Hrvatska
Teolozi preplavili Filozofiju u Zadru!?
Neraskidiva veza zadarskog Sveučilišta i Crkve još jednom je apostrofirana najnovijim saznanjem da na prvome, otkrivamo, vidljivu prednost u zapošljavanju imaju – teolozi!?
Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest. Na pomalo pogrešnim mjestima.
Zadarski su sveučilišni teolozi, dakle, raspoređeni na nekoliko odjela. Najviše ih je na filozofiji, a što možda unosi najviše zbrke u promišljanje o kadroviranju na zadarskom Sveučilištu. Da li u datom momentu u Zadru zaista nije bilo filozofa ili se preferira – teološki pristup filozofiji, a što je više nego diskutabilno.
Majčinski odnos zadarskog Sveučilišta i Crkve, međutim, ide dalje. Spomenutih šest profesora sa zadarskog Sveučilištu u svojoj biografiji imaju završene crkvene ili teološke studije i škole, no – nitko od njih ne predaje ništa što bi imalo veze s teologijom, premda ih upravo ona čvrsto preporuča, doznajemo.
Sasvim konkretno, na Odjelu za filozofiju zaposlen je doc. dr. sc. Borislav Dadić, rođen u mjestu Bisko. Filozofiju je magistrirao na rimskom katoličkom Sveučilištu, a doktorirao na Papinskom sveučilištu Svetog križa u Rimu, osnivač kojega je Opus dei.
Na istom je mjestu diplomirala i magistrirala dr. sc. Vani Roščić, viši asistent također na Odjelu filozofije u Zadru, inače iz Splita.
Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
Nadalje, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u svojstvu asistenta iz kolegija Opća kulturna povijest i turizam, te hrvatska kulturna povijest i turizam, radi Goran Pavelin. Ovaj diplomirani teolog završio je Filozofsko-teološki studij, Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ante Periša rođen je u Krkoviću kod Šibenika, a od jeseni 2009. na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru predaje kolegije “Estetika” i “Filozofija jezika”. Nakon završene osmogodišnje škole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a dodiplomski filozofsko-teološki studij završio je diplomiravši na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru radi prof. dr. sc. Pavao Mikić iz sela Kostrč u općini Orašje BiH. Završio je Franjevačku gimnaziju u Visokom, u BiH. Studij teologije završio je u Sarajevu, na Franjevačkoj teologiji Bosne Srebrene. Polagao je njemačku maturu 1969. godine u Bonnu budući da u Jugoslaviji vjerske gimnazije nisu bile priznate, stoga isto tako i u inozemstvu. Na zadarskom Filozofskom fakultetu počeo je raditi u siječnju 1982. godine.
“… ‘Kršćanska filozofija’ je ‘drveno gvožđe’ i dapače, vjera je u biti smrtni neprijatelj obliku našeg postojanja, koji oblik pripada filozofiji. Vjera je apsolutno smrtni neprijatelj filozofije…!”
Martin Heidegger, njemački filozof
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.
Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.
U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.
World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.
Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.
Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.
Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini
Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.
Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.
Prosječni mjesečni trošak – 933 eura
Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.
Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.
“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.
Bugarska nominalno najjeftinija u EU
Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.
“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.
PRAZNIK RADA / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove srijede…
Muzej antičkog stakla slavi 15. rođendan. Donosimo PROGRAM proslave…
RADOVI / Dio naselja Crno u četvrtak bez vode!
Više od 100 uhićenih zbog prevare putem WhatsAppa metodom “sin u nevolji”
Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene
FOTOGALERIJA / Sunčana subotnja špica u Zadru
PRAZNIK RADA / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove srijede…
NA POMOLU NOVA PROMJENA VREMENA / Uživajte u suncu i visokim temperaturama, od sredine tjedna opća kiša
OBLJETNICA / Zavod za javno zdravstvo Zadar u ponedjeljak slavi 80. rođendan. Proslava je na Trgu, i svi su pozvani
VELIKI MJESEČNI HOROSKOP ZA SVIBANJ: Blizanci ostvaruju sve što zamisle, Rakovi napokon žive svoj san!
VIDEO / Ima li vaš auto ovaj tajni gumb? Može vam spasiti život u hitnim situacijama
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
-
ZADAR / ŽUPANIJA8 sati prijePRAZNIK RADA / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove srijede…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeU ZGRADI POLIKLINIKE ZADAR / U četvrtak s radom počinje Farmakološka ambulanta. Donosimo sve detalje
-
magazin1 dan prijeKoje piće je najbolje za hidrataciju? Ne, nije voda
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePROGNOZA / Neka vas ne zavara sunčani početak tjedna – od srijede naoblaka, od četvrtka opća kiša. Potrajat će…
marinakis
1. studenoga 2010. at 18:34
Dovoljno je posjetit predavanja dotičnih profesora na filozofiji da bi se uvjerili u istinitost ovog članka. Dogma, fino umotana u srednješkolska predavanja o filozofiji. Na žalost mislim da neće uskoro biti pomaka na bolje.
dmzg
24. srpnja 2011. at 15:48
Tek sam sada procitao ovaj clanak koji je napisan prije nekoliko mjeseci, ali ipak moram demantirati gospodina koji je pisao ovaj clanak kada se spominje profesor Pavao Mikic. Primjetio sam da je autor clanka koristio podatke koji su stavljeni na raspolaganje na internetskoj stranici Sveucilista u Zadru, doslovno su prepisani, ali ima i ne iznesenih podataka. Profesor Mikic jest zavrsio Franjevacku gimnaziju u Visokom, BiH, te 1967. godine zapoceo studij teologije u Sarajevu, no nigdje nije navedeno da ga je u Sarajevu i zavrsio, nego je navedeno da je 1969. godine polagao njemacku maturu u Bonnu, kao sto je u clanku navedeno. Ali ono sto nije navedeno jest da je prof. Mikic zavrsio Njemacki jezik, Filozofiju, Pedagogiju kao i ”glavnu temu” ovog clanka Teologiju 1974. godine na Rheinische-Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=599) Dakle, ono sto zelim reci jest da bi bilo korektno da se iznose istiniti podatci, a ne da se ljudi blate ni krivi ni duzni. Istina je da ima puno profesora koji na zadarskom sveucilistu rade na odjelima i predaju predmete koji nemaju apsolutno nikakve veze sa njihovim zavrsenim fakultetima, ali ima onih koji su iznimke kao sto je profesor Pavao Mikic.
krešo
23. kolovoza 2011. at 18:47
Zabrinjava vas činjenica da su profesori školovani u teološkim fakultetima, a ne pitate se kako i što predaju u okviru svojih predmeta. Sigurno ne naguravaju svoju ideologiju. S druge strane u Zagrebu na Filozofskom fakultetu su sami praksisovci i marksisti, no, to je OK.
valnea
1. listopada 2011. at 10:43
Pisca dotičnog članka samo pitam: i u čemu je problem?
Ne zna li se da je Crkva kolijevka pismenosti?
Da su prva učilišta u Padovi, Bologni, Oxfordu itd nastala u krilu samostana?
Da su redovinici benediktinci donijeli pismenost i kulturu u Europu?
Da su dominikanci oni koji u i u HR donijeli prve škole?
Da su Ćiril i Metodije autori ćirilice.. pa Baščanska ploča i toliko toga? Filozofija Tome Aquinskoga, skolastika, veliki sveci filozofi?
Crkva je Majka pismenosti i kulutre a ne samo vjere.
Kome to smeta?
Onome vjerojatno tko ne zna ni svoju ni svjetsku povijest ili tko po njoj pljuje?
Takav nema ni budućnost ma što on mislio.
Inače svaka čast zd sveučilištu što daje jednaku šansu svima pa i teolozima… pozz
sokrat
15. svibnja 2015. at 23:44
Filozofija je uvijek bila ljubav prema Istini. Čemu strah od teologa.
Anonimnost
11. srpnja 2015. at 13:04
Kad pročitate tekst, i ako niste toliko smušeni i budalasti, upada u oči nekoliko stvari koje ozbiljno dovode u pitanje inteligenciju novinara ili autora teksta kao i njegovu etičnost. Krenimo redom.
Autor na početku teksta piše *Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest.* Postavlja se, neutralnom i trezvenom promatraču, sljedeće vrlo jednostavno pitanje: o kojih to “6 teologa” govori ovaj? KOJIH?????? Analizirajmo, na primjer, ovaj fragment:
*Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.*
Od kad je to teolog netko tko zapravo apsolutno nikad nije studirao teologiju? Što je najgora i najtragikomičnija stvar, autor oziljno podcjenjuje inteligenciju čitatelja jer najprije kaže da je dr. Tićac teologinja, a onda navodi informacije što je ustvari dr. Tićac po formalnom obrazovanju i vokaciji, pa se čovjek ozbiljno zapita: od kad je to netko tko je diplomirao njemački i filozofiju, magistrirao sociologiju religije (koja kao disciplina nema epistemološki i metodološki veze s teologijom) te konačno doktorirao filozofiju odjednom teolog??? Dakle, autor teksta ili uopće ne vlada elementarnim distinkcijama ili je krajnje bezobrazan i pokvaren pa ne samo da – kako zorno možemo vidjeti – podcjenjuje čitatelja nego još iznosi totalne dezinformacije i laži. Jer dr. Tićac apsolutno nema veze s teologijom.
Zatim ako pogledate što je to zapravo po vokaciji doc. Rošćić, opet možete vidjeti da ona nema veze s teologijom. Žena je potpuno povezana uz filozofiju jer je istu i diplomirala, magistrirala te doktorirala. Borislav Dadić isto tako, dapače je još diplomirao i strojarstvo. Dakle, o kakvih 6 teologa autor pokvareno i bezobrazno laprda, kad ovih troje nema veze s teologijom!??? A to što su ti (navedeni) ljudi titule postigli u Rimu ili na FF Družbe Isusove u Zg, to nema nikakve veze, radi se o humanističkim fakultetima a pravilnici oko srodnih humanističkih disciplina su potpuni jasni tako da je tu sve u skladu s zakonom. Ako autor ima nekakvih subjektivnih pred-rasuda jer se radi o nečem kršćanskom ili katoličkom (bezobrazno ignorirajući da su fakulteti dio sveučilišta), neka primi na znanje da je, recimo, na FF Družbe Isusove prvi doktorat postigao dr. Filip Grgić, koji je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva i jedan je od eminentnijih hrvatskih filozofa. Hoćemo za dr. Grgića reći da je možda “teolog” i da nije relevantan!? Da ne kažem kako na navedenim institucijama uopće ne morate biti kršćanin ili katolik da bi postigli titulu. Koliko je samo ljudi koji nemaju veze s kršćanstvom na navedenim institucijama (uključujući i Rim jer je internacionalan) doktoriralo.
Autor na kraju citirajuči Heideggerove riječi još jednom pokazuje koliki problem imamo s onim što nazivamo “novinarstvo”, jer citira nešto vadeći iz konteksta, a bez kontekstualizacije samo patvori i lažira ono što Heidegger želi reći. Sumnjam da je ikad pročitao Heideggerovu jednu knjigu od početka do kraja. Zato za kraj:
“Ja sam kršćanski teolog” pisao je mladi Heideggr 1920. Karlu Lowithu (prema Gadamerovim riječima). I još jedna: “Bez teološkog podrijetla nikada ne bih dospio na put mišljenja. Podrijetlo međutim uvijek ostaje budućnost” (Unterwegs zur Sprach).
Na kraju valja dodati da žalim ljude kojima šrot portali i novinari peru mozak.