Connect with us

Hrvatska

"Hrvatsku čašu strpljenja mogla bi preliti eventualna osuđujuća presuda generalu Gotovini!"

Objavljeno

-

Zlatko Miliša (foto: Žeminea Čotrić)
Zadarski sveučilišni profesor dr. sc. Zlatko Miliša za Z NET govori o tome – zašto Hrvati šute kada bi trebali progovarati, zašto savijaju kičmu kada ih se bjesomučno bičuje i, konačno, o tome – kada će se preliti čaša hrvatskog strpljenja?!
Svjedoci smo, naime, pobuna širom svijeta – od Grčke, Egipta, pa i do Libije. Imamo i sliku jučerašnjeg pokušaja pobune na Markovom trgu protiv Vlade Republike Hrvatske…
– Idemo redom. Revolucije u zemljama Azije i Afrike sa najdrastičnijim posljedicama – preko dvije tisuće poginulih u Libiji, sve su organizirane ili inicirane putem interneta. Moć interneta je pokazala svoje dvostruko lice. S jedne strane, te licemjerne prozapadne zemlje uključujući i SAD, apsolutno su podržale prosvjednike, optužujući diktatore od kojih su imale koristi. To je jedno svjetsko licemjerje. Ja sam uvjerenja da je takav scenarij definitivno potaknut negdje iz svjetskih korporacija. Koliko je točna ova moja pretpostavka, pokazat će vrijeme. Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno, a najmanje ovi prosvjedi i ljudi koji su se probudili iz desetljeća letargije i sna, pa se sada zakonom spojenih posuda otvaraju revolucije za koje se već zna u kojem kontekstu će završiti.
* Kako će završiti?
– Novim autokratskim režimom ili režimima, to je jedna varijanta. Nekakvim fundamentalizmom, što je druga varijanta. Ili treća varijanta, u koju ja najviše vjerujem, da će se razobličiti svjetske diplomacije kojima je očigledno trebala ovakva jedna velika kriza. Prema tome, buđenje svijesti se ne događa sama po sebi.
* Vratimo se Hrvatskoj. Što se konkretno u Hrvatskoj treba dogoditi da bi se narod mobilizirao? U slučaju branitelja Purde prosvjedovali su branitelji i braniteljske udruge, a ostali su stajali po strani.
– Nikakva revolucija, nikakva mobilizacija nije slučajna. U Hrvatskoj smo imali jednu, najveću mobilizaciju, jedan jedini trenutak koji se vjerojatno više nikada neće ponoviti, a to je bilo stvaranje hrvatske države. Narod je u zadnjih dvadeset godina toliko puta prevaren, toliko puta izigran od strane etabliranih političara da je od tih istih političara digao ruke. Moguće da bi ljudi izašli na ulice kada bi imali određenu političku opciju kojoj vjeruju. Putem interneta se našla skupina od tridesetak mladih ljudi koji se žele medijski eksponirati i u tome su uspjeli, onda se stvara privid moći, potom se dogodi prevara, pa ljudi koji su i mislili izaći na ulice kažu – ma, to je marginalna skupina, ne isplati se izlaziti na ulice.
* Što je sa sindikatima?
– To je moj sljedeći vrlo značajan argument. Pa nije li u civiliziranom svijetu najnormalnije da građanski neposluh, izlazak na ulice u smislu legitimnog prava ljudi, bude glavni generator organizacije prosvjeda? Ja ću vam naprosto kazati jednu činjenicu, neću spominjati imena da ne bih nekoga preskočio, ali ima desetak nekada vrlo etabliranih sindikalnih čelnika koji su sada u pet, šest različitih političkih stranaka i tamo su vrlo dobro artikulirali svoje vlastite interese.
* Boris Kunst?
– Apsolutno. Isto tako, gospodin Lesar bi bio sasvim sigurno puno uvjerljiviji da nije okrenuo leđa sindikatu i počeo se baviti politikom.
* Hoćete reći da je narod u Hrvatskoj ostao na vjetrometini, prepušten sam sebi?
– Glavna moja teza upravo se tako može izraziti.
* Potura se ovih dana još jedna stvar, jako zanimljiva. Bi li akumulirano nezadovoljstvo i bijes ljudi mogao “eksplodirati” eventualnom osuđujućom presudom protiv generala Gotovine?
– Moram vam reći, vrlo su vam delikatna pitanja. Mislim da će to biti okidač koji bi mogao preliti čašu strpljenja. Ne daj Bože da se ta situacija dogodi. Braniteljska populacija, iako razjedinjena, je do kraja obezvrijeđena i do kraja izigrana, ponižena. Govorim o istinskim braniteljima koji su nažalost i razjedinjeni. Ali mislim da bi to o čemu vi govorite mogao biti okidač koji bi mogao dovesti do situacije vrlo neželjenih posljedica. Ono što mene strašno zabrinjava je šutnja moje akademske zajednice. Od HAZU-a do ostalih kolega. Nekoliko ljudi promptno i suvislo reagiraju na ove situacije, akademska zajednica je zašutjela, intelektualci se gotovo i ne čuju, osim rijetkih izuzetaka. Bojim se da Hrvatska nema nikakvu strategiju. Mogućnost drugog okidača koji bi mogao zapaliti Hrvatsku je jedan daleki okidač koji će se dogoditi nakon otriježnjenja, ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Možete zamisliti činjenicu da ni jedan jedini medij u Hrvatskoj, nitko iz Hrvatske vlade, nitko od sindikata, nitko od oporbenih lidera nije otvorio javnu tribinu, nije napisao suvisao članak o razlozima zbog kojih Hrvatska ulazi u Europsku uniju a nema nikakve, ali baš nikakve zaštitne mehanizme u pravcu očuvanja svog nacionalnog blaga!? Svi, doslovno svi, odgovorno to tvrdim, etablirani političari u Hrvatskoj su europoltroni. Oni se doslovno takmiče koja će se stranka više dodvoriti toj asocijaciji Europske unije. Drugim riječima, sagradili smo kuću koja ima krov, ali se nismo potrudili staviti prozore i vrata. A ljudi u njoj žive.
* Na propuhu?
– Upravo tako. Nemamo mi nacionalnog identiteta. Amerikanci kažu – Bog blagoslovio Ameriku i stavljaju ruku na srce, a nama je slika domoljublja do te mjere detronizirana, srušena, da zapravo i kad se spomene riječ domoljublje onda se na to gleda sa podsmjehom. A to je strašno!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Ljubo iz Siska

    23. veljače 2011. at 17:53

    Tko Miliši može vjerovati kad se od sekretara partije transformirao u pravaša. Dali zbog ideologije ili koristi

     
  2. Ante iz Kragujevca

    23. veljače 2011. at 21:55

    onda ti ne vjeruješ ni Jaci koja se iz Kumrovačke političke škole transformirala u premijerku, zbog ideologije ili koristi ?

     
  3. zigo

    24. veljače 2011. at 16:22

    jeli ZNET kuzi da je ovaj milisa debil,koji sere po svima samo da bude u medijima???

     
  4. frik

    24. veljače 2011. at 16:42

    miliša je antisemit i budala. to objašnjava 90% njegovih “znanstvenih hipoteza”.

     
  5. bivši

    25. veljače 2011. at 8:43

    “Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno” – bravo doktore! zlatko miliša ili vidoviti milan, dođe ti nekako na isto.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu