Connect with us

Nekategorizirano

SRETNA NAM NOVA

Objavljeno

13 godina prije

-


Nemoguće je izbjeći zamku da se o ovo doba, svjesno ili nesvjesno, pokuša rezimirati vlastiti život u godini iza . Svatko je za godinu stariji od polazišne točke za analizu, pa već zbog toga ne može izbjeći sentiment, koji postaje zamka i navodi nas da si oprostimo i neoprostivo, da ne gledamo kritički na sve gdje nismo bili na visini zadatka. Zbog toga najčešće priznajemo minorne greške, pušenje, debljanje ili zaboravljanje ljudi koje nismo smjeli. Barem tako je bilo do sada i ako je prolazilo, pitamo se, zašto nebi i ovaj put. Uostalom, to i jesu bile uobičajene brige, a rješavanje većih problema u Novoj ostavljali smo griješnicima. Njih je oduvijek bilo, pa je i red da se pate.
No, kako Vrag ima rep i rogove teško mu je vjerovati. Nepostojan je i zna djelovati kada najmanje treba. Odatle i crpi svoj „autoritet“ , koji mu služi kao energija. Što iznenadnije udari – efekat udara je veći. A udario je da se sve praši, oduzeo nam naše uobičajene „probleme“ i nametnuo svoje bez navodnika.
Zbog Njega, odustajemo od ispravljanja vlastitih prošlogodišnjih promašaja, jer moramo rješavati Njegove. Ima On demokratska pravila. Svatko može na svoj način prići rješavanju problema, doduše njegovih, koji su u prioritetu. On nije Svemogući, to je svakome jasno, pa je u odnosu na bogate potpuno nemoćan. Njima je, na primjer, samo oduzeo adrenalin. Kako su bogatstvo stekli njemu bliskim lopovlucima, prestao ih je progoniti , tako im oduzeo spomenuti C19 H13 O3 N i stavio u ravan nas ostalih. Bistro, baš po vražju, nije djelovao na njih, već na njihove eventualne progonitelje, a upravo mi ostali znamo da je tako, čije je maslo i da teret Njegove srdžbe moramo potpuno preuzeti. Nepošteno, ali ZNA SE od koga je i alternative nema.
Nama ostalima, ostaje iskustvo staro tek koje desetljeće, ili iz perioda od 1946. do 1953. godine uz povremena ponavljanja i kasnije radi utvrđivanja gradiva. Utjeha ili iskustvo, svakome na prosudbu i ponašanje. Krajnje demokratski.
Tada, pričali su suvremenici, a odnedavno se dalo i pročitati, ljude poput nas su hapsili, lišavali slobode, egzistencije, a počesto i života. Oni drugi, koji bi izbjegli sudbinu prvih zdušno su navijali i ondašnjem Vragu bezrezervno punili baterije. Noć – dvije kasnije, punjači vražjih baterija doživljavali bi istu sudbinu. Vrag nebi bio to što jeste da i poslije njih ne osigura podršku. Na kraju je zavladalo vražje vrijeme u kojem je svatko mogao postati sam On.
Danas, postoje Oni, s vražjim, predatorskim, osobinama, koji će prizvati spomenute godine i postupiti navlas onako. Zatvoriti, progoniti (…), prema vlastitoj prosudbi, a „slobodne“ uvjeravati u ispravnost postupka radi punjenja baterija. Danas postoje i oni, koji pristaju biti punjači vražjih baterija, opet nesvjesni koliko rade protiv sebe samih. Onda i sada bilo je i onih, svjesnih svega, koji su samo zbog pasivnosti, postajali potencijalni plijen. Taman smo se ponadali: „Ecce homo“! Ne zadugo.
Sudovi su oduvijek griješili u svojim presudama, čak i u tzv. pravednim sredinama. Sve policije svijeta griješe, pa bi i mi pristali na eventualni prosjek grešaka. Međutim, ovdje ne odlučuju oni tko će biti slobodan, a tko sužanj već po spomenutim, viđenim, pravilima oni koji bi trebali osigurati pretpostavke za što manji broj grešaka, oni, koje smo navodno odabrali, koji bi nam trebali osigurati sigurnost, a ne negaciju istog pojma. Već zbog toga smo kažnjeni i mi koji se smatramo slobodnima. Uostalom, mi ionako samo čekamo svoj red.
Pita li se smrtnik, obični, hrvatski, još ne navikli na slobodu, koje su mu šanse u odnosu na jake, moćne, bogate, pokvarene, uvježbane, poštene ili nepoštene, koji čame u kazamatima. A sam je doprinio da tako bude. Sužnje je najprije podigao u nebesa, a potom im izmakao oslonac. Takve se stvari plaćaju.
Pada li tko u zamku, postajući punjač vražjih baterija danas, jer vjeruje da sužnji zaslužuju sudbinu koja ih je snašla. Ako je tko takav još uvijek ima vremena razmisliti kako se postaje junak, a potom sužanj. Za one koji su nestrpljivi samo kratko – ista sila je stvorila i jedno i drugo. Kršćani znaju da Vrag ne štedi na darovima. Analogija s „olovnim vremenima“ je frapantna. Neka nikoga ne zavara podrška izvana. Bilo je i sredinom prošlog stoljeća.
I zato, moja Novogodišnja želja nije vezana uz osobne lanjske slabosti. Čini mi se mizernim razmišljti o banalnostima poput cigareta, kilograma viška ili promjene odnosa prema (ne)prijateljima. Ne razmišljam ni od društvenim događanjima koja su mi se više ili manje svidjela, već želim iduću godinu provesti na slobodi. Već sad sam na uvjetnoj, lišen mogućnosti konzumiranja slobode u svojoj punini, bez straha za egzistenciju, zdravlje i život svoj i svojih bližnjih. Ali, želim da mi pred kamerama, oni koje plaćam ne razvlače ovo sirotinje što mi je ostalo iz „doba mraka“. Odakle policiji tolika opsesija medijima? Moraju li svoju patološku narcisoidnost pokazivati djeci, koja još možda imaju šansu i već time kažnjavati najnevinije. Sudovi ? U njih ne vjeruju naprimjer branitelji, HVIDRE, većina poštenog svijeta, koji plaća i jedne i druge, a mi slušamo kako je još samo to uvjet za društvo odabranih. Pa, kako se onda veseliti? Pijani, ali zar to i nije razlog svega ovoga?
No, nije ni Vrag uvijek potpuno crn. Nekada se hapsilo, sada se uhićuje. Napredak, bezbeli. Razlozi su se uvijek jednako opravdavali. Nikada nije dobro kad svjetina sudi, ma o kome se radilo.
Slobodna vam Nova godina!

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

1 sat prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

6 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu