Connect with us

Hrvatska

"Mesiću sam predala ključeve sefa s povjerljivim stenogramima"

Objavljeno

-

Vesna Škare Ožbolt (Foto: Ivan Katalinić)
Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja savjetnica predsjednika Tuđmana i predstojnica Ureda predsjednika kazala je u razgovoru za Index da je ona bila ta koja je predala ključeve sefa u kojemu su se čuvali stenogrami razgovora koje je predsjednik Franjo Tuđman službeno i neslužbeno vodio.
“Radi se o najpovjerljivijoj dokumentaciji koja se prenosi s predsjednika na predsjednika. Nakon što je predsjednik umro, ja sam kao najviši dužnosnik u Uredu predsjednika službeno izvršila primopredaju na način da sam mu (Stjepanu Mesiću, op.a.) dala šifru za ulazak u sobu i ključeve od sefa”, kaže Ožbolt objašnjavajući da su te ključeve imali ona, pokojni predsjednik te Hrvoje Šarinić koji je nakon odlaska ostao bez ključeva.
Haškoj svjedokinji sporno je što je predsjednik Stjepan Mesić samoinicijativno predao famozne brijunske transkripte Haagu. “Po mom mišljenju, ako smo pravna država, samo Vlada i Ured za suradnju s Haškim sudom kao izvršno tijelo mogli su surađivati s Tribunalom i preko Ureda je trebala ići sva dokumentacija. Onaj tko je bio u predsjedničkim dvorima tada nije mogao samoinicijativno davati što hoće. Nedopustivo je da Vlada ne zna što se okolo šalje. Ispadamo banana država i predmet podsmijeha”, kaže nam Škare Ožbolt.
Šakre Ožbolt, naime, drži kako nije pitanje je li dokumente trebalo poslati, nego na koji su način oni slani i preko koga. Ovako se dogodilo da ni Vlada ni Ured nisu za to znali niti su o tome mogli zauzeti stav, ističe.
Ožbolt drži i kako teza o udruženom zločinačkom pothvatu nikako ne stoji. “Ta je teza nedopustiva, neprihvatljiva i neistinita. Nikakav se pothvat nije formirao da se očiste Srbi”, ističe te dodaje kako bi se valjalo zapitati i koliko su ti stenogrami vjerodostojni. O tome bi, kaže, mogli govoriti samo sudionici sastanka te audiosnimka, nitko treći.
“Kada je Tuđman govorio o Srbima, onda je mislio na krajiško vodstvo, nikada na stanovništvo. Ja sam živi svjedok da me zajedno sa Šarinićem slao na desetke puta na pregovore s pobunjenim Srbima, dakle s njihovim vodstvom, i oni su uvijek odbijali povratak u Hrvatsku, kao i prihvaćanje uspostave komunikacije, infrastrukture i ostalog potrebnog da se pripoji južni dio zemlje koji je bio odsječen. Nakon silnih pregovora i nakon posljednjeg ženevskog pregovora, opet su rekli da ne žele u Hrvatsku. Govoriti o planskom etničkom čišćenju je, dakle, neistina. Između Bljeska i Oluje vlada Republike Srpske Krajine napravila je evakuacijske planove, odnosno koje selo ide preko čega u Republiku Srpsku. Plan je bio stanovništvo povući u RS i to je bila naredba. A ukoliko ne bi postupali prema evakuacijskom planu, prijetilo im se da će biti kažnjeni. Bila je to prisilna mjera, oni su dobrovoljno otišli, a to je, konačno, potvrdio i Peter Galbraith”, objašnjava.
Škare Ožbolt se pita kako je moguće da je teza o udruženom zločinačkom pothvatu pala na predmetu vukovarske trojke. “Vukovar je sravnjen sa zemljom, a dvije tisuće ljudi je likvidirano na najgori mogući način. Cijelo je područje etnički očišćeno i tu nije bilo zločinačkog pothvata, a u slučaju Gotovine i Markača je postojao, a da pri tom nijedan grad nije srušen. Za 150 ubijenih u sektoru jug nakon Oluje i spaljene kuće apsolutno netko treba odgovarati, ali to nije razlog da se formira teza o zločinačkom pothvatu jer on nije postojao”, kaže Ožbolt ističući kako su svi oni Srbi koji su htjeli ostati dobili državljanstvo i mirovine te su im konvalidirani dokumenti.
“Da je postojala politika etničkog čišćenja onda se ništa od toga ne bi napravilo. Tada je bilo emocija i krivih poteza uslijed tih emocija. Ali znam što je bila krovna politika, i to nije bio zločinački pothvat”, zaključuje Ožboltova dodajući kako sada od optuživanja ikoga nema smisla već se treba koncentrirati na ono gdje se pogriješilo u postupku od početka suradnje s Haškim sudom pa do presude, koncentrirajući se na rušenje te teze.
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu