Connect with us

Hrvatska

ZAVRŠIO SASTANAK ZNANSTVENOG SAVJETA Kolarić: “Hrvatska je 4. po smrtnosti u 4. valu. Što je manje ljudi cijepljeno, više ih se razboli i umre.”

Objavljeno

-

Završio je sastanak Znanstvenog savjeta u Banskim dvorima, kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković. Razgovarali su o primjeni treće doze cjepiva i činjenici da je važno da se zaštite imunokompromitirane i najugroženije skupine. Upozorili su na kontradiktorne i zbunjujuće informacije u javnosti te da je važno slušati riječ struke, odnosno znanosti. Moguća je šira upotreba COVID potvrda, ali o tome će se još razgovarati. Zasad neće biti pooštravanja mjera, javila je Ruža Ištuk u Dnevniku HTV-a.

Članovi Znanstvenog savjeta Vlade su, među ostalima, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Dragan Primorac, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić i Zvonko Kusić.

Članovi Savjeta razgovarali su o epidemiološkoj situaciji, prije svega o tome kako povećati procijepljenost.

Na konferenciji za novinare nakon sastanka ministar zdravstvaVili Beroškazao je da su tijekom jučerašnjeg dana na respiratoru završila 22 sugrađanina, od kojih 17 nije cijepljeno, a od 21 preminulog u 24 sata, 17 ih nije cijepljeno. Među četvero cijepljenih dominiraju starije osobe s teškim komorbiditetom.

– Među doktorima je 89,81% cijepljenih, među medicinskim sestrama 76,36%, a ukupno je 78,20% djelatnika u zdravstvu imunozaštićeno, ili na bazi cijepljenja ili na bazi preboljenja bolesti, rekao je. 

Na sastanku Znanstvenog savjeta najviše se razgovaralo o aplikaciji treće doze cjepiva, svi su članovi suglasni s onim što je HZJZ iznio kao konstantu i činjenicu nakon zaključka EMA-e o 3. dozi, a to je da se primjenjuje kod imunokompromitiranih. 

Naveo je teorijska razmatranja o efektu 3. doze, kazavši da tek slijedi znanstvena evaluacija kako bismo bili sigurni koliko imunoprotekcija traje. 

Razgovarali su o trenutačnoj situaciji s cijepljenjem te zaključili da je potrebno smanjiti različitosti u tumačenju i davanju preporuka za cijepljenje.

– Cjepivo je najbrži i jedini izlazak iz krize, uz poštovanje osnovnih antiepidemijskih mjera, rekao je. 

Beroš je rekao da je na sastanku Miroslav Radman govorio o različitim mutacijama koje se mogu sresti kod virusa i njihovom utjecaju na daljnju patogenost samog virusa, a Igor Rudan o novim znanstvenim podacima prisutnima u svjetskoj literaturi.

– Gordan Lauc objasnio je svoje recentne izjave koje su dijelom krivo prenesene. Govorio je o mogućoj korelaciji, a ne o jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi između smrtnosti i cijepljenja. On je zagovornik cijepljenja i suglasan je s ostalim članovima Savjeta koji misle da je cijepljenje najbolji izlaz iz krize, naveo je Beroš. 

Rečeno je, istaknuo je, da su necijepljeni rezervoar gdje se virus i dalje širi i gdje može doći do mutacija, dok je mogućnost širenja virusa među cijepljenima daleko manja. 

Beroš je upozorio da dolaskom hladnijeg vremena trebamo izbjegavati okupljanje u zatvorenim prostorima, i dalje nositi maske te redovito prozračivati prostore. 

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, govorio je o COVID potvrdama. 

Rekao je da ne postoji plan za proširivanje COVID potvrda na ostatak društva, ali je naglasio da je već mnogo zemalja posegnulo za tim “relativnim  pritiskom” na necijepljene. Kazao je da je izvjesno da će se o tome uskoro razgovarati. Smatra da je uvođenje COVID potvrda u zdravstvene i socijalne sustave uspjelo.

Beroš je dodao da su na sastanku razgovarali i o opsegu cijepljenih po dobnim skupinama.

– Svi smo se složili da je cijepljenjem potrebno zaštititi naše najstarije sugrađane. Prema najnovijim podacima, više od 72 % naših sugrađana starijih od 65 godina je cijepljeno, istaknuo je.

– Molim sve građane starije od 65 godina, kada im pokuca patronažna sestra na vrata, ili ako su u kontaktu s liječnikom obiteljske medicine, da se raspitaju o svim prednostima i manama, odnosno nuspojavama cijepljenja. Potpuno je jasno da dobrobit i korist cijepljenja daleko nadilazi ono što je loše, apelirao je na stariju populaciju i naglasio da se bilježi porast broja smrtnih slučajeva u toj skupini. 

Na pitanje jesu li razgovarali o pooštravanju mjera, Capak je odgovorio da će zbog okruženja i promatranja situacije i COVID potvrde doći na dnevni red. 

– Najbolji je balansirani pristup, balansirane mjere. U prethodna tri tjedna imali smo stagnaciju porasta, čak u jednom tjednu -2%, pa je prerano govoriti o tome imamo li ozbiljan rast koji bi zahtijevao nove mjere, dodao je. 

Beroš je kazao da se od početka krize mjere donose na osnovi epidemioloških pokazatelja.

– Od prvog dana pokušavamo balansirati mjere kako bismo osigurali maksimalnu zaštitu zdravlja, a i gospodarsku aktivnost. COVID potvrda nije izvan okvira mogućih mjera, rekao je.

Capak je kazao da će nakon primanja 3. doze COVID potvrda vrijediti godinu dana, a Beroš je potvrdio da će se cijepiti 3. dozom te da je stav struke da je dobro i dobrodošlo što imamo različita cjepiva. 

 – Nažalost, Hrvatska je među tri europske zemlje s najmanjom procijepljenosti, a 4. smo po redu prema smrtnosti u 4. valu. To ide jedno s drugim – što je manje ljudi cijepljeno više ih se razboli i umre. Moramo napraviti sve kako bi popravili cjepni obuhvat. Samo se pola ljudi cijepilo. Neki bi sad ukidali sve mjere, a ne bi se cijepili. Nažalost, to jedno s drugim neće ići jer će rezultirati većim brojem umrlih i opterećenjem zdravstvenog sustava. To su dva parametra koja pratimo, rekao je u emisiji Hrvatskog radija “Izaberi zdravlje”, epidemiolog Branko Kolarić, član vladinog Znanstvenog savjeta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu