Connect with us

Nekategorizirano

TOTALNA PLJAČKA

Objavljeno

-

Ulicama hrvatskih gradova demonstracije rastaču nesposobnu Vladu i institucije države. Osim potpunog nedostatka vizije i bilo kakvih planova na bilo koju temu – na duže od 15 minuta – Hrvatska je ostala i bez industrije i ključnih gospodarskih grana. O bankama svi manje-više sve znaju kao o dijelu privatizacije koja nije ništa drugo do – TOTALNA PLJAČKA.
Hrvatska je od osamostaljenja ostala bez svega. Mijenjali su se predsjednici – Tuđman, Mesić, Josipović… Razlika je, naravno, velika jer je za vrijeme Franje Tuđmana bio polupredsjednički sustav, te su premijeri imali puno manju ulogu nego je imaju od 2000. godine, kada je sustav izmijenjen. Ukinut je polupredsjednički sustav i uvedena parlamentarna demokracija. Premijer je dobio ključnu izvršnu vlast u svoje ruke. Ostale su određene ingerencije u vanjskoj i unutarnjoj politici za suglasnost premjera s predsjednikom, ali to je manje važno za priču o premijerima koji se mijenjaju. Naravno, kao i predsjednici, ali nažalost Hrvatska ima neke svoje konstante. Nedodirljive svete krave koje mogu sve i sva, ali njima, za sada, ne može nitko ništa. Ma koliko mi šutjeli o njihovom poštenju.
Premijeri su se izmijenjali kao na traci – Stipe Mesić, Josip Manolić, Franjo Gregurić, Hrvoje Šarinić, Nikica Valentić, Zlatko Mateša, Ivica Račan, Ivo Sanader i najnovija akvizicija – OKTROIRANA premijerka Jadranka Kosor. U oštroj konkurenciji u nerazumijevanju gospodarstva, za prsa je ispred Stjepana Mesića iskočila Jadranka Kosor. Upravo je ona izvela demonstrante na ulice jer je previdljivo da se ne razumije ama baš u – NIŠTA. Upitna je i krumpir salata.
No, imamo mi svevremenske trkače koji su do devedesete bili goli i bosi, gladni i žedni! Zadnjih su se godina temeljito potfutrali i sad bi se sami uključili u političku utakmicu ili bi se rado nametali svojim medijskim reketom. Ili, ako to ne ide,  izdašno bi otvorili kesu za izbore svim izglednim kandidatima. Pod uvjetom da ih ne diraju kad uđu u sedlo.
Nažalost, kad bi izbori bilo što mogli promijeniti bili bi ilegalni. Zabranjeni. One koje ne mogu kupiti – sustavno blate, a pravosuđe ih u tom blaćenju štiti.
Vidimo koliko se premijera izmjenjalo, ali ipak imamo mi naše svevremenske konstante, naše plemstvo – Pavić, Todorić, Mudrinić. To je hrvatsko sveto trojstvo. No, neophodno je pojasniti, sada kad po Zagrebu demonstranti nose transparente na kojima piše da bi te ugledne ljude, to moralno plemstvo, trebalo strpati u zatvor. Nečuveno!
“Pa ljudi moji, je li to moguće”, povikao bi Mladen Delić, ne vjerujući vlastitim očima, ali naši prosvjednici ne znaju da se Ninoslav Pavić navodno prije izbora prezivao Gutenberg. Do pada odvratnog boljševičkog režima jedva je preživio, skrivajući se, kako kažu, u kabinetu Stipe Šuvara. Navodno povremeno pljuckajući po Kaptolu. Dolaskom slobode samo je dobio natrag ono što mu pripada. Sve čisto, da čišće ne može biti. Čista, navodno, djedovina.
Todorićevo prezime prije pada jugokomunističkog i srbočetničkog režima bilo je Uni Konzum, ali zbog škakljive situacije i prvog slova odbacio je UNI, a zadržao Konzum, no samo za tvrtku. Iz ljubavi prema ocu navodno je u tvrtku ubacio ime AGRO, te navodno tek tada uzeo prezime Todorić koji neki neopravdano povezuju s nekakvim cvječarskim obrtom. Naravno, navodno su već više stotina godina izrazito bogati. Čak su i donirali, navodno, neke milijunčiće Ekonomskom fakutetu! Zašto? To sami najbolje znaju. Možda im škola baš i nije jača strana, ali zato su devedesetih navodno Tuđmanu pjevali na uhance – “Ustani Bane, pretvorba me zove”. Zato je na AGRO dodao – KOR. Pjesme radi!
Treći dio svetog trojstva – Mudrinić, dok se nalazio u Kanadi, bježeći od nenarodnog režima, izbjegavajući mu dati svoje izume, zvao se T – za intimne prijatelje Com. Tek kad je, navodno, donio mudru odluku i hrabro se vratio u Hrvatsku, uzeo je ime Mudrinić. Ekološki već tada svjestan, došao je, navodno, u gumenim cipelicama. Tek kasnije je navodno popustio kožnoj galanteriji.
No, kako je pravda na ovim prostorima uvijek spora, ali ipak i dostižna, bilo bi ključno da heroji pretvorbe, koja nota bene ne zastarijeva, ne ispare kako je to pokušao prorok iz Dugobaba. Da ne kažem kako je to savjetovano koljenoviću iz Kozarćeve ulice.
Upravo na tom mjestu treba skrenuti pozornost neimaru pravne teorije i prakse Mladenu Bajiću da, ako je jednom pogriješio, može mu se progledati kroz prste. Ako je uopće pogriješio samo jednom. Ali to da mu ispare – Gutenberg, Konzum i T-Com… to bi i za puno neuređeniju zemlju bilo vrlo nezgodno. U tom slučaju morao bi i sam ponešto odguliti.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu