Hrvatska
Teolozi preplavili Filozofiju u Zadru!?
Neraskidiva veza zadarskog Sveučilišta i Crkve još jednom je apostrofirana najnovijim saznanjem da na prvome, otkrivamo, vidljivu prednost u zapošljavanju imaju – teolozi!?
Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest. Na pomalo pogrešnim mjestima.
Zadarski su sveučilišni teolozi, dakle, raspoređeni na nekoliko odjela. Najviše ih je na filozofiji, a što možda unosi najviše zbrke u promišljanje o kadroviranju na zadarskom Sveučilištu. Da li u datom momentu u Zadru zaista nije bilo filozofa ili se preferira – teološki pristup filozofiji, a što je više nego diskutabilno.
Majčinski odnos zadarskog Sveučilišta i Crkve, međutim, ide dalje. Spomenutih šest profesora sa zadarskog Sveučilištu u svojoj biografiji imaju završene crkvene ili teološke studije i škole, no – nitko od njih ne predaje ništa što bi imalo veze s teologijom, premda ih upravo ona čvrsto preporuča, doznajemo.
Sasvim konkretno, na Odjelu za filozofiju zaposlen je doc. dr. sc. Borislav Dadić, rođen u mjestu Bisko. Filozofiju je magistrirao na rimskom katoličkom Sveučilištu, a doktorirao na Papinskom sveučilištu Svetog križa u Rimu, osnivač kojega je Opus dei.
Na istom je mjestu diplomirala i magistrirala dr. sc. Vani Roščić, viši asistent također na Odjelu filozofije u Zadru, inače iz Splita.
Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
Nadalje, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u svojstvu asistenta iz kolegija Opća kulturna povijest i turizam, te hrvatska kulturna povijest i turizam, radi Goran Pavelin. Ovaj diplomirani teolog završio je Filozofsko-teološki studij, Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ante Periša rođen je u Krkoviću kod Šibenika, a od jeseni 2009. na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru predaje kolegije “Estetika” i “Filozofija jezika”. Nakon završene osmogodišnje škole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a dodiplomski filozofsko-teološki studij završio je diplomiravši na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru radi prof. dr. sc. Pavao Mikić iz sela Kostrč u općini Orašje BiH. Završio je Franjevačku gimnaziju u Visokom, u BiH. Studij teologije završio je u Sarajevu, na Franjevačkoj teologiji Bosne Srebrene. Polagao je njemačku maturu 1969. godine u Bonnu budući da u Jugoslaviji vjerske gimnazije nisu bile priznate, stoga isto tako i u inozemstvu. Na zadarskom Filozofskom fakultetu počeo je raditi u siječnju 1982. godine.
“… ‘Kršćanska filozofija’ je ‘drveno gvožđe’ i dapače, vjera je u biti smrtni neprijatelj obliku našeg postojanja, koji oblik pripada filozofiji. Vjera je apsolutno smrtni neprijatelj filozofije…!”
Martin Heidegger, njemački filozof
Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.
Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.
Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.
Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.
Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.
Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.
DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.
Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.
Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.
Hrvatska
Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?
Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.
To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.
Poticanje investicija
“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”
To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.
Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.
Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.
Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.
Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.
U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.
Rast noćenja
Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.
Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.
Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.
Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike
Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.
No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.
Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.
“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.
Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).
Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.
Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.
Hrvatski brendovi Kroštula i Pan-Pek razvili pekarsku revoluciju
Severina poslala podršku Elli Dvornik: “Najteže borbe, najjači vode”
Narko-afera trese susjedstvo: Spominju se političari, ali i vrh policije
Evo što se može dogoditi ako je laptop uvijek uključen u struju, ovakav odgovor niste očekivali
Jednostavna navika u koju se pulmolozi kunu za dobro zdravlje pluća
GINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
FOTOGALERIJA / Prije kiše… Subotnja špica u Zadru
JOŠ PET DANA! / Sedmo izdanje Street Food Festivala: Kulinarski i glazbeni spektakl na Puntamici
MJESEČNI HOROSKOP ZA SVIBANJ 2024.: Bikove očekuje sudbonosan susret, a Djevice – izazovi!
MORATE U SPIZU? Evo koje su trgovine i šoping-centri otvoreni ove nedjelje u Zadru…
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
magazin2 dana prijeVečeras je ružičasti pun Mjesec: Kako će utjecati na svaki horoskopski znak?
-
Svijet1 dan prijeObjavljena dugoročna prognoza za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas čeka
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeRADOVI! / U srijedu bez vode tri ulice na Stanovima. Evo popisa…
-
Hrvatska2 dana prijePorezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!
marinakis
1. studenoga 2010. at 18:34
Dovoljno je posjetit predavanja dotičnih profesora na filozofiji da bi se uvjerili u istinitost ovog članka. Dogma, fino umotana u srednješkolska predavanja o filozofiji. Na žalost mislim da neće uskoro biti pomaka na bolje.
dmzg
24. srpnja 2011. at 15:48
Tek sam sada procitao ovaj clanak koji je napisan prije nekoliko mjeseci, ali ipak moram demantirati gospodina koji je pisao ovaj clanak kada se spominje profesor Pavao Mikic. Primjetio sam da je autor clanka koristio podatke koji su stavljeni na raspolaganje na internetskoj stranici Sveucilista u Zadru, doslovno su prepisani, ali ima i ne iznesenih podataka. Profesor Mikic jest zavrsio Franjevacku gimnaziju u Visokom, BiH, te 1967. godine zapoceo studij teologije u Sarajevu, no nigdje nije navedeno da ga je u Sarajevu i zavrsio, nego je navedeno da je 1969. godine polagao njemacku maturu u Bonnu, kao sto je u clanku navedeno. Ali ono sto nije navedeno jest da je prof. Mikic zavrsio Njemacki jezik, Filozofiju, Pedagogiju kao i ”glavnu temu” ovog clanka Teologiju 1974. godine na Rheinische-Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=599) Dakle, ono sto zelim reci jest da bi bilo korektno da se iznose istiniti podatci, a ne da se ljudi blate ni krivi ni duzni. Istina je da ima puno profesora koji na zadarskom sveucilistu rade na odjelima i predaju predmete koji nemaju apsolutno nikakve veze sa njihovim zavrsenim fakultetima, ali ima onih koji su iznimke kao sto je profesor Pavao Mikic.
krešo
23. kolovoza 2011. at 18:47
Zabrinjava vas činjenica da su profesori školovani u teološkim fakultetima, a ne pitate se kako i što predaju u okviru svojih predmeta. Sigurno ne naguravaju svoju ideologiju. S druge strane u Zagrebu na Filozofskom fakultetu su sami praksisovci i marksisti, no, to je OK.
valnea
1. listopada 2011. at 10:43
Pisca dotičnog članka samo pitam: i u čemu je problem?
Ne zna li se da je Crkva kolijevka pismenosti?
Da su prva učilišta u Padovi, Bologni, Oxfordu itd nastala u krilu samostana?
Da su redovinici benediktinci donijeli pismenost i kulturu u Europu?
Da su dominikanci oni koji u i u HR donijeli prve škole?
Da su Ćiril i Metodije autori ćirilice.. pa Baščanska ploča i toliko toga? Filozofija Tome Aquinskoga, skolastika, veliki sveci filozofi?
Crkva je Majka pismenosti i kulutre a ne samo vjere.
Kome to smeta?
Onome vjerojatno tko ne zna ni svoju ni svjetsku povijest ili tko po njoj pljuje?
Takav nema ni budućnost ma što on mislio.
Inače svaka čast zd sveučilištu što daje jednaku šansu svima pa i teolozima… pozz
sokrat
15. svibnja 2015. at 23:44
Filozofija je uvijek bila ljubav prema Istini. Čemu strah od teologa.
Anonimnost
11. srpnja 2015. at 13:04
Kad pročitate tekst, i ako niste toliko smušeni i budalasti, upada u oči nekoliko stvari koje ozbiljno dovode u pitanje inteligenciju novinara ili autora teksta kao i njegovu etičnost. Krenimo redom.
Autor na početku teksta piše *Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest.* Postavlja se, neutralnom i trezvenom promatraču, sljedeće vrlo jednostavno pitanje: o kojih to “6 teologa” govori ovaj? KOJIH?????? Analizirajmo, na primjer, ovaj fragment:
*Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.*
Od kad je to teolog netko tko zapravo apsolutno nikad nije studirao teologiju? Što je najgora i najtragikomičnija stvar, autor oziljno podcjenjuje inteligenciju čitatelja jer najprije kaže da je dr. Tićac teologinja, a onda navodi informacije što je ustvari dr. Tićac po formalnom obrazovanju i vokaciji, pa se čovjek ozbiljno zapita: od kad je to netko tko je diplomirao njemački i filozofiju, magistrirao sociologiju religije (koja kao disciplina nema epistemološki i metodološki veze s teologijom) te konačno doktorirao filozofiju odjednom teolog??? Dakle, autor teksta ili uopće ne vlada elementarnim distinkcijama ili je krajnje bezobrazan i pokvaren pa ne samo da – kako zorno možemo vidjeti – podcjenjuje čitatelja nego još iznosi totalne dezinformacije i laži. Jer dr. Tićac apsolutno nema veze s teologijom.
Zatim ako pogledate što je to zapravo po vokaciji doc. Rošćić, opet možete vidjeti da ona nema veze s teologijom. Žena je potpuno povezana uz filozofiju jer je istu i diplomirala, magistrirala te doktorirala. Borislav Dadić isto tako, dapače je još diplomirao i strojarstvo. Dakle, o kakvih 6 teologa autor pokvareno i bezobrazno laprda, kad ovih troje nema veze s teologijom!??? A to što su ti (navedeni) ljudi titule postigli u Rimu ili na FF Družbe Isusove u Zg, to nema nikakve veze, radi se o humanističkim fakultetima a pravilnici oko srodnih humanističkih disciplina su potpuni jasni tako da je tu sve u skladu s zakonom. Ako autor ima nekakvih subjektivnih pred-rasuda jer se radi o nečem kršćanskom ili katoličkom (bezobrazno ignorirajući da su fakulteti dio sveučilišta), neka primi na znanje da je, recimo, na FF Družbe Isusove prvi doktorat postigao dr. Filip Grgić, koji je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva i jedan je od eminentnijih hrvatskih filozofa. Hoćemo za dr. Grgića reći da je možda “teolog” i da nije relevantan!? Da ne kažem kako na navedenim institucijama uopće ne morate biti kršćanin ili katolik da bi postigli titulu. Koliko je samo ljudi koji nemaju veze s kršćanstvom na navedenim institucijama (uključujući i Rim jer je internacionalan) doktoriralo.
Autor na kraju citirajuči Heideggerove riječi još jednom pokazuje koliki problem imamo s onim što nazivamo “novinarstvo”, jer citira nešto vadeći iz konteksta, a bez kontekstualizacije samo patvori i lažira ono što Heidegger želi reći. Sumnjam da je ikad pročitao Heideggerovu jednu knjigu od početka do kraja. Zato za kraj:
“Ja sam kršćanski teolog” pisao je mladi Heideggr 1920. Karlu Lowithu (prema Gadamerovim riječima). I još jedna: “Bez teološkog podrijetla nikada ne bih dospio na put mišljenja. Podrijetlo međutim uvijek ostaje budućnost” (Unterwegs zur Sprach).
Na kraju valja dodati da žalim ljude kojima šrot portali i novinari peru mozak.