Connect with us

Hrvatska

Strani turisti žele u Hrvatsku, ali ih brinu mjere

Objavljeno

-

Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.

Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.

O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.

Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.

To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.

Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.

Slovenija: Za ljeto optimistični, ali brine ih predsezona, posebice oko 1. svibnja

Direktorica HTZ-ovog predstavništva u Sloveniji Metka Bradetić za Hinu ističe da je zadovoljna odazivom i razgovorima te slovenski partneri Hrvatsku navode kao zemlju u koju će Slovenci definitivno putovati čim se steknu uvjeti. Ljeto ih ne brine, pa ni posezona, ali neizvjesnost predsezone da, jer su navikli putovati u to vrijeme, pogotovo za vrijeme praznika oko 1. svibnja.

Bradetić ističe i da su epidemiološke mjere u Sloveniji još uvijek dosta stroge, zbog čega je vrlo teško davati i bilo kakve prognoze, a cjelokupna prodaja i informiranje korisnika/turista odvija se isključivo telefonski ili virtualno, i sve zapravo ovisi o uvjetima prelaska granica i epidemiološkim slikama obje države.

Kako se i u Sloveniji zadnjih nekoliko dana intenzivnije spominju tzv. covid putovnice, odnosno potvrde o cijepljenju ili preboljenoj bolesti, najviše ih brine da se velik dio stanovništva neće uspjeti cijepiti u ranije zadanim rokovima, a svakako ne prije početka glavne ljetne turističke sezone.

“Zabrinuti su i vlasnici nekretnina i plovila u Hrvatskoj, kojih nije malo, i jedva čekaju da mjere prelaska granice budu nešto blaže od važećih. Tu se mogu ubrojiti i tzv. paušalisti u hrvatskim kampovima, koji godinama imaju zakupljene parcele i smatraju ih svojim ”ljetnim sidrištem”, no za sve njih, kao i druge prva veća putovanja bit će moguća tek kada se za to steknu uvjeti”, naglašava Bradetić.

Iznosi i da je trenutni buking za Hrvatsku slabiji nego u isto vrijeme 2020., kada još, kako kaže, nismo bili svjesni razmjera pandemije, ali se prodaja, iako u manjem opsegu, ipak događa unutar turističkih agencija, pri čemu ne treba zaboraviti da su većina slovenskih turista ipak individualni putnici koji smještaj bukiraju direktno i nemoguće je znati neke točne brojke.

S druge strane, slovenski touroperatori i agencije kažu da se spremaju na iznimno jaku last minute prodaju.

Poljska: Hrvatska jako tražena i nadaju se da će i moći putovati

I direktorica HTZ predstavništva u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz zadovoljna je odazivom na poslovnu radionicu, gdje su poljski partneri rekli da se nadaju da će ipak biti sezone unatoč trećem valu pandemije u Poljskoj jer su i uložili velike napore da kupcima predstave zanimljivu ponudu, a i Hrvatska je jedna od traženijih destinacija.

“U razgovorima ističu i da su im jako bitne informacije o sigurnosnim protokolima, ali i uvjetima koje će morati ispuniti turisti da mogu doći u Hrvatsku tijekom ljeta. Svi se nadaju i da će veći broj cijepljenih osoba i onih s antitijelima dodatno olakšati putovanja, kojih su Poljaci jako željni, no na to će utjecati i odluke poljske vlade o protokolima povratka u zemlju, a treba uzeti u obzir i da PCR test u Poljskoj košta 125 eura”, ističe Puszczewicz.

Važnim naglašava i što na tom tržištu hvale Hrvatsku za izvanredno odrađenu prošlogodišnju sezonu, pa se i s te strane nadaju da će moći i ovo ljeto sigurno i bezbrižno provesti u Hrvatskoj.

Kaže i da se sigurno ovo ljeto može opet računati na izravne zračne linije nacionalnog prijevoznika LOT između Poljske i Hrvatske, dok za Uskrs ne očekuje neki veći promet prema Hrvatskoj, jer je zbog rapidnog rasta oboljelih do 9. travnja u Poljskoj djelomični ‘lockdown’, ali državne granice nisu zatvorene.

Austrija: Uz puno “ako” moguć bolji posjet nego 2020.

U Austriji, prema riječima direktora HTZ predstavništva u Austriji Branimira Tončinića, partnere najviše zanimaju uvjeti ulaska u Hrvatsku, cijene i lokacije za PCR i brze antigen testove, kao i epidemiološka i situacija procijepljenošću u Hrvatskoj te plan otvaranja zemlje za međunarodni turizam.

“Pod pretpostavkom da će Hrvatska biti na zelenoj listi zemalja te da Austrija više neće imati trenutan režim za povratak u Austriju uz obavezan test i karantenu od 10 dana (koja se s negativnim nalazom nakon 5-og dana može skratiti) mogući je i bolji posjet s tog tržišta nego u 2020., ali tek od lipnja, jer je Austrija ovih dana tu mjeru povratka u zemlju za svoje građene produljila do 31. svibnja”, naglašava Tončinić.

Na pitanje Hine o dolascima vlasnika nekretnina i plovila u Hrvatskoj, koji su kao i iz Slovenije i drugih zemalja u 2020. u Hrvatskoj boravili i u predsezoni, Tončinić kaže da ih najviše zanima postoji li već, ili je moguće uvođenje posebne regulative prelaska granice za njih kako bi mogli brinuti imovini.

“Zanimanje ove publike za Hrvatskom je velik jer u Hrvatskoj imaju vlastitu imovinu u kojoj mogu izolirano boraviti s najvećom mogućom sigurnošću od zaraze, a trenutno u Austriji prevladava i bojazan da zbog austrijskog režima prelaska granice putovanje u inozemstvo neće biti moguće ako Austrija ne promijeni uvjete za prelazak granice pri povratku u vlastitu zemlju. Manje su pak zabrinuti za granični režim Hrvatske”, kaže Tončinić.

Zbog porasta zaraza u toj zemlji i režima na granicama, buking je i za Hrvatsku na nižoj razini od prošlogodišnjeg, iako sva istraživanja pokazuju veliko zanimanje za ljetnim odmorima u Hrvatskoj (na drugom mjestu, iza Italije), pa se u 2021. očekuje kasni i kratkoročni buking čim svi epidemiološki parametri pokažu mogućnost uspostave turističkih kretanja unutar EU.

Njemačka: Odgođeni buking uz čekanje mjera olakšavanja putovanja

Slične informacije dolaze i s najvažnijeg i najvećeg tržišta za hrvatski turizam, iz Njemačke, od direktora HTZ predstavništva Romea Draghicchija, koji ističe da su Nijemci željni putovanja, ali i da trenutno još odgađaju rezervacije odmora prateći razvoj situacije s pandemijom i u pojedinim destinacijama.

Touroperatori i aviokompanije će, kako na pitanja Hine odgovara Draghicchio, prilagoditi ponudu prema destinacijama za koje njemačke vlasti neće, radi povoljne epidemiološke situacije, propisivati mjere karantene pri povratku u zemlju, a svi se slažu i da će svako olakšanje putovanja među europskim državama imati pozitivni efekt na turistički promet.

“Iz Njemačke je u Hrvatsku u 2020. došlo oko 50 posto turista iz rekordne 2019., i to većinom u dva glavna ljetna mjeseca. Ako se situacija s koronavirusom normalizira prije lipnja i potraje do kraja rujna, sezona bi s ovog tržišta mogla biti uspješnija od lanjske, no konačni rezultati će ovisiti o cjelokupnoj situaciji s virusom u Europi, i posebice u samoj Hrvatskoj”, naglašava Draghicchio.

Iznosi i da se u predstavništvu Nijemci najviše raspituju o općim uvjetima ulaska u Hrvatsku, tj. o vrstama testova koji se priznaju, dok za vlasnike plovila i nekretnina u Hrvatskoj i on napominje da se trenutno najviše zanimaju za što jednostavnije mogućnosti putovanja i ulaza u Hrvatsku za npr. kratka razdoblja, kako bi pregledali brod ili kuću.

“Trenutno je buking za Hrvatsku u Njemačkoj na oko 30 posto lanjskog, ali se očekuje da će prema ljetu, i pod uvjetom da pandemija ‘oslabi’, dodatno jačati. Svi se nadaju pozitivnom scenariju, dužoj sezoni i boljim rezultatima od 2020.”, dodaje direktor HTZ-a za Njemačku.

Poručuje i da će “određeni broj Nijemaca posjetiti Hrvatsku već za uskrsne blagdane”, da najviše informacija traže o Istri, koja je označena kao sigurna za putovanja i iz koje se Nijemci mogu vratiti bez obveze testiranja i karantene, no preciznijih najava ipak još nema jer će se promet odvijati sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i propisima za povratak u zemlju iz pojedinih destinacija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pravoslavci danas slave Uskrs

Objavljeno

-

By

Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.

Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.

Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.

Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.

Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu