Hrvatska
Meduze se šire europskim morima: Jedna neugodna vrsta česta je i uz hrvatsku obalu
Kako temperatura mora raste, meduze su ponovno čest prizor na mnogim plažama, pa čak i u Baltičkom i Sjevernom moru. Donosimo pregled najčešćih vrsta koje se mogu susresti u popularnim turističkim odredištima.
Daleko najčešća vrsta meduze u Baltičkom i Sjevernom moru je uhata meduza (Aurelia aurita). Pojavljuje se uglavnom tijekom ljeta i rane jeseni, a u nekim godinama može se vidjeti u velikim nakupinama, poznatima kao cvjetanje meduza. Prepoznatljiva je po četiri prstenasta spolna organa u središtu svojeg prozirnog klobuka. Oni nalikuju malim ušima, po čemu je ova vrsta i dobila ime. Klobuk joj ima promjer od oko 5 do 40 centimetara, dok pipci mogu biti dugi od nekoliko centimetara do oko jednog metra, piše Euronews.
Za ljude se uhata meduza smatra uglavnom bezopasnom jer njezine žarne stanice obično izazivaju tek blagu iritaciju kože. Međutim, u Baltičkom i Sjevernom moru živi i lavlja meduza (Cyanea capillata). Poznata je i kao žuta žarnjača, a stanovnici obale često je nazivaju “vatrenom meduzom”. Njezini dugi pipci mogu izazvati bolne opekline, a čak i odvojeni pipci neko vrijeme zadržavaju sposobnost žarenja. U usporedbi s uhatom meduzom, znatno je veća – promjer klobuka iznosi oko 20 do 50 centimetara, dok pipci mogu doseći duljinu od 10 do čak 30 metara.
Vatrena meduza mnogo je češća u Sjevernom nego u Baltičkom moru jer preferira hladniju i slaniju vodu.
Redovito se može vidjeti uz obale njemačkih otoka Sylt, Amrum, Norderney i Istočnofrizijskih otoka, kao i u sjevernom Atlantiku te uz obale Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Islanda. Nalazi se i uz obale Španjolske, Francuske, Italije, Grčke, Hrvatske i Turske.
Meduze u Sredozemnom moru: neke su bezopasnije od drugih
Turisti koji se kupaju u Sredozemnom moru mnogo češće susreću druge vrste žarnjača.
Ljubičasta meduza (Pelagia noctiluca) smatra se jednom od najneugodnijih vrsta za kupače u Sredozemlju. Najčešće se pojavljuje u zapadnom dijelu Sredozemnog mora, uz obale Španjolske, Francuske i Italije, ali i u Jadranu (uključujući područje uz Hrvatsku i Crnu Goru), Egejskom moru, dijelovima istočnog Sredozemlja te uz sjevernoafričku obalu. Ova upečatljiva meduza najčešće je ljubičaste, ružičaste ili crvenkaste boje, a promjer klobuka iznosi između pet i 15 centimetara. Njezini dugi i tanki pipci mogu biti dugi nekoliko metara. Dodir s njima može izazvati žareću bol, crvenilo kože, koprivnjaču i dugotrajan svrbež. Osobe s osjetljivijom kožom mogu imati i jače reakcije.
Ljubičasta meduza ime duguje svojoj sposobnosti slabe bioluminiscencije – u mraku može emitirati nježan sjaj.
Još jedna upečatljiva vrsta u Sredozemnom moru je kompasna meduza (Chrysaora hysoscella). Ima žućkastosmeđi