direkt Snježana Krpeta, koordinatorica COVID odjela KBC-a Sestre milosrdnice.

Bolnički liječnici su zavapili da im „zdravstveni sustav nestaje pred očima“. Upozoravaju kako sustav ne postoji kad pacijenti oboljeli od Covid-19 satima čekaju prijem u bolnicu jer nema slobodnih mjesta. Naglašavaju da nema dovoljno anesteziologa, infektologa i internista koji znaju liječiti ljude kojima su uništena pluća.

„Dopustiti ovakvo širenje i brojeve hospitaliziranih i umrlih mogu ipak samo Balkanci, a ne tamo neki ‘glupi’ Danci“, zaključili su bolnički liječnici.

Đikić: ‘Treba uvesti covid potvrde na što više mjesta’

Znanstvenik s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, Ivan Đikić smatra da Vlada treba poslušati vapaj liječnika. “Vjerujem da Vlada to treba poslušati i napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, da se poveća testiranje, da se koriste maske treba se uvesti covid potvrde na što više mjesta, treba ljude motivirati da rade od kuće. Ne treba to biti za sljedeća 2-3 mjeseca, ali sada dok se ovako brzo šiti i dok je katastrofa trebaju reagirati brže, unaprijed i spriječiti to”, rekao je Đikić.

Glavni epidemiolog Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Dobrica Rončević je kazao kako strahuje da će, iako je lockdown zadnja opcija, na snagu morati stupiti neki od „blažih oblika s obzirom na to da su nam učinci koje smo očekivali nakon ovih mjera i dostupnosti cjepiva izostali prije svega zbog premalog broja procijepljenih”.

Osim toga, priprema se i stacionar Arena. “Nažalost, to će nam biti jedini izlaz ako brojke ostanu na ovom nivou. Imate vi neke brojke s koliko osoblja i uređaja za Arenu raspolažete? Mi smo lani planirali za sto kreveta, međutim tada su kao covid bolnice funkcionirale samo Dubrava, mi i Rebro. Sigurno da sada KBC Sestre Milosrdnice cijeli teret neće moći sami podnijeti”, rekla je Krpeta.

Šmit: ‘Znamo točno što nam slijedi’

 Predsjednica udruge bolničkih liječnika koja je i potpisala spomenuto pismo, dr. Ivana Šmit za RTL Direkt je komentirala cijelu situaciju. “Brojke su nažalost takve da vidimo scenarij od prošle godine, od listopada i studenog, i znamo točno što nam slijedi. Ove godine smo htjeli u trenutku kada mislimo da još može se nešto napraviti upozoriti i vladajuće strukture, i javnost i jedni drugima na neki način pružiti podršku ovim apelom da se nešto napravi, da ovih četiri tisuće koji će definitivno kroz nekoliko dana opteretiti bolnički sustav zapravo se zaustaviti na tim brojkama”, rekla je Šmit.

Kazala je da su uvjerenja vladajućih da je sve pod kontrolom samo floskule kojima se pokušava kupiti povjerenje građana, jer oni unutar bolničkog sustava vide da ništa nije pod kontrolom. 

“Respiratori su uređaji za koje trebate imati adekvatne infrastrukturne instalacije gdje biste mogli sve to uštekati jer ti respiratori zahtijevaju i centralni dovod kisika i odvod plinova. Znači ne možete ga staviti u bilo koju prostoriju bilo koje zgrade u Hrvatskoj. Druga stvar, čak i da imate dovoljno mjesta, da smo u ovih godinu dana napravili četiri ili pet novih zgrada bolnica sa adekvatnim infrastrukturnim uvjetima, tko će na tim respiratorima raditi? Obučeni ljudi rade na respiratorima se educiraju kroz pet godina specijalizacije i nekoliko godina teškog rada upravo zbog iskustva potrebnog da bi se adekvatno ventilirano pacijent sa ovakvom kliničkom slikom i sa ovakvom upalom pluća”, pojasnila je Šmit.

‘Mi smo pješadija koja gine na terenu’

“Nije respirator sam taj koji će riješiti problem nego postoji ograničenost kadrova. Preopterećenost tih kadrova covid pacijentima dovodi do situacije u kojima oni više nisu dostupni na svojim uobičajenim radnim mjestima, a uglavnom se radi o anesteziolozima, internistima, pulmolozima i kardiolozima. 

Da, u konačnici to bude tako, mi smo pješadija koja gine na terenu dok određene visokostrukturirane osobe ili takozvani generali plešu valcer u nekakvim prekrasnim prostorijama”, rekla je. 

Kao glavni problem ističe činjenicu da se na vrijeme nije prepoznao trenutak u kojem je trebalo djelovati te da je kompletna epidemija kroz pogrešne poruke u javnosti i postupke politike vođena “traljavo i s dvostrukim mjerilima”. Smatra i da su se mjere donosile presporo.

“Činilo se to da se spriječi veća politička šteta represijom prema narodu, a s druge strane vrlo vjerojatno se i političari sami među sobom nisu mogli dogovoriti koje mjere da donesu jer smo vidjeli u brojnim primjerima da ono što je vrijedilo za sitni narod nije vrijedilo za političare. Tu je došlo do pogrešne slike u javnosti gdje ljudi gube povjerenje i u politiku i u struku. MI smo stradali kao sužtva loše komunikacije”, smatra Šmit.

‘Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda’

Govoreći o cijepljenju, Šmit smatra da je i za premali broj cijepljenih kriva Vlada zbog loših poruka koje su slali javnosti te da je to nešto što će teško sada ispraviti.

“Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda jer se to pokazalo kao dobar model sprječavanja širenja daljnje epidemije. Ovih četiri tisuće pozitivnih ljudi će kroz tjedan ili dva popuniti sve kapacitete bolnica, a raditi će se mahom o sve mlađim i mladim ljudima. Respiratore nam sada zauzimaju ljudi koji su ‘80., ‘83. godište. To nisu ljudi koji su bolesni koji trebaju umrijeti, koji imaju hrpu bolesti”, dodala je. 

Poručila je da su liječnici na izmaku snaga te kazala da problem nije u građanima, već u lošim potezima vlasti. “Tko god misli da je jednostavno, može doći u bolnicu i pomoći”, poručila je za Šmit.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu