Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

AKCIJA ČIŠĆENJA NOVIH STAZA Novouređene pješačko-brdsko-biciklističke staze kao dodatna turistička ponuda za goste željne aktivnog turizma

Objavljeno

-

Vrijedna skupina rekreativnih brdskih biciklista i zaljubljenika u prirodu iz Turnja, Svetog Filip i Jakova, Biograda na Moru i Draga, očistila je i uredila dvije staze pogodne za pješačenje, brdski biciklizam ili trčanje, donosi B-portal

Prva je Prikorovica, zapušteni pješački put dug tisuću i tristo metara kojim najmanje tri desetljeća nije kročila ljudska noga, smješten sjeverozapadno od vidikovca Crni krug, iznad mjesta Turanj, dok je druga Matuljeva draga, staza duga jedan kilometar koja započinje od glavnog kamenjarskog puta i vodi do mjesta Sikovo.

– Ideja je nastala za vrijeme koronavirusa prošle godine kada smo takoreći svi imali viška vremena. Nas dvojica, moj kum Danijel Nevistić i ja, iz ljubavi prema brdskom biciklizmu, sportu i općenito prirodi, imali smo oduvijek želju urediti neku stazu na kojoj ćemo iskoristiti vrijeme za bicikliranje, trčanje i slično.Stvorila se želja među nama da uredimo neku stazu u blizini Crnog kruga odnosno Gradine. S Brunom Mandićem i Ivanom Matuljem spojio nas je zajednički prijatelj iz Sv. Filip i Jakova Ive Morović. – prepričava Marin Fantina, brdski biciklist i član BBK Pakoštane i neformalnog BBK Krkani Biograd na Moru.

Koristeći se starom topografskom kartom iz sedamdesetih godina, Marin je istraživao puteve koje je lokalno stanovništvo u davnini koristilo za vođenje stoke na ispašu ili kao u slučaju Prikorovice, među ostalim, za prijevoz pokojnika iz Sikova na pokop u Turanj.
– Naša želja, Bruna i mene, da učinimo ovu stazu prohodnom i korisnom, javila se kada smo jedno prilikom trčali makadamskim požarnim putem ispod Crnog kruga. Tada smo  rekli da tu opet moramo doći i nešto napraviti u vezi toga! – prepričava Ivan Matulj nadimka Bakilac čije su pizze iz konobe Kod Bakilca okrjepile umorne sudionike akcije.

Gradnjom novih širih puteva, stari su padali u zaborav, nisu se više koristili i zarastali su do toga da su postajali neprohodni. Sve do danas.
– Tako smo krenuli u izvidnicu te smo naišli na Prikorovicu koja mi se učinila prikladnom što se tiče podloge i terena iako je bila u jako zaraslom stanju. U prvi danima radne akcije sudjelovalo nas je petnaestak, a s radovima smo započeli početkom lipnja prošle godine. Gotovo svaki dan smo čistili tako da smo završili za oko mjesec dana. Donosili smo svoj alat, od motornih pila, trimera, do škara. – navodi Fantina.
Općina Sv. Filip i Jakov prepoznala je značaj ove atraktivne staze ne samo za lokalnu zajednicu već i za razvoj aktivnog turizma. Stoga je općinski načelnik Zoran Pelicarić razgledao staze i sudionicima akcije čišćenja obećao „pokriti“ trošak materijala i goriva.
– U početku smo koristili svoj potrošni materijal da bismo kasnije, kako su radovi postajali sve veći, zatražili pomoć od načelnika i Općine Sv. Filip i Jakov budući da ova akcija predstavlja značaj i za razvoj turizma na području općine. Nismo tražili ni strojeve ni ljude već da nam se samo pomogne u financiranju goriva i potrošnog materijala. Ove staze sada mogu biti istaknute i u kartama naše turističke zajednice uz postavljanje oznaka na terenu. Zahvaljujem se na pomoći Općini Sv. Filip i Jakov, posebno načelniku Zoranu Pelicariću koji nam je izašao u susret i pomogao da se ova akcija realizira. – rekao je Bruno Mandić, sudionik akcije i u slobodno vrijeme brdski biciklist.

