Connect with us

Hrvatska

Sabljar Dračevac traži smjenu ravnateljice Kazališta lutaka

Objavljeno

-

Županijska skupština (foto: Z NET/Žeminea Čotrić)
Na 12. sjednici Županijske skupštine održanoj u Velikoj vijećnici u Domu županije u Zadru održan je aktualni sat gdje su vijećnici postavljali pitanja županu Stipi Zriliću.
Đušana Olujića (DPS) zanimalo je, budući da župan ima tri zamjenika koji interveniraju kada je župan u odsutnosti ili je spriječen obavljati posao, je li ikada zamjenica Rajka Rađenović dobila od župana ikakav posao i koja je njena funkcija. Župan Zrilić na to pitanje je odgovorio kako je nakon zadnjih izbora došlo do promjene u načinu rada Županije i da više ne postoji Poglavarstvo već je za sve sada zadužen župan. Što se samog rada zamjenika tiče, oni se međusobno dogovaraju na redovitim sastancima i radnim dogovorima i sukladno s tim radi i zamjenica Rađenović. Olujića je zanimalo i je li u Županiju stigao zahtjev za koncesioniranje pomorskog dobra na području grada Obrovac, na što je župan rekao da nije i pozvao zainteresirane za tu koncesiju da predaju zahtjev za to te da će onda odabrati onoga koji bude udovoljavao uvjetima natječaja.
Grozdana Perić pitala je kakve se aktivnosti poduzimaju za daljnji razvoj turizma i u kojem smjeru idu te aktivnosti, te što se čini kako bi se poboljšale i druge grane gospodarstva kao poljoprivreda. Župan joj je odgovorio kako se gradi luka Gaženica što će utjecati i na poboljšanje turizma te se radi na produljenju sezone s postojećim resursima i iskorištavanjem prirodnih dobara. Župan je naglasio kako će se pokušati više razvijati seoski turizam.
Na pitanje Vladimira Kovačevića o fazi izgradnje istočnog pravca Vodovoda, župan je rekao kako su dobili sredstva za 2011. godinu za izgradnju u iznosu od nešto više od 100 milijuna kuna. Kovačevića je zanimalo kakvo je stanje sa sanacijom divljih odlagališta, a župan je rekao kako se radi na Županijskom centru za gospodarenje otpadom.
Umjesto tvorince žbuke u Obrovcu sada se gradi cementara, a Željko Šoša rekao je kako su se javili ljudi i udruge koji nisu zadovoljni tom odlukom zbog ekoloških razloga. Zamolio je župana da kaže nadležnom ministarstvu da ponovno provjere da li je sve u redu jer bi ih pogreška mogla skupa koštati. Župan je rekao kako je zanimljivo da se na javnim raspravama o tom pitanju nitko nije javljao, a kad se donijela odluka počeli su se ljudi i udruge javljati. Isto tako rekao je kako svi govore kako nam je potreban strani kapital, a kad se netko i odluči ulagati jave se ljudi ili udruge s problemima. Župan će predložiti nadležnom ministarstvu da ponovno provjeri da li ima kakvih problema na tom području.
Nikola Turčinov iznio je činjenicu kako je 80% zone za lov s ludrom na području Zadarske županije, te da bi se trebalo po tom pitanju nešto učiniti. Župan je rekao kako je takvu odluku donijelo ministarstvo te da će tu činjenicu i predočiti nadležnom ministarstvu. Isto tako Turčinova je zanimalo da li župan zna da je polovica obrta u Zadarskoj županiji u blokadi, na što je Zrilić rekao kako je on toga svjestan, ali da im Županija ne može puno pomoći da im se poboljšaju uvjeti za rad.
Renata Sabljar Dračevac pitala je zašto ne može dobiti odgovore na upit o nalazu revizije Kazališta lutaka. Zrilić joj je na to odgovorio kako se treba obratiti Kazalištu da joj daju sve potrebne odgovore, a ona je na to konstatirala kako ne bi trebalo biti problema za Kazalište ako im je poslovanje u redu. Još je i nadodala kako smatra da Vijeće treba smijeniti ravnateljicu Iris Pavić-Tumpa, budući da “ne poštuje zakone i ne daje informacije o poslovanju Kazališta”.
Željko Lončar potegao je pitanje o priključku za vodu za objekte u građevinskim zonama. Pitao je kako je moguće da objekti koji nemaju građevinsku dozvolu, ali imaju rješenje o obnovi, mogu dobiti priključak, a oni koji nemaju ni građevinsku ni rješenje o obnovi ne mogu dobit priključak za vodu. Naglasio je kako ovo pitanje ponavlja i da će ga i dalje ponavljati dok ne dobije odgovor. Župan mu je kratko odgovorio kako taj problem nije u njegovoj nadležnosti. Lončara je zanimalo i što se čini da bi se pomoglo ljudima koji se bave poljoprivredom, budući da ovise samo o prirodnim dobrima i kiši. Župan je rekao kako poljoprivreda ima velike potencijale te da se trude što više raditi na izvozu. Isto tako rekao je da je bitno te proizvode prodavati turistima jer je i to jedan način izvoza.
Duška Vidova zanimalo je što se čini da se suzbije crno tržište vezano za turizam, ugostiteljske djelatnosti i slično. Župan je na to odgovorio kako to nije u njegovoj nadležnosti, ali da je upoznat s problemom.
Dušana Cvjetkovića je zanimalo hoće li se učiniti nešto po pitanju antifašističkih spomenika na području Gračaca, a Zrilić mu je odgovorio kako Županija za skrb o tome nema sredstva te da bi o tome računa trebala voditi lokalna samouprava.
Radoslav Bobanović pitao je kako se rješavaju pitanja o potraživanjima s poreznom upravom. Zrilić je rekao kako je Županija u kontaktu s poreznom, ali da oni njima šalju samo zbirne podatke, a da pojedinačne podatke nemaju te da se za to treba obratiti poreznoj upravi.
Nakon aktualnog sata krenulo se s raspravama o točkama dnevnog reda. Usvojen je drugi rebalans proračuna Zadarske županije, te je umanjen za 15,36 milijuna kuna.
Renata Sabljar Dračevac je komentirala kako je proračun i dalje nerealan. Naglasila je kako jedinice lokalne samouprave previše ovise o Županiji te da je pitanje da li bi one mogle samostalno funkcionirati. Turčinov je kratko komentirao izmjenu proračuna s „ svaki tjedan proračun jedan“.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu