Hrvatska
"Hrvatsku čašu strpljenja mogla bi preliti eventualna osuđujuća presuda generalu Gotovini!"

Zadarski sveučilišni profesor dr. sc. Zlatko Miliša za Z NET govori o tome – zašto Hrvati šute kada bi trebali progovarati, zašto savijaju kičmu kada ih se bjesomučno bičuje i, konačno, o tome – kada će se preliti čaša hrvatskog strpljenja?!
Svjedoci smo, naime, pobuna širom svijeta – od Grčke, Egipta, pa i do Libije. Imamo i sliku jučerašnjeg pokušaja pobune na Markovom trgu protiv Vlade Republike Hrvatske…
– Idemo redom. Revolucije u zemljama Azije i Afrike sa najdrastičnijim posljedicama – preko dvije tisuće poginulih u Libiji, sve su organizirane ili inicirane putem interneta. Moć interneta je pokazala svoje dvostruko lice. S jedne strane, te licemjerne prozapadne zemlje uključujući i SAD, apsolutno su podržale prosvjednike, optužujući diktatore od kojih su imale koristi. To je jedno svjetsko licemjerje. Ja sam uvjerenja da je takav scenarij definitivno potaknut negdje iz svjetskih korporacija. Koliko je točna ova moja pretpostavka, pokazat će vrijeme. Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno, a najmanje ovi prosvjedi i ljudi koji su se probudili iz desetljeća letargije i sna, pa se sada zakonom spojenih posuda otvaraju revolucije za koje se već zna u kojem kontekstu će završiti.
* Kako će završiti?
– Novim autokratskim režimom ili režimima, to je jedna varijanta. Nekakvim fundamentalizmom, što je druga varijanta. Ili treća varijanta, u koju ja najviše vjerujem, da će se razobličiti svjetske diplomacije kojima je očigledno trebala ovakva jedna velika kriza. Prema tome, buđenje svijesti se ne događa sama po sebi.
* Vratimo se Hrvatskoj. Što se konkretno u Hrvatskoj treba dogoditi da bi se narod mobilizirao? U slučaju branitelja Purde prosvjedovali su branitelji i braniteljske udruge, a ostali su stajali po strani.
– Nikakva revolucija, nikakva mobilizacija nije slučajna. U Hrvatskoj smo imali jednu, najveću mobilizaciju, jedan jedini trenutak koji se vjerojatno više nikada neće ponoviti, a to je bilo stvaranje hrvatske države. Narod je u zadnjih dvadeset godina toliko puta prevaren, toliko puta izigran od strane etabliranih političara da je od tih istih političara digao ruke. Moguće da bi ljudi izašli na ulice kada bi imali određenu političku opciju kojoj vjeruju. Putem interneta se našla skupina od tridesetak mladih ljudi koji se žele medijski eksponirati i u tome su uspjeli, onda se stvara privid moći, potom se dogodi prevara, pa ljudi koji su i mislili izaći na ulice kažu – ma, to je marginalna skupina, ne isplati se izlaziti na ulice.
* Što je sa sindikatima?
– To je moj sljedeći vrlo značajan argument. Pa nije li u civiliziranom svijetu najnormalnije da građanski neposluh, izlazak na ulice u smislu legitimnog prava ljudi, bude glavni generator organizacije prosvjeda? Ja ću vam naprosto kazati jednu činjenicu, neću spominjati imena da ne bih nekoga preskočio, ali ima desetak nekada vrlo etabliranih sindikalnih čelnika koji su sada u pet, šest različitih političkih stranaka i tamo su vrlo dobro artikulirali svoje vlastite interese.
* Boris Kunst?
– Apsolutno. Isto tako, gospodin Lesar bi bio sasvim sigurno puno uvjerljiviji da nije okrenuo leđa sindikatu i počeo se baviti politikom.
* Hoćete reći da je narod u Hrvatskoj ostao na vjetrometini, prepušten sam sebi?
– Glavna moja teza upravo se tako može izraziti.
* Potura se ovih dana još jedna stvar, jako zanimljiva. Bi li akumulirano nezadovoljstvo i bijes ljudi mogao “eksplodirati” eventualnom osuđujućom presudom protiv generala Gotovine?
– Moram vam reći, vrlo su vam delikatna pitanja. Mislim da će to biti okidač koji bi mogao preliti čašu strpljenja. Ne daj Bože da se ta situacija dogodi. Braniteljska populacija, iako razjedinjena, je do kraja obezvrijeđena i do kraja izigrana, ponižena. Govorim o istinskim braniteljima koji su nažalost i razjedinjeni. Ali mislim da bi to o čemu vi govorite mogao biti okidač koji bi mogao dovesti do situacije vrlo neželjenih posljedica. Ono što mene strašno zabrinjava je šutnja moje akademske zajednice. Od HAZU-a do ostalih kolega. Nekoliko ljudi promptno i suvislo reagiraju na ove situacije, akademska zajednica je zašutjela, intelektualci se gotovo i ne čuju, osim rijetkih izuzetaka. Bojim se da Hrvatska nema nikakvu strategiju. Mogućnost drugog okidača koji bi mogao zapaliti Hrvatsku je jedan daleki okidač koji će se dogoditi nakon otriježnjenja, ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Možete zamisliti činjenicu da ni jedan jedini medij u Hrvatskoj, nitko iz Hrvatske vlade, nitko od sindikata, nitko od oporbenih lidera nije otvorio javnu tribinu, nije napisao suvisao članak o razlozima zbog kojih Hrvatska ulazi u Europsku uniju a nema nikakve, ali baš nikakve zaštitne mehanizme u pravcu očuvanja svog nacionalnog blaga!? Svi, doslovno svi, odgovorno to tvrdim, etablirani političari u Hrvatskoj su europoltroni. Oni se doslovno takmiče koja će se stranka više dodvoriti toj asocijaciji Europske unije. Drugim riječima, sagradili smo kuću koja ima krov, ali se nismo potrudili staviti prozore i vrata. A ljudi u njoj žive.
* Na propuhu?
– Upravo tako. Nemamo mi nacionalnog identiteta. Amerikanci kažu – Bog blagoslovio Ameriku i stavljaju ruku na srce, a nama je slika domoljublja do te mjere detronizirana, srušena, da zapravo i kad se spomene riječ domoljublje onda se na to gleda sa podsmjehom. A to je strašno!
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







Ljubo iz Siska
23. veljače 2011. at 17:53
Tko Miliši može vjerovati kad se od sekretara partije transformirao u pravaša. Dali zbog ideologije ili koristi
Ante iz Kragujevca
23. veljače 2011. at 21:55
onda ti ne vjeruješ ni Jaci koja se iz Kumrovačke političke škole transformirala u premijerku, zbog ideologije ili koristi ?
zigo
24. veljače 2011. at 16:22
jeli ZNET kuzi da je ovaj milisa debil,koji sere po svima samo da bude u medijima???
frik
24. veljače 2011. at 16:42
miliša je antisemit i budala. to objašnjava 90% njegovih “znanstvenih hipoteza”.
bivši
25. veljače 2011. at 8:43
“Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno” – bravo doktore! zlatko miliša ili vidoviti milan, dođe ti nekako na isto.