Connect with us

Hrvatska

Novi plan Stožera: U šoping centre moći će se samo s covid-potvrdama?

Objavljeno

-

foto: Unsplash

Kao jedna od glavnih tema kada je riječ o koronavirusu u Hrvatskoj nametnulo se pitanje kako potaknuti cijepljenje, a postalo je jasno da Vlada razrađuje plan ne samo za poticanje cijepljenja nego i za novi režim života u zemlji, u kojem će glavnu ulogu imati covid-potvrde.

Nakon što je premijer Andrej Plenković najavio da će uvjet za covid-potpore biti cijepljenje protiv koronavirusa, što su mnogi poduzetnici protumačili kao novi udar na privatni sektor, na današnjoj je presici Stožera najavljeno da će se za neke djelatnosti u javnom sektoru pokušati osigurati da se što veći broj ljudi cijepi.

Covid-potvrde za one koji su na svojim poslovima u svakodnevnom kontaktu s velikim brojem ljudi

“Sljedeći tjedan će se ići u razgovore sa sindikatima i poslodavcima. Prvenstveno idemo u smjeru da procijepimo ljude koji su u najvećem kontaktu s drugim ljudima. Radi se o vozačima u javnom prijevozu, učiteljima, profesorima, odgojiteljima, zdravstvenim radnicima, ljudima koji rade na šalterima ili su na drugi način u svakodnevnom kontaktu s većim brojem ljudi. Naš cilj je sada spriječiti širenje bolesti i stvoriti uvjete da najesen nemamo val kakav smo imali prošle godine”, rekao je Beroš te dodao da obvezno cijepljenje zasad nije izgledno, no da će on, ako bude četvrtog vala sa stotinama umrlih, biti za tu opciju.

Bolju epidemiološku situaciju od one prošle jeseni vlada će pokušati postići tako što će se postaviti uvjet da zaposleni u nekim djelatnostima, a radi se, dakle, prvenstveno o onima koji su u svakodnevnom kontaktu s drugim ljudima, moraju imati covid-potvrde. To bi značilo da se, ako nisu cijepljeni ili nisu preboljeli virus, moraju konstantno testirati. Isti plan, potvrdio nam je Beroš, planira se i za bolnice. Kako je rekao, ozbiljno se razmatra da se pacijentima uvede testiranje pri ulasku u bolnicu, ali i da zdravstveni djelatnici rade koliko im traje covid-potvrda ili da se svakih 48 sati testiraju.

Index je doznao i da Vlada ide u razgovor s ministrima o tome koje su sve djelatnosti rizične. Od ministara se očekuje da o tome konzultiraju HZJZ i moguće je da se također za neke djelatnosti uvede obveza obveznog testiranja za one koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli koronu u zadnjih šest mjeseci. Nije još međutim jasno tko bi plaćao ta testiranja i bi li tu obvezu morali preuzeti oni koji se nisu cijepili.

Plan je mnogo širi – covid-potvrde trebat će nam i za ulazak u šoping-centre

No kako doznaje Index, plan Vlade i Stožera još je širi od postavljanja covid-potvrda kao uvjeta za određene djelatnosti.

Covid-potvrda, planira se, trebala bi postati sredstvo za ulazak ne samo na gotovo sva događanja nego i u – šoping centre.

O toj se mogućnosti još razmišlja, no, kako se doznaje iz izvora bliskih Stožeru, to je vrlo realna opcija za jesen. Odluka o tome se planira uvesti kroz odluku Stožera, dakle, nije potrebno mijenjati nikakav zakon. Po potrebi bi se dodatno proširivala mjesta za koja je potrebna covid-potvrda.

“Mi covid-potvrde od početka vidimo kao način da kontroliramo ovu epidemiju, s time smo s razlogom krenuli prvi u Europi. Mi s jedne strane moramo potaknuti što veći broj ljudi na cijepljenje, a s druge moramo osigurati da suzbijemo širenje virusa, što možemo učiniti s covid-potvrdama. Uz ovo, cilj je i da se, što je više moguće, vratimo normalnom životu. Sva ona mjesta na kojima se moraju nositi maske su mjesta na kojima ćemo vjerojatno kao uvjet postaviti covid-potvrde. Jedno od tih mjesta su sasvim sigurno šoping-centri. Mislim da ćemo ići u smjeru da se bez covid-potvrda u šoping-centre ne može ući. Stožer covid-potvrdu može propisati kao obvezu, baš kao što su propisane i maske”, govori Indexov sugovornik blizak Stožeru. Dodaje kako smatra da je ogroman iskorak učinjen time što je aplikacija za provjeru covid-potvrde dostupna svima te time što se covid-potvrde odsad izdaju na mjestima testiranja.

Kako će sve izgledati

Pa pojašnjava kako će to izgledati. Budući da bi se u šoping-centre ulazilo isključivo s covid-potvrdama, svi će unutra moći biti bez maski. Šoping-centri će, najslikovitije rečeno, izgledati kao 2019. godine, odnosno prije epidemije. U trgovinama neće biti ograničenja broja ljudi, restorani u centrima će raditi kao prije, kao prije epidemije će raditi i igraonice. Covid-potvrde će na ulazima u šoping-centre kontrolirati redari. U Stožeru su uvjereni da će vlasnicima tih centara to biti znatno isplativije od mjera jer će se ljudi dulje zadržavati u centrima, ići će u kafiće, restorane, koristit će se dječje igraonice.

Moguće uvođenje covid-potvrda na još neka mjesta?

“Oni koji se nisu cijepili će također moći ući, no morat će se testirati onako kako je propisano za covid-potvrde. Pred nama su u ovom trenutku dva cilja – jedan je što više produžiti sezonu, a drugi je ući u jesen s novim režimom, koji će se bazirati na covid-potvrdama. Ovisno o tome kako se epidemiološka situacija bude razvijala, moguća je još šira primjena covid-potvrda, odnosno da postanu obaveza na još više mjesta”, govori sugovornik.

Kako se dozanje, jedno od tih mjesta bi mogle biti i uredske zgrade te bi se na ulasku u zgradu mogle provjeravati covid-potvrde. Što se raznih manifestacija, sportskih događanja i klubova tiče, tamo su se covid-potvrde već počele koristiti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu