Connect with us

Hrvatska

Potvrđena presuda u aferi Agram: USKOK nije uspio dokazati krivnju Bandiću i Pripuzu

Objavljeno

-

Visoki kazneni sud odbio je žalbe Uskoka i optuženika te potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu za nezakonita zapošljavanja, korištenja službenog automobila u privatne svrhe, zamjenu gradskog zemljišta i namještanje poslova zbrinjavanja otpada iz afere Agram.

Visoki kazneni sud (VKS) naveo je da je Uskok podnio žalbu protiv oslobađajućeg dijela prvostupanjske presude te zbog odluke o kazni u pogledu četvorice optuženika, koji su podnijeli žalbu protiv osuđujućeg dijela presude.

Presudom VKS-a, prvostupanjska presuda kojom je osam optuženika oslobođeno, dvoje djelomično oslobođeno, a djelomično osuđeno, dok je troje optuženika osuđeno, postala je pravomoćna, izvijestio je prizivni sud. Prema ocjeni VKS-a, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka te je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbe Kaznenog zakona.

Prizivni sud je, ne navodeći identitete, naglasio da je prvostupanjski sud u odnosu na oslobađajući dio presude osnovano oslobodio šestero optuženika optužbi za zlouporabe u provođenju zbrinjavanja otpada na poticanje jednog od optuženika, pri čemu nije nastupila šteta niti je itko ostvario protupravnu korist.

VKS: Optuženici osnovano oslobođeni za zamjenu zemljišta
Tim dijelom optužnice bili su obuhvaćeni vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, Željko Horvat kao nekadašnji savjetnik pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, bivši v. d. direktora Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivan Markus, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo i nekadašnji direktor Čistoće Miljenko Benko.

Njih se teretilo da su 2013. i 2014., u dogovoru s bivšim gradonačelnikom Bandićem i bivšim predsjednikom Uprave ZG Holdinga Slobodanom Ljubičićem namještali Pripuzovoj tvrtki posao zbrinjavanja glomaznog otpada. Za Ljubičića je postupak bio razdvojen zbog njegove bolesti, dok je postupak protiv Bandića obustavljen jer je u međuvremenu preminuo.

VKS je izvijestio i da je prvostupanjski sud osnovano oslobodio nekadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, nekadašnju načelnicu u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljku Rožanković, njezinu zamjenicu Ines Bravić i direktora građevinske tvrtke Bramgrad Branka Mihaljevića.

Četvorku se teretilo da su zamjenom zemljišta s tvrtkom Bramgrad oštetili Grad Zagreb u iznosu od 937.582 eura.

Također, VKS je utvrdio da je zagrebački Županijski sud osnovano oslobodio Petra Pripuza od optužbe da je poticao Slobodana Ljubičića na nezakonito zapošljavanje Tihane Colić u zagrebačku Gradsku plinaru. Prizivni sud je naglasio da je Pripuz oslobođen optužbe zbog poticanja na nezakonito zapošljavanje jer nije bilo dokaza da je do tog zapošljavanja došlo na njegovu inicijativu.

Pojašnjavajući pravomoćnost prvostupanjske presude za bivšeg predstojnika Bandićeva ureda Miru Lacu, osuđenog na godinu i dva mjeseca zatvora zbog nezakonitog premještanja trojice radnika na bolje plaćena radna mjesta i korištenje službenih automobila u privatne svrhe, VKS je ustvrdio da izrečena kazna nije prestroga kako to tvrdi optuženik.

Prizivni sud je dodao da kazna izrečena Laci nije preblaga kako to tvrdi Uskok te da će ona i prema ocjeni drugostupanjskog suda ostvariti svrhu kažnjavanja. Tim dijelom optužnice bio je obuhvaćen i bivši tajnik zagrebačkog Sportskog saveza Zdenko Antunović koji je pred kraj suđenja priznao nezakonita zapošljavanja i korištenje službenog automobila u privatne svrhe te je dobio uvjetnu kaznu od osam mjeseci s rokom kušnje od dvije godine.

Krivnju za nezakonita zapošljavanja priznali su i nekadašnji voditelj podružnice Zagrebačkog holdinga za upravljanje sportskim objektima Dragutin Kosić i bivši šef Gradske plinare Ante Dodig, koji su sporazumno osuđeni na početku suđenja.

Bivši direktor ZET-a Ivan Tolić osuđen je zbog poticanja na nezakonito zapošljavanje jednog radnika u podružnici Holdinga koji nije ispunjavao uvjete za to mjesto te zbog nezakonitog zapošljavanja na već popunjenom radnom mjestu pomoćnika direktora. Za prvo kazneno djelo utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju osam mjeseci, a za drugo kazna zatvora u trajanju šest mjeseci te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju devet mjeseci.

Bandić i suradnici uhićeni 2014., dijelovi optužnice potvrđeni 2019. godine
Dugogodišnji pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum proglašen je krivim jer je na Bandićevo traženje osigurao dvojici radnika nezakonite premještaje na radna mjesta u Gradu Zagrebu s većim koeficijentom za obračun plaće. Jedna radnica uopće nije zadovoljavala uvjete tog radnog mjesta, a za drugu je sistematizirao novo radno mjesto te je osuđen na sedam mjeseci zatvora.

Bivši direktor Čistoće Miljenko Benko proglašen je krivim zbog poticanja na nezakonito zapošljavanje jednog radnika koji nije zadovoljavao uvjete za to radno mjesto te je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju devet mjeseci.

Bandić i njegovi suradnici zbog afere Agram uhićeni su u listopadu 2014., a Uskok je optužnicu protiv nekadašnjeg gradonačelnika, njegovih suradnika te poslovnih partnera za navodne nezakonitosti na štetu Zagreba predao sudu sredinom prosinca 2015.

Sedam točaka optužnice sud je potvrdio u ožujku 2018., dok su tri točke vezane uz zbrinjavanje otpada tada vraćene tužiteljstvu na doradu te su potvrđene tek krajem listopada 2019. godine.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pojeftinilo gorivo: Na snagu stupile nove cijene

Objavljeno

-

By

Vlada je na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima je benzin od danas pa u idućih sedam dana jeftiniji za šest centi, a dizel će za četiri centa.

Nova najviša maloprodajna cijena osnovnog benzina je 1,56 eura za litru što je šest centi manje nego sada.

Dizel pojeftinjuje za četiri centa, na 1,71 euro za litru.

Za tri centa po litri pada i cijena plavog dizela, na 1,18 eura po litri.

Plin za spremnike pojeftinjuje za osam centi, na 1,20 eura za kilogram, kao i plin za boce, na 1,78 eura za kilogram.

Cijene goriva
Vlada RH

Kada maloprodajne cijene ne bi bile regulirane, benzin bi koštao 1,71, a dizel 1,91 euro za litru.

Plavi dizel koštao bi 1,24 eura za litru, plin za spremnike 1,31 euro, a plin za boce 2,02 eura za kilogram, kaže vlada.

U odnosu na dosadašnju praksu regulacije cijena goriva, najnovija vladina reakcija odnosi se na tjedno, a ne dvotjedno razdoblje.

Najavljujući tu novu metodologiju obračuna cijena goriva, premijer Andrej Plenković rekao je uz ostalo da će ona donijeti koriti vozačima, gospodarstvu i građanima, a vladi omogućiti bržu reakciju na tržišna kretanja.

Nastavi čitati

Hrvatska

eVISITOR / Veliki povratak čeških i mađarskih turista u Hrvatsku!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Prema prvim i nepotpunim podacima sustava eVisitor, hrvatski turizam bilježi odlične rezultate s tržišta ČeškeMađarske Italije. U srpnju, ali i na razini dosadašnjeg dijela godine, tj. prvih sedam mjeseci 2026., svjedočimo značajnom povratku gostiju iz navedenih zemalja. Pritom raduje činjenica da ovakav rast dolazi posebno s tržišta Češke, i to nakon nekoliko godina pada turističkog prometa iz te zemlje, dok je Italija unazad nekoliko godina bilježila stagnaciju turističkog prometa.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u srpnju je broj dolazaka čeških gostiju veći za 12%, a broj noćenja za 7%, dok je gledano u kumulativu od sedam mjeseci, s istog tržišta ostvaren rast od 5% u dolascima i noćenjima.  Česi su tijekom godine najviše noćenja ostvarili u IstriSplitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, dok su, uzevši u obzir same destinacije, najviše boravili u UmaguPoreču i Medulinu.

Pozitivni rezultati s mađarskog tržišta dodatno potvrđuju njegovu važnost za hrvatski turizam te nastavak stabilnog interesa mađarskih gostiju za putovanja u našu zemlju. U srpnju bilježimo rast od 8% u dolascima i 7% u noćenjima mađarskih turista u odnosu na lani, dok je od siječnja do srpnja 2026. ostvaren rast od 7% u dolascima i noćenjima. U prvim sedam mjeseci ove godine, najveći broj mađarskih gostiju boravio je na Kvarneru, u Istri te u Zadarskoj županiji.

Posebno veseli povratak trenda dolazaka talijanskih gostiju od početka godine, pri čemu rezultati za prvih sedam mjeseci bilježe rast od 2% u dolascima i u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom srpnja s talijanskog je tržišta ostvaren rast dolazaka od 1%. Očekuje se da će se pozitivan trend dodatno potvrditi tijekom kolovoza, kada tradicionalno traje Ferragosto, razdoblje u kojem talijanski gosti ostvaruju najveći broj svojih ljetnih putovanja. Dodajmo kako su Talijani ove godine Hrvatsku rado birali tijekom predsezone za kraća vikend putovanja, pri čemu su ih posebno privlačile destinacije u Istri i na Kvarneru.

Nastavi čitati

Hrvatska

Rajčica skuplja od svinjetine i teletine. U pojedinim gradovima kilogram dosegnuo čak 10 eura

Objavljeno

-

By

Cijene rajčice na hrvatskim tržnicama dosegnule su rekordne razine, a proizvođači rast objašnjavaju sve većim troškovima proizvodnje.

Crvena, sočna i mnogima omiljena namirnica sve je bliže statusu luksuza na tanjuru. Ovih dana na tržnicama doseže rekordne cijene pa se u pojedinim gradovima kilogram prodavao i za 10 eura, skuplje od kilograma svinjetine, a ponegdje čak i teletine.

Na zagrebačkom Dolcu kilogram ekološke rajčice stoji i do sedam eura. Uzgajivač povrća Senad Hujić iz Donje Zeline za Dnevnik Nove TV ističe da kupcima najprije nude degustaciju, a zatim im pokazuju certifikat ekološkog proizvođača.

U Zadru je ponuda nešto skromnija, ali su cijene niže. Prodavačica Danica kaže da se rajčica sada prodaje za dva do tri eura po kilogramu, dok je prije bila 4,5 eura. Dodaje da su poskupjeli sjeme, gnojivo i svi ostali troškovi proizvodnje.

Rajčica je u posljednje četiri godine znatno poskupjela. Kilogram je 2022. godine u prosjeku stajao 2,19 eura, dok danas stoji 3,14 eura.

Cherry rajčica bilježi još veći rast

Još veći rast bilježi cherry rajčica, čija je prosječna cijena porasla s 3,51 na 5,13 eura po kilogramu. To znači da je obična rajčica poskupjela oko 43 posto, a cherry rajčica oko 46 posto.

Najviše cijene bilježe Dubrovnik, Požega, Pula i Zagreb. U tim gradovima kilogram rajčice doseže sedam eura, dok cherry rajčica stoji i do 10 eura po kilogramu.

Građani upozoravaju da su cijene previsoke u odnosu na plaće i mirovine, dok dio kupaca smatra da viša cijena može biti opravdana kvalitetom domaćih proizvoda.

“Sve je prestrašno skupo za naše plaće, penzije, to je takav pritisak na čovjeka da je to jadno i kukavno. Nema čovjeka, izgubio se čovjek, a svi ćemo jednoga dana račun dati gore”, izjavila je Mara iz Zagreba.

“Cijene su malo skuplje nego u Crnoj Gori, ali naspram kvalitete valjda mora. Sve poskupljuje, pa i ove osnovne namirnice”, ustvrdio je Marko iz Crne Gore.

Vladimir Stoičev, koji se uzgojem povrća bavi od 1950. godine, danas proizvodi na 500 četvornih metara intenzivne proizvodnje. Za Dnevnik Nove TV kaže da su posljednjih godina najviše poskupjeli mineralna gnojiva, prihrana, zaštitna sredstva i troškovi rada.

Domaćim proizvođačima konkuriraju i uvozne rajčice. Nizozemska je do kraja prošle godine bila najveći dobavljač svježih i rashlađenih rajčica za Hrvatsku, s oko 3600 tona uvoza. Stoičev tvrdi da na hrvatsko tržište dolaze njihovi viškovi, koji se prodaju ispod cijene kako ih ne bi morali uništavati.

Na kraju će odluku donijeti potrošači, koji će birati između domaćih i uvoznih rajčica ili će presudnu ulogu ipak imati cijena.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu