Hrvatska
ZDRAVSTVENI SUSTAV SE RASPADA Đikić poručio Vladi: “Katastrofa je. Morate reagirati brže”
‘Vlada treba napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, treba ljude motivirati da rade od kuće’, smatra Đikić
U Hrvatskoj je u ponedjeljak zabilježen relativno nizak broj novozaraženih u odnosu na brojke od prošlog tjedna koje su iz dana u dan premašivale četiri tisuće – 1126 novih slučajeva zaraze. No, umrla je još 31 osoba, a više od 180 ljudi se nalazi na respiratoru. Raste, dakle, i opterećenje bolničkog sustava.
“Zbog toga što smo već napunili našu zelenu zgradu kako je mi od milja zovemo ili covid centar, koji ima 49 kreveta mi smo aktivirali još jedan odjel koji ima 20 kreveta. Ali svi mi dobro znamo da to ne može ići u nedogled i kada se zdravstveni sustavi prekapacitiraju znate koji je scenarij”, rekla je za RTL Direkt Snježana Krpeta, koordinatorica COVID odjela KBC-a Sestre milosrdnice.
Bolnički liječnici su zavapili da im „zdravstveni sustav nestaje pred očima“. Upozoravaju kako sustav ne postoji kad pacijenti oboljeli od Covid-19 satima čekaju prijem u bolnicu jer nema slobodnih mjesta. Naglašavaju da nema dovoljno anesteziologa, infektologa i internista koji znaju liječiti ljude kojima su uništena pluća.
„Dopustiti ovakvo širenje i brojeve hospitaliziranih i umrlih mogu ipak samo Balkanci, a ne tamo neki ‘glupi’ Danci“, zaključili su bolnički liječnici.
Đikić: ‘Treba uvesti covid potvrde na što više mjesta’
Znanstvenik s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, Ivan Đikić smatra da Vlada treba poslušati vapaj liječnika. “Vjerujem da Vlada to treba poslušati i napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, da se poveća testiranje, da se koriste maske treba se uvesti covid potvrde na što više mjesta, treba ljude motivirati da rade od kuće. Ne treba to biti za sljedeća 2-3 mjeseca, ali sada dok se ovako brzo šiti i dok je katastrofa trebaju reagirati brže, unaprijed i spriječiti to”, rekao je Đikić.
Glavni epidemiolog Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Dobrica Rončević je kazao kako strahuje da će, iako je lockdown zadnja opcija, na snagu morati stupiti neki od „blažih oblika s obzirom na to da su nam učinci koje smo očekivali nakon ovih mjera i dostupnosti cjepiva izostali prije svega zbog premalog broja procijepljenih”.
Osim toga, priprema se i stacionar Arena. “Nažalost, to će nam biti jedini izlaz ako brojke ostanu na ovom nivou. Imate vi neke brojke s koliko osoblja i uređaja za Arenu raspolažete? Mi smo lani planirali za sto kreveta, međutim tada su kao covid bolnice funkcionirale samo Dubrava, mi i Rebro. Sigurno da sada KBC Sestre Milosrdnice cijeli teret neće moći sami podnijeti”, rekla je Krpeta.
Šmit: ‘Znamo točno što nam slijedi’
Predsjednica udruge bolničkih liječnika koja je i potpisala spomenuto pismo, dr. Ivana Šmit za RTL Direkt je komentirala cijelu situaciju. “Brojke su nažalost takve da vidimo scenarij od prošle godine, od listopada i studenog, i znamo točno što nam slijedi. Ove godine smo htjeli u trenutku kada mislimo da još može se nešto napraviti upozoriti i vladajuće strukture, i javnost i jedni drugima na neki način pružiti podršku ovim apelom da se nešto napravi, da ovih četiri tisuće koji će definitivno kroz nekoliko dana opteretiti bolnički sustav zapravo se zaustaviti na tim brojkama”, rekla je Šmit.
Kazala je da su uvjerenja vladajućih da je sve pod kontrolom samo floskule kojima se pokušava kupiti povjerenje građana, jer oni unutar bolničkog sustava vide da ništa nije pod kontrolom.
“Respiratori su uređaji za koje trebate imati adekvatne infrastrukturne instalacije gdje biste mogli sve to uštekati jer ti respiratori zahtijevaju i centralni dovod kisika i odvod plinova. Znači ne možete ga staviti u bilo koju prostoriju bilo koje zgrade u Hrvatskoj. Druga stvar, čak i da imate dovoljno mjesta, da smo u ovih godinu dana napravili četiri ili pet novih zgrada bolnica sa adekvatnim infrastrukturnim uvjetima, tko će na tim respiratorima raditi? Obučeni ljudi rade na respiratorima se educiraju kroz pet godina specijalizacije i nekoliko godina teškog rada upravo zbog iskustva potrebnog da bi se adekvatno ventilirano pacijent sa ovakvom kliničkom slikom i sa ovakvom upalom pluća”, pojasnila je Šmit.
‘Mi smo pješadija koja gine na terenu’
“Nije respirator sam taj koji će riješiti problem nego postoji ograničenost kadrova. Preopterećenost tih kadrova covid pacijentima dovodi do situacije u kojima oni više nisu dostupni na svojim uobičajenim radnim mjestima, a uglavnom se radi o anesteziolozima, internistima, pulmolozima i kardiolozima.
Da, u konačnici to bude tako, mi smo pješadija koja gine na terenu dok određene visokostrukturirane osobe ili takozvani generali plešu valcer u nekakvim prekrasnim prostorijama”, rekla je.
Kao glavni problem ističe činjenicu da se na vrijeme nije prepoznao trenutak u kojem je trebalo djelovati te da je kompletna epidemija kroz pogrešne poruke u javnosti i postupke politike vođena “traljavo i s dvostrukim mjerilima”. Smatra i da su se mjere donosile presporo.
“Činilo se to da se spriječi veća politička šteta represijom prema narodu, a s druge strane vrlo vjerojatno se i političari sami među sobom nisu mogli dogovoriti koje mjere da donesu jer smo vidjeli u brojnim primjerima da ono što je vrijedilo za sitni narod nije vrijedilo za političare. Tu je došlo do pogrešne slike u javnosti gdje ljudi gube povjerenje i u politiku i u struku. MI smo stradali kao sužtva loše komunikacije”, smatra Šmit.
‘Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda’
Govoreći o cijepljenju, Šmit smatra da je i za premali broj cijepljenih kriva Vlada zbog loših poruka koje su slali javnosti te da je to nešto što će teško sada ispraviti.
“Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda jer se to pokazalo kao dobar model sprječavanja širenja daljnje epidemije. Ovih četiri tisuće pozitivnih ljudi će kroz tjedan ili dva popuniti sve kapacitete bolnica, a raditi će se mahom o sve mlađim i mladim ljudima. Respiratore nam sada zauzimaju ljudi koji su ‘80., ‘83. godište. To nisu ljudi koji su bolesni koji trebaju umrijeti, koji imaju hrpu bolesti”, dodala je.
Poručila je da su liječnici na izmaku snaga te kazala da problem nije u građanima, već u lošim potezima vlasti. “Tko god misli da je jednostavno, može doći u bolnicu i pomoći”, poručila je za Šmit.
Hrvatska
IZBORI 2024. / Ogromna izlaznost. Do 16:30 glasalo preko 50 posto birača
Danas se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je više od 6500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
Gotovo 750 tisuća birača, odnosno njih gotovo četvrtina, glasalo je prijepodne na izborima. To je 130 tisuća birača više nego na izborima prije četiri godine u isto vrijeme. U srpnju 2020., u jeku pandemije koronavirusa, u istom je vremenu izašlo 18.09 posto birača, odnosno njih 620 tisuća, a danas prijepodne njih 747.986.
Najbolji odaziv je u 1., 3. i 6. izbornoj jedinici, a najslabiji u 5., 9. i 10. izbornoj jedinici.
U biračke popise upisana su 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj aktivno registriranih je 222.300 birača.
U Hrvatski sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri saborska zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici koju čini cijeli svijet.
U 19 sati bit će objavljeni rezultati prvih izlaznih anketa, a u 21 sat DIP će objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebale biti obrađene tri četvrtine biračkih mjesta.
Na izbore je do 16:30 sati izašlo preko 50 posto birača. Točan broj je 50.60 posto.
U isto vrijeme 2020. godine izašlo je 34.04 posto glasača.
Najveća izlaznost je u prvoj i šestoj izlaznoj jedinici. Tamo je izašlo 58.43 odnosno 57.63 posto.
Hrvatska
PAZITE KAKO GLASATE! U ova četiri slučaja glasački listić bit će nevažeći…
Kada se u srijedu u 19 sati zatvore birališta, članovi biračkih odbora započet će prebrojavanje glasova na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Pritom moraju pažljivo odvojiti važeće od nevažećih listića.
Važeći listić je, kako napominju u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), onaj koji je popunjen tako da se na njemu sa sigurnošću može utvrditi volja birača i za koju je listu glasovao.
Jednostavnije rečeno, važeći listić je onaj na kojemu je birač zaokružio jednu listu, bez obzira na preferirane glasove.
Kada je glasački listić nevažeći?
Prema propisima Državnog izbornog povjerenstva, četiri su slučaja u kojima glasački listić biva proglašen nevažećim:
ako je neispunjen;
ako je birač glasovao za dvije ili više lista;
ako je birač glasovao za kandidate s različitih lista (dao im preferencijske glasove), a nije zaokružio jednu od lista;
ako je listić popunjen na način da se ne može utvrditi volja birača i okolnost za koga je birač glasovao.
Dopisuju imena i prostote, pišu oglase…
Nakon svakih izbora javnost su uveseljavale fotografije nekih nevažećih listića koje su birači namjerno poništavali dopisujući ili crtajući na njih koješta – od psovki i prostota do nadopisivanja imena nepostojećih kandidata ili raznih komentara.
Upamćen je glasački listić iz drugog kruga predsjedničkih izbora 2019. godine na kojemu je netko nadopisao da “prodaje maslinovo ulje” i broj mobitela za zainteresirane kupce.
Kompaktna vojska “poništavača” listića
Nevažeće glasačke listiće birački odbori dužni su odvojiti u posebne omotnice. A sudeći prema broju nevažećih glasova, odnosno listića na proteklih nekoliko parlamentarnih izbora, čini se da postoji vrlo kompaktna vojska “poništavača” glasačkih listića jer im je broj otprilike stalan.
Na prošlim parlamentarnim izborima 2020. godine bilo je 38.713 nevažećih listića ili 2,32 posto od ukupnog broja. Na izvanrednim izborima 2016. bila je slična brojka nevažećih – 37.166 ili 1,91 posto. Na parlamentarnim izborima 2015. godine bilo je 39.367 (1,74 posto) nevažećih listića, a na izborima 2011. godine – 41.173 ili 1,72 posto.
Hrvatska
Počeli izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. Prvi rezultati u 21 sat
Hrvatska danas bira zastupnike 11. saziva Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je se više od 6.500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da ostvare svoje pravo i glasuju. Vidimo se na biralištu, poručuju biračima iz DIP-a.
Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta, u njima se glasuje dva dana, u utorak i u srijedu, a vremenska zona u kojoj se nalaze, određuje vrijeme otvaranja i zatvaranja 110 biračkih mjesta koliko ih se u njima nalazi. Prva su se otvorila, u ponedjeljak u 23 sata, i prva će se zatvoriti tri biračka mjesta u Australiji, u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu.
Bira se 151 zastupnik u Hrvatski sabor
U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet.
O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučuje 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu ih je otvoreno 6. 544, najviše u 2. (854), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.
Privremeno upisani birači glasovat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.
Preferencijalni glas
Birači koji se odluče izaći na izbore, glasuju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju drže najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi, što znači da u Sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.
Biračima na parlamentarnim izborima se u 11 izbornih jedinica nudi 165 lista, a za jedno zastupničko mjesto natječe se 15 kandidata.
Birači bez važeće osobne iskaznice; svi uredi državne uprave dežurni od 7 do 19 sati
Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.
– U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema, ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo, kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.
– Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasovati, dodao je.
Naglasio je da su svi uredi državne uprave u srijedu dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.
Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan neće biti u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasovanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasovati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.
Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, 4. izborne jedinice i na njemu glasovati, objašnjava.
DIP-ova poruka poslodavcima – omogućit svim zaposlenima da stignu na birališta
Izbore za 11. saziv Hrvatskog sabora nadzirat će 5. 400 promatrača, u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.
Iako je izborna srijeda neradni dan, puno zaposlenika, ipak, će raditi, pa je DIP poslao poruku njihovim poslodavcima.
Zamolili smo ih da osiguraju rad u smjenama kako bi se svim biračima omogućilo da stignu na biračko mjesto i glasuju, kazao je Hojski.
DIP će u srijedu u podne i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača, a u 21 sat objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađeno tri četvrtine biračkih mjesta.
Tada ćemo, dosta izvjesno, vidjeti i raspored zastupnika u Saboru, najavio je član i glasnogovornik DIP-a.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo koje trgovine rade ove nedjelje u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRED VRATIMA VELIKA PROMJENA VREMENA / Sunčano još danas i u ponedjeljak. Od utorka kiša, olujni vjetar i snijeg. Osjetno hladnije!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PODSJEĆAMO: U ponedjeljak bez vode 16 ulica u Diklu!
-
Grad1 dan prije
Županijski dani: Mjerenje tlaka i razine šećera u krvi