Connect with us

Hrvatska

Milošević: "Slavica nije morao provjeravati jesu li DVD-ovci punoljetni!"

Objavljeno

-

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Nakon više od tri godine, na Županijskom sudu u Zadru, 23. studenog 2010. godine započelo je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca. Slavica je tom prilikom rekao kako se ne osjeća krivim.
Optužnica Slavicu tereti da je 30.8.2007. u Šibeniku, u svojstvu zapovjednika Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije i zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, nakon što je oko 11:50 sati dobio obavijest da gori u Nacionalnom parku Kornati i da se požar širi, zapovjedio da se organizira skupina gasitelja za gašenje tog požara od pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik i DVD-a Vodice, Zablaće i Tisno i da se oni svi okupe na heliodromu u vojarni “Bribirski knezovi” radi desantiranja helihopterom na Kornat.
Kad se okupila skupina gasitelja  koju su sačinjavali Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marinko Knežević, Nenad Alviž, Josip Klarić, Mate Bačić, Josip Zoričić, Šime Copić i Mate Gulam iz JVP Šibenik, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, malodobni Karlo Ševerdija, Ante Juričev Mikulin, Mario Jozić iz DVD-a Vodice, malodobni Marko Stančić, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Frane Lučić i ročni vojnik Josip Lučić iz DVD-a Tisno te Ivica Perković, Kristijan Popović i Krešimir Grgas iz DVD-a Zablaće na heliodromu se spustio i transposrtni helikopter Hrvatske vojske u koji se nisu smjeli ukrcati maloljetnici. Svi su se ukrcali u helikopter, gdje ih je uputio Slavica i krenuli za NP Kornati iako nisu svi završili protupožarne intervencije i iako je među ukrcanima bilo malodobnika, a od njih su jedino obuku za desentiranje prošli Dino Klarić, Ivan Marinović i Nenad Alviž, a ostali obuku nisu prošli te se radi o osobama nedovoljno osposobljenim i osobama koje nisu imale uvjete za obavljanje ovakve vrste protupožarne intervencije.
23. studenog samo je pročitana optužnica, a danas se počelo s ispitivanjem svjedoka. Današnje suđenje trajalo je skoro sedam sati, a od predviđena četiri svjedoka ispitana su samo dva, Josip Klarić, otac poginulog Dina Klarića i Volimir Milošević, tadašnji Slavicin zamjenik.
Otac preminulog Dina Klarića, koji je tada bio voditelj smjene, također je bio na intervenciji na kobnom požaru, no spletom okolnosti nije bio u skupini koja je nastradala. On je u svom iskazu ispričao u detalje što i kako se dogodilo. Naime, nakon što su dobili dojavu o požaru, naređeno im je da spreme opremu za desant te da vodu i kruške s vodom ne nose sa sobom već da će im to biti donešeno s Murtera. Klarić je detaljno opisivao cijeli taj tragični dan. Između ostalog rekao je kako se na Kornatu teško može stupiti u kontakt s JVP-om i pilotima kanadera i helikoptera pa da je on baš iz tog razloga krenuo, nakon dogovora sa sinom koji je ujedno bio i zapovjednik požarišta, penjati se na brdo ne bi li uhvatio signal. Penjao se 20ak minuta, a zatim ga je Dino nazvao i rekao kako je uspio stupiti u kontakt s JVP. Nakon što je zaključio kako nemaju potrebu biti na toj lokaciji jer se požar širio u drugom smjeru, odlučeno je da će ići na drugu lokaciju. Josip je Dinu rekao da idu bez njega jer je predaleko da ga čekaju te da će sam doći. Dino mu je još rekao kako postoji mogućnost da će dobiti i kanader. Kada je helikopter krenuo, Josip je vidio da trojica vatrogasaca se nisu ukrcala. Tada je Josip stupio u kontakt s dežurnim operativnim Blačićem te mu je on rekao kako su ta trojica izgubila vezu te im nije javljeno na vrijeme za ukrcaj. Blačić mu je još rekao kako će kanader doći, budući da ga je Josip upozoravao da ih je premalo te da oni neće moći ugasiti požar.
Nakon ovog razgovora Josip se uputio prema trojici vatrogasaca i oni prema njemu. Nakon što su se našli krenuli su dalje. Došli su do neke uvale gdje su pomogli ljudima da ugase vatru oko kuća. Nakon toga Josip je rekao jednom od te trojice da zove Blačića i pita Dinov broj. No, Blačić mu nije htio dati Dinov broj pa je Josip sam morao pitati. Međutim, Dina nisu uspjeli dobiti pa su dvojica krenula hvatati signal. 10ak minuta nakon što su otišli, javili su Josipu da se nalaze u opasnosti. U međuvremenu, Josipa je kontaktirao i Knežević koji mu je rekao da pod hitno zove JVP da dođe helikopter, da ima ozlijeđenih i dva mrtva. Josip Klarić krenuo je prema unesrećenima, ovu trojicu što su kasnili na ukrcaj i spletom okolnosti ostali s njim je poslao po vodu u uvalu kada je vidio u kakvom su stanju unesrećeni. Bili su izgoreni, tražili su vode, puni opeklina… Knežević mu je rekao da je vatra samo prošla i iznenadila ih. Također ga je upozorio da gore na stazi ima još unesrećenih. Josip je potom krenuo na stazu i tamo je ugledao svog sina. Tada je ugledao helikopter, no taj helikopter je otišao. Josip je stupio u vezu s Blačićem te mu rekao o mrtvima i kakva je situacija. Njegove zadnje riječi Blačiću bile su:
„Šta radite, igrate se ka mala dica.“
Zatim se vratio do unesrećenih, a oni su i dalje tražili vodu. Oko 18:00 sati došao je helikopter GSS-a i samo se jedan spasitelj spustio. Unesrećene su stavljali u hlače za spašavanje. Tada su došli i momci s vodom. Potom je došao i Stipe Božić, spasilac koji je donio kolica, no ona su bila neispravna. Helikopterom su prevezli preživjele, a poginule su ostavili jer to tako po propisima i ide. Preživjeli su trebali biti prebačeni na Firule u Split, no nije bilo dovoljno goriva u helikopteru pa su prebačeni u Zadar.
Josip Klarić rekao je kako odbacuje mogućnost eruptivnog požara jer trava oko unesrećenih bila je izgorena samo s jedne strane što ne bi bilo moguće da je u pitanju bio eruptivni požar.
Slavicin odvjetink Čedo Prodanović pitao je Klarića tko je odgovoran za intervencije dolaskom na mjesto požara na što mu je Klarica rekao kako je to bio njegov sin Dino, no sve radnje na terenu bile su unaprijed isplanirane od strane Slavice.
Nakon dugog ispitivanja Josipa Klarića krenulo je svjedočenje Volimira Miloševića. On je u to vrijeme bio zamjenik Dražena Slavice, odnosno zamjenik zapovjednika Vatrogasne postrojbe Šibenik. U svom iskazu rekao je kako su taj dan meteorološki uvjeti bili pogodni za požare te su bili pozvani na veći oprez. On je bio sa Slavicom u Skradinu kada su dobili dojavu o požaru. Potom su krenuli u vojarnu na heliodrom. Milošević je bio zadužen da vrati vozilo s kojim će biti prevezene kruške na Murter, a od tamo na Kornat. Zašto je samo jedna kruška prevezena rekao je da ne zna. Miloševića su pitali tko je nakon dojave o požaru donosio bilo kakve odluke on je rekao Slavica. No, Milošević je naglasio kako Slavica nije morao provjeravati da li svi imaju uvjet za desant i da li su DVD-ovci koji su im poslani punoljetni jer se očekuje da jesu ako su već tu poslani. Isto tako Milošević je morao potvrditi da je kanader koji je maknut s Kornata ne bi li išao na požar u Vodice, mora biti maknut po naredbi Slavice. Međutim, rekao je također kako je Dino Klarić kao voditelj smjene bio glavni na požarištu.
Nakon duge rasprave, za kraj je predstavnik obitelji poginulih Igor Marinović, otac pokojnog Ivana, pitao Miloševića da li je dobio naređenje od Slavice da prenese vodu za piće s drugom kruškom, na što mu je ovaj odgovorio negativno. Potom ga je upitao:
„ A tko je bio odgovoran za kruške onda?“
Milošević je rekao kako je za to bio zadužen DVD Tisno.
„A tko je trebao biti u kontaktu s njima”, pitao je Marinović.
Milošević nije dao suvisli odgovor, ali i to će se razjasniti sutra, kada će biti ispitan glavni operativni, Blačić.
Suđenje se nastavlja u sudnici Borisa Babića u 09:30.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Mirko

    19. siječnja 2011. at 9:58

    A puštite čovika jer svi dobro znate da oni rade po naređenjima iz vrha svoje stranke a svi dobrio znamo u kojoj su oni stranci.
    Jer da nisu u toj stranci ne bi bili na zapovjednim mistima di jesu, a da ne slušaju naređenja iz stranke ne bi bili u stranci!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu