Hrvatska
Teolozi preplavili Filozofiju u Zadru!?
Neraskidiva veza zadarskog Sveučilišta i Crkve još jednom je apostrofirana najnovijim saznanjem da na prvome, otkrivamo, vidljivu prednost u zapošljavanju imaju – teolozi!?
Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest. Na pomalo pogrešnim mjestima.
Zadarski su sveučilišni teolozi, dakle, raspoređeni na nekoliko odjela. Najviše ih je na filozofiji, a što možda unosi najviše zbrke u promišljanje o kadroviranju na zadarskom Sveučilištu. Da li u datom momentu u Zadru zaista nije bilo filozofa ili se preferira – teološki pristup filozofiji, a što je više nego diskutabilno.
Majčinski odnos zadarskog Sveučilišta i Crkve, međutim, ide dalje. Spomenutih šest profesora sa zadarskog Sveučilištu u svojoj biografiji imaju završene crkvene ili teološke studije i škole, no – nitko od njih ne predaje ništa što bi imalo veze s teologijom, premda ih upravo ona čvrsto preporuča, doznajemo.
Sasvim konkretno, na Odjelu za filozofiju zaposlen je doc. dr. sc. Borislav Dadić, rođen u mjestu Bisko. Filozofiju je magistrirao na rimskom katoličkom Sveučilištu, a doktorirao na Papinskom sveučilištu Svetog križa u Rimu, osnivač kojega je Opus dei.
Na istom je mjestu diplomirala i magistrirala dr. sc. Vani Roščić, viši asistent također na Odjelu filozofije u Zadru, inače iz Splita.
Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
Nadalje, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u svojstvu asistenta iz kolegija Opća kulturna povijest i turizam, te hrvatska kulturna povijest i turizam, radi Goran Pavelin. Ovaj diplomirani teolog završio je Filozofsko-teološki studij, Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ante Periša rođen je u Krkoviću kod Šibenika, a od jeseni 2009. na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru predaje kolegije “Estetika” i “Filozofija jezika”. Nakon završene osmogodišnje škole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a dodiplomski filozofsko-teološki studij završio je diplomiravši na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru radi prof. dr. sc. Pavao Mikić iz sela Kostrč u općini Orašje BiH. Završio je Franjevačku gimnaziju u Visokom, u BiH. Studij teologije završio je u Sarajevu, na Franjevačkoj teologiji Bosne Srebrene. Polagao je njemačku maturu 1969. godine u Bonnu budući da u Jugoslaviji vjerske gimnazije nisu bile priznate, stoga isto tako i u inozemstvu. Na zadarskom Filozofskom fakultetu počeo je raditi u siječnju 1982. godine.
“… ‘Kršćanska filozofija’ je ‘drveno gvožđe’ i dapače, vjera je u biti smrtni neprijatelj obliku našeg postojanja, koji oblik pripada filozofiji. Vjera je apsolutno smrtni neprijatelj filozofije…!”
Martin Heidegger, njemački filozof
Pretežno vedro je duž obale, na istoku zemlje, temperature su niske, -9.5 izmjereno je jutros u Požegi. Na snazi je upozorenje na hladnoću odnosno hladni val koji može utjecati na zdravlje ljudi. Oblačnije je u središnjoj unutrašnjosti i Gorskoj Hrvatskoj, mjestimice ima magle.
U nastavku utorka prevladavat će većinom sunčano diljem Hrvatske. Bura će i dalje biti jaka pod Velebitom.
Srijeda donosi naoblačenje s juga, pri čemu u Dalmaciji može pasti malo kiše. Jutro će biti hladno u kopnenim krajevima.
Četvrtak donosi češću kišu i pljuskove, mjestimice i grmljavinu, uglavnom duž Jadrana i uz Jadran, drugdje će se zadržavati uglavnom suho. Hladnoća će malo početi popuštati.
U petak će tako jutra biti malo manje hladna u unutrašnjosti. Kiše i pljuskova isto tako će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran, s tim da će se navečer sa zapada intenzivirati oborina, u noći na subotu može u najvišem gorju pasti i malo snijega.
Subota donosi jače pogoršanje diljem zemlje, mjestimice i obilniju oborinu, dok je u nedjelju izgledan i snijeg.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević
Vedro je duž većeg dijela obale, na istoku zemlje, tmurnije u središnjim predjelima, u Gorskom kotaru i Lici. U vedrim predjelima su temperature znatno niže, -7,4 u Osijeku, -11 na Zavižanu. Zbog niskih temperatura na snazi je upozorenje Državnog hidrometeorološkog zavoda na hladni val.
U nastavku ponedjeljka prevladavat će uglavnom sunčano, u dijelovima Gorske Hrvatske moguće da će se veći dio dana zadržati tmurnije, što zbog magle što zbog naoblake.
Utorak donosu također hladne i pretežno sunčane prilike. Temperature će se ujutro mjestimice spuštati i desetak stupnjeva ispod nule.
U srijedu slijedi naoblačenje, oborine će uglavnom biti na području Dalmacije, češće poslijepodne i navečer. Bit će vrlo hladno, osobito ujutro u kopnenim krajevima.
Tijekom četvrtka će se kiša i pljuskovi proširiti i drugdje duž obale i uz Jadran. Hladnoća će početi popuštati.
I krajem radnog tjedna, u petak, također treba uglavnom računati na oborinu duž Jadrana i uz Jadran. Posvuda će biti manje hladno.
U noći na subotu jače naoblačenje s kišom i pljuskovima, lokalno izraženijim, osobito duž Jadrana i uz Jadran.
U nedjelju će oborina uglavnom biti duž Jadrana i uz Jadran, dok će drugdje biti većinom auho.
Pod utjecajem snažne anticiklone u naše krajeve pritječe osjetno hladniji zrak sa sjevera Europe, zbog čega se u danima koji slijede očekuju upozorenja na hladni val.
Tijekom jutra će u zapadnom dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu prevladavati umjerena do povećana naoblaka. Na kopnu se mjestimice može pojaviti magla, dok u gorskim predjelima postoji mogućnost slabog snijega. Istok i jug zemlje imat će znatno povoljnije vremenske prilike, uz pretežno sunčano vrijeme.
Vjetar će na kopnu biti slab do umjeren, dok će uz obalu puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima, a južnije istočnjak i jugo. Jutarnje temperature u unutrašnjosti kretat će se između -6 i 0 stupnjeva, dok će se uz more zadržavati između 5 i 10 stupnjeva.
Vrlo hladno razdoblje
U drugom dijelu dana ne očekuju se veće promjene vremenskih prilika. U zapadnim krajevima unutrašnjosti, gorju i na sjevernom Jadranu zadržat će se umjerena do pretežna naoblaka, uz mogućnost povremenog slabog snijega u višim predjelima. Dalmacija i Slavonija i dalje će imati većinom sunčano vrijeme, prenosi RTL. Vjetar će biti slab do umjeren, a na moru će i dalje prevladavati umjerena do jaka bura, mjestimice s olujnim udarima pod Velebitom. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti bit će između -2 i 3 stupnja, dok će se uz obalu kretati od 9 do 15 stupnjeva.
Početkom novog tjedna unutrašnjost zemlje očekuje vrlo hladno razdoblje, uz česta upozorenja na niske temperature. U pojedinim krajevima minimalne vrijednosti mogle bi pasti i do 10 stupnjeva ispod ništice, a temperature će se u nekim danima zadržavati u minusu i tijekom dana.
Prevladavat će djelomice do pretežno sunčano vrijeme, dok će na zapadu povremeno biti promjenjive naoblake i mjestimične magle. Prema kraju razdoblja postoji mogućnost povremenih oborina.
Na Jadranu će početak tjedna obilježiti pretežno sunčano i vjetrovito vrijeme, uz postupno slabljenje bure. Sredinom tjedna u Dalmaciji se očekuje porast naoblake, uz pojavu povremene kiše, koja bi prema vikendu mogla biti češća i lokalno obilnija, uz jačanje juga. Temperatura će i na obali postupno padati, pa će i ondje biti osjetno hladnije, osobito tijekom razdoblja jake bure.
UZ 33. OBLJETNICU “MASLENICE” / Poziv građanima da dođu po zastavu u Gradsku upravu
„LUX IN VITRO“ / Premijera kratkog dokumentarnog filma “Staklene svjetiljke kroz vrijeme” u Muzeju antičkog stakla
POČAST JUNACIMA U BIJELIM KUTAMA / Znanstveno-stručni skup u Zadru: Sanitet u VRO Maslenica – herojstvo bez uzmaka
“STO CIGANSKIH VIOLINA” / Budimpeštanski romski simfonijski orkestar stiže na Višnjik!
“DA SE NE ZABORAVI – HRVATSKA ROĐENA U RATU” / U četvrtak u Gradskoj straži otvorenje izložbe za obljetnicu VRO Maslenica
ŠPICA!
(NE)RADNI DAN / Evo gdje u spizu ove nedjelje…
SEVERE WEATHER EUROPE / Veliki poremećaj polarnog vrtloga: Hladni val stiže u Europu, temperature do -10
Susjedi najavili povratak prave zime: Drastična promjena trebala bi krenuti ovog datuma?
PROGNOZA / Stiže zahlađenje i olujna bura!
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
VIDEO / Maestral spojio dvije glazbene legende Duška Lokina & Željka Samardžića
VIDEO / Raspada se “Ledenjak Sudnjeg dana”, znanstvenici zabrinuti zbog razornih posljedica
(VIDEO) URBOFON LIVE / Nakon rasprodanih koncerata u Zagrebu i Splitu, Mayales napokon u Zadru!!
(VIDEO) Zadarska djeca iz Preradovića uljepšala Adventić kod sv. Krševana božićnim pjesmama
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(NE)RADNI DAN / Evo gdje u spizu ove nedjelje…
-
Svijet4 dana prijeSEVERE WEATHER EUROPE / Veliki poremećaj polarnog vrtloga: Hladni val stiže u Europu, temperature do -10
-
Sport4 dana prijeCATALEYA INDOOR CUP 2026 / Mladi nogometaši osvajat će Sv. Filip i Jakov
marinakis
1. studenoga 2010. at 18:34
Dovoljno je posjetit predavanja dotičnih profesora na filozofiji da bi se uvjerili u istinitost ovog članka. Dogma, fino umotana u srednješkolska predavanja o filozofiji. Na žalost mislim da neće uskoro biti pomaka na bolje.
dmzg
24. srpnja 2011. at 15:48
Tek sam sada procitao ovaj clanak koji je napisan prije nekoliko mjeseci, ali ipak moram demantirati gospodina koji je pisao ovaj clanak kada se spominje profesor Pavao Mikic. Primjetio sam da je autor clanka koristio podatke koji su stavljeni na raspolaganje na internetskoj stranici Sveucilista u Zadru, doslovno su prepisani, ali ima i ne iznesenih podataka. Profesor Mikic jest zavrsio Franjevacku gimnaziju u Visokom, BiH, te 1967. godine zapoceo studij teologije u Sarajevu, no nigdje nije navedeno da ga je u Sarajevu i zavrsio, nego je navedeno da je 1969. godine polagao njemacku maturu u Bonnu, kao sto je u clanku navedeno. Ali ono sto nije navedeno jest da je prof. Mikic zavrsio Njemacki jezik, Filozofiju, Pedagogiju kao i ”glavnu temu” ovog clanka Teologiju 1974. godine na Rheinische-Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=599) Dakle, ono sto zelim reci jest da bi bilo korektno da se iznose istiniti podatci, a ne da se ljudi blate ni krivi ni duzni. Istina je da ima puno profesora koji na zadarskom sveucilistu rade na odjelima i predaju predmete koji nemaju apsolutno nikakve veze sa njihovim zavrsenim fakultetima, ali ima onih koji su iznimke kao sto je profesor Pavao Mikic.
krešo
23. kolovoza 2011. at 18:47
Zabrinjava vas činjenica da su profesori školovani u teološkim fakultetima, a ne pitate se kako i što predaju u okviru svojih predmeta. Sigurno ne naguravaju svoju ideologiju. S druge strane u Zagrebu na Filozofskom fakultetu su sami praksisovci i marksisti, no, to je OK.
valnea
1. listopada 2011. at 10:43
Pisca dotičnog članka samo pitam: i u čemu je problem?
Ne zna li se da je Crkva kolijevka pismenosti?
Da su prva učilišta u Padovi, Bologni, Oxfordu itd nastala u krilu samostana?
Da su redovinici benediktinci donijeli pismenost i kulturu u Europu?
Da su dominikanci oni koji u i u HR donijeli prve škole?
Da su Ćiril i Metodije autori ćirilice.. pa Baščanska ploča i toliko toga? Filozofija Tome Aquinskoga, skolastika, veliki sveci filozofi?
Crkva je Majka pismenosti i kulutre a ne samo vjere.
Kome to smeta?
Onome vjerojatno tko ne zna ni svoju ni svjetsku povijest ili tko po njoj pljuje?
Takav nema ni budućnost ma što on mislio.
Inače svaka čast zd sveučilištu što daje jednaku šansu svima pa i teolozima… pozz
sokrat
15. svibnja 2015. at 23:44
Filozofija je uvijek bila ljubav prema Istini. Čemu strah od teologa.
Anonimnost
11. srpnja 2015. at 13:04
Kad pročitate tekst, i ako niste toliko smušeni i budalasti, upada u oči nekoliko stvari koje ozbiljno dovode u pitanje inteligenciju novinara ili autora teksta kao i njegovu etičnost. Krenimo redom.
Autor na početku teksta piše *Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest.* Postavlja se, neutralnom i trezvenom promatraču, sljedeće vrlo jednostavno pitanje: o kojih to “6 teologa” govori ovaj? KOJIH?????? Analizirajmo, na primjer, ovaj fragment:
*Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.*
Od kad je to teolog netko tko zapravo apsolutno nikad nije studirao teologiju? Što je najgora i najtragikomičnija stvar, autor oziljno podcjenjuje inteligenciju čitatelja jer najprije kaže da je dr. Tićac teologinja, a onda navodi informacije što je ustvari dr. Tićac po formalnom obrazovanju i vokaciji, pa se čovjek ozbiljno zapita: od kad je to netko tko je diplomirao njemački i filozofiju, magistrirao sociologiju religije (koja kao disciplina nema epistemološki i metodološki veze s teologijom) te konačno doktorirao filozofiju odjednom teolog??? Dakle, autor teksta ili uopće ne vlada elementarnim distinkcijama ili je krajnje bezobrazan i pokvaren pa ne samo da – kako zorno možemo vidjeti – podcjenjuje čitatelja nego još iznosi totalne dezinformacije i laži. Jer dr. Tićac apsolutno nema veze s teologijom.
Zatim ako pogledate što je to zapravo po vokaciji doc. Rošćić, opet možete vidjeti da ona nema veze s teologijom. Žena je potpuno povezana uz filozofiju jer je istu i diplomirala, magistrirala te doktorirala. Borislav Dadić isto tako, dapače je još diplomirao i strojarstvo. Dakle, o kakvih 6 teologa autor pokvareno i bezobrazno laprda, kad ovih troje nema veze s teologijom!??? A to što su ti (navedeni) ljudi titule postigli u Rimu ili na FF Družbe Isusove u Zg, to nema nikakve veze, radi se o humanističkim fakultetima a pravilnici oko srodnih humanističkih disciplina su potpuni jasni tako da je tu sve u skladu s zakonom. Ako autor ima nekakvih subjektivnih pred-rasuda jer se radi o nečem kršćanskom ili katoličkom (bezobrazno ignorirajući da su fakulteti dio sveučilišta), neka primi na znanje da je, recimo, na FF Družbe Isusove prvi doktorat postigao dr. Filip Grgić, koji je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva i jedan je od eminentnijih hrvatskih filozofa. Hoćemo za dr. Grgića reći da je možda “teolog” i da nije relevantan!? Da ne kažem kako na navedenim institucijama uopće ne morate biti kršćanin ili katolik da bi postigli titulu. Koliko je samo ljudi koji nemaju veze s kršćanstvom na navedenim institucijama (uključujući i Rim jer je internacionalan) doktoriralo.
Autor na kraju citirajuči Heideggerove riječi još jednom pokazuje koliki problem imamo s onim što nazivamo “novinarstvo”, jer citira nešto vadeći iz konteksta, a bez kontekstualizacije samo patvori i lažira ono što Heidegger želi reći. Sumnjam da je ikad pročitao Heideggerovu jednu knjigu od početka do kraja. Zato za kraj:
“Ja sam kršćanski teolog” pisao je mladi Heideggr 1920. Karlu Lowithu (prema Gadamerovim riječima). I još jedna: “Bez teološkog podrijetla nikada ne bih dospio na put mišljenja. Podrijetlo međutim uvijek ostaje budućnost” (Unterwegs zur Sprach).
Na kraju valja dodati da žalim ljude kojima šrot portali i novinari peru mozak.