Dugoročni plan je novouređene staze uklopiti u projekt naziva Turanj Sport, uz uključenje nogometnog i vaterpolskog kluba, kroz koji će biti predstavljena i promovirana ponuda aktivnog turizma na području Turnja odnosno cijele Općine Sv. Filip i Jakov.
– Kroz nekakvu udrugu ili sport, u planu je ove staze trajno održavati i širiti. Sportske manifestacije koje bi se mogle organizirati su trail trčanje, brdskobiciklističke utrke ili biciklijade. Dogovori su već u tijeku, i s općinom i s klubovima koji već imaju iskustva u tome. – nadodaje Fantina.
Namjera je zadržati staro nazivlje iz prošlosti, posebno onih koje imaju arheološko značenje poput vrha Gradina.
Akcija čišćenja i probijanja novih staza naišla je i na pozitivan odjek među lokalnim mještanima.
– Znali smo ponekad naići na pastire s ovcama i zateći ih kako sami „kosorom“ čiste stazu. Tako smo jednom prilikom naišli na bakicu koja nas je blagoslivljala kada smo joj rekli da idemo čistiti stazu. – dodaje Mandić.
U suradnji s Turističkom zajednicom općine Sv. Filip i Jakov, izradit će se turistička karta u kojem će biti ponuđeni prijedlozi staza razvrstani prema duljini, zahtjevnosti, visinskoj razlici i drugima parametrima.
Druga atraktivna pješačko-brdsko-biciklistička staza Matuljeva draga vodi nizbrdo prema mjestu Sikovo i u pojedinim dionicama nudi užitak u prolascima kroz „zelene tunele“ – prirodne tunele formirani od različitog raslinja. Do čišćenja, bila je potpuno neprohodna, praktički nije se nazirao ikakav put.

Na vrhu Prikorovice odakle se pruža atraktivni pogled na Pašmanski kanal postavit će se odmorište s klupama.
Uz ove Prikorovicu i Matuljevu dragu, uređene su i druge staze: Duboka draga – 2 kilometra, Šumski trail – 1 kilometar i Krkanski trail – 800 metara. Do sada je očišćeno oko osamnaest kilometara staza, a do početka ljeta u planu je još četiri. Kada se novouređene staze spoje s prethodno očišćenim stazama, dobiva se zaokružena cjelina u dužini od 18 kilometara, a bit će nazvana Gradina Trails.

Fotogaleriju pogledajte na stranicama B-portala.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ PRIDRAGE: Nadbiskup Zgrablić pohodio župnu crkvu Gospe od Ružarija

Objavljeno

-

By

Foto: M. Karadakić

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić blagoslovio je u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Pridrazi krstionicu, svetohranište, križ i nadoltarnu sliku u četvrtak, 9. svibnja, za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio na svetkovinu Uzašašća Gospodinova.

„Krstionica nam pomaže da uđemo u stvarnost Isusovog života, krštenjem se događa promjena našeg života. Uranjamo u sâmog Boga. Svetohranište nam pomaže razumjeti novu stvarnost u kojoj Krist sada živi i stvarnost u koju nas je on uzeo. Kad je Isus uzašao na nebo, time se potpuno vratio Ocu kao Bog i čovjek“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je Isusova pobjeda i naša pobjeda, jer mi smo na njega nakalemljeni. „Isus je nadvladao svako zlo, čak i smrt. Duh Sveti koji je prisutan u Isusu želi i u nama djelovati, želi i nas oživljavati, da i mi činimo znakove koji su pratili Isusove učenike, koje i Božja riječ navodi. Nismo izgubljeni. Krist je svojim uskrsnućem, svojom snagom, silom Duha Svetoga pobijedio zlo i grijeh, a u Kristu smo i mi pobijedili“, istaknuo je mons. Zgrablić, potaknuvši da zahvalimo Isusu za sve što je učinio za čovjeka.

Nadbiskup je potaknuo da se ne bojimo, jer nema grijeha kojeg Gospodin neće oprostiti. „U trenutku našeg začeća, Gospodin nam je darovao dio sebe. Naša duša je bitna, ona nas pokreće i animira naše tijelo. Zato je jako važno da spoznamo vrijednost duše o kojoj ovisi čak i naše tijelo, kako se osjećamo. Naša duša je važna za naše osjećaje, za naše raspoloženje, našu nutrinu“, rekao je predvoditelj slavlja.

Nadbiskup je rekao da je sve što je blagoslovio u toj crkvi znak onoga što smo primili na krštenju i što primamo u sakramentima, što nam je Gospodin donio. Potaknuo je da budemo svjesni da smo uzdignuti na nebo, da ne budemo samo zabrinuti za zemlju i tjelesno, da ne izgubimo dušu. „Opredijelimo se za Boga i budimo radosni svjedoci da nas prate znakovi, da se ne bojimo, jer Krist je pobijedio, a u Kristu smo i mi pobijedili. To nije naša snaga, nego Isusova pobjeda, njegova milost, njegov dar“, poručio je mons. Zgrablić, potaknuvši na poštovanje blagoslovljenih svetinja.

„Radosni smo što je blagoslovljena krstionica gdje će se u osobnoj i u vjeri Crkve dijeliti sakrament novog rođenja, svetohranište za čuvanje euharistije, nebeske hrane, križ koji predstavlja Kristovu muku i njegovu slavnu pobjedu nad smrću te je svjedočanstvo naše vjere i znak ljubavi, a nadoltarna slika Posljednje večere, prikaz Isusa i apostolske zajednice, potiče želju za duhovnim uzdizanjem i osobnom svetošću“, poručio je mons. Zgrablić. U misi su koncelebrirali don Tomislav Baričević, župnik Pridrage i don Šime Kevrić, nekadašnji župnik Pridrage koji je tu djelovao u teško vrijeme komunizma i doprinio je izgradnji pridraške crkve.

U prigodnom obraćanju vjernicima, župnik Baričević istaknuo je vrijednost zajedništva koje je dio i Isusove molitve i potreba osobito u današnjem vremenu. Župnik je zahvalio Margiti Zubčić s kojom je don Tomislav najprije razgovarao o planiranom poslu i premještanju njene već postojeće slike u prostor primjereniji za sliku. Zahvalio je na podršci nadbiskupu Zgrabliću i  župnom vijeću, talijanskoj tvrtki umjetnina Ferdinad Stuflesser (Ortisel) koji su dlijetom oblikovali izvornu skulpturu Isusovog tijela i posredniku do njih, don Srećku Petrovu, župniku Vrane. Župnik je zahvalio vjeroučitelju Danijelu Tiriću koji je iz Moslavine gdje živi nabavio i o svom trošku dopremio stare hrastove grede za križ, a za izradu križa zahvalio je stolaru Miru Petroviću iz Biljana Gornjih.

Baričević je zahvalio i akademskim umjetnicima, kiparu Petru Doliću iz Zagreba i slikaru Mati Ljubičiću iz Zadra. „Kroz djela njihovih ruku: postolje za Gospu Luzaricu, naslovnicu župne crkve, krstionicu, svetohranište i nadoltarnu sliku, gledamo kako je ljepota sličnost s božanskom ljepotom u kojoj stvari imaju udjela“, rekao je don Tomislav. Zahvalio je i suradniku kipara, Ivici Brkiću, kamenoklesaru iz Zadra i Marku Zubčiću pok. Mile na ličilačkoj pripremi zida za postavljanje slike. Stolaru Filipu Kadiji iz Sv. Filipa i Jakova župnik je zahvalio za sjedala, a župljanima što su svojim prilozima doprinijeli ljepoti crkve po njenom uređenju i na duhovnu korist.

Župna crkva Gospe od Ružarija u Pridrazi bila je izgrađena 1978. za vrijeme župnika don Šime Kevrića. Crkvu su do temelja bili srušili Srbi u agresiji na Hrvatsku 1991. godine. Na istom mjestu, po prvotnom projektu koji je izradio ing. Tomislav Paleka iz Zadra, izgrađena je nova crkva koju su bili financirali tadašnje Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo RH, Zadarska nadbiskupija i župa Pridraga. Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa posvetio je obnovljenu župnu crkvu Gospe od Ružarija u Pridrazi 5. listopada 2002., za vrijeme župnika Jure Zubovića. Postaje križnoga puta u župnoj crkvi rad su kiparske kolonije i Udruge ‘Sjaj hrvatske Crkve’ iz Osijeka.

Ines Grbić

Foto: M. Karadakić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NEMA STABILIZACIJE VREMENA / Do kraja tjedna izmjenjivat će se sunce i kiša. Najobilnije padaline u noći na petak, najsunčanije u subotu?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas promjenjivo oblačno, ponegdje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kiša uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a navečer i u noći pljuskovi lokalno mogu biti izraženiji uz obilnu oborinu. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni, na istoku uz jake udare, a u zapadnim predjelima i sjeveroistočni. Na Jadranu umjereno i jako jugo, moguće i olujno. Najviša temperatura zraka od 20 do 25 °C, ponegdje u Gorskoj Hrvatskoj malo niža.

U petak u noći i ujutro umjereno do pretežno oblačno, mjestimice kiša, na istoku moguće i grmljavina. Zatim djelomice, ponegdje i pretežno sunčano, od sredine dana uz mogućnost lokalnih pljuskova u Gorskom kotaru i na krajnjem istoku. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu i sjeverozapadni, a na krajnjem jugu jugo. Najniža jutarnja temperatura od 10 do 15, na Jadranu između 14 i 19 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 21 do 26 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak većinom sunčano, više oblaka još na kopnu, u prvom dijelu dana uz mjestimice malo kiše, a poslijepodne može biti lokalnih pljuskova osobito na istoku. U subotu će prevladavati sunčano, popodne samo rijetko može biti jačeg razvoja oblaka i ponekog pljuska. U nedjelju promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ponegdje kiša, moguće i grmljavina, osobito na Jadranu i uz Jadran. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu većinom jugo, u petak mjestimice i jugozapadnjak te sjeverozapadnjak. Temperatura zraka malo će porasti.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU / Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija

Objavljeno

-

By

Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika „Srijedom u sridu“ sinoć je gostovala izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti i autorica nagrađivane knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“. Mlikota je otkrila kako je od školovanja u rodnom Metkoviću došla do studija u Zadru, zašto je napustila posao na HRT-u i odabrala znanstvenu karijeru te na kraju izabrala temu poslijeratne obnove Zadra za svoj predmet proučavanja. Razgovor je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivan Zrilić.

– Odrasla sam u Metkoviću, malom gradu s puno uspješnih ljudi, nogometaša, rukometaša, misica, ali i stručnjaka. Uvijek se govorilo da nema institucije u Europi u kojoj nema nekoga povezanog s Metkovićem.  Puno se ulagalo u obrazovanje, imali smo izvrsnu školu, u ono vrijeme informatičku učionicu s Apple računalima, odjel za kemiju, slušalice na satovima jezika… Moja prva želja bila je studij biologije, čak sam u srednjoj školi napravila projekt o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje. Na kraju sam odustala od prijemnog ispita koji je bio u Zagrebu, u Splitu su na povijesti umjetnosti tražili crtanje, što nije moja jača strana i tako sam upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije u Zadru, rekla je Mlikota.

U novom gradu brzo je „pohvatala konce“, stekla puno prijatelja, počela raditi u novinarstvu i dobila zaposlenje na HRT-u. Tada joj je profesor Vinko Srhoj ponudio mjesto asistenta i iako joj je njezin tadašnji urednik rekao „nitko ne odlazi od nas“, ona je ipak odabrala znanstvenu karijeru.

– Puno je sličnosti u ta dva posla, koje su mi kasnije pomogle, a najveća razlika intelektualna sloboda koju mi je ovaj odabir donio. Planirala sam na doktoratu raditi video umjetnost, ali kako je to bilo u začecima i bilo je dosta tehničkih problema oko prikupljanja građe, odlučila sam se za poslijeratnu obnovu Zadra. I profesor Ivo Petricioli složio se kako je to dobra tema za doktorat pa se rodilo sve ovo o čemu danas pričamo.

Najveći izazov u pisanju knjige, za koju je dobila brojne nagrade, bio je rad u pandemiji. Bez izravnog kontakta u radu na knjizi s preko 1.300 ilustracija često je trebalo raditi popravke, ali na kraju se trud isplatio.

– Knjiga je izazvala puno emocija, prilazili su mi ljudi, tražili da popijemo kavu, govorili mi da su prepoznali sebe ili svoje bližnje na fotografijama za koje nisu znali da postoje. Sretni su što je netko ispričao njihovu priču o životu u poslijeratnom Zadru, neki su se i rasplakali, a duhovit osvrt u svom članku imao je Mario Padelin, koji je komentirao kako je knjiga preteška za čitanje i kako njom možeš svladati razbojnika ako te napadne. Pomogao mi je puno u njezinom pisanju prof. Pavuša Vežić, bez njega i shvaćanja što se događalo u pojedinim dijelovima grada, čega nije bilo u literaturi, ne bih mogla razumjeti poslijeratnu matricu. Naravno, zahvalna sam i djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice, ta građa i ljudi koji tamo rade nama znanstvenicima daju mir i omogućuju posvećenost radu, rekla je Mlikota.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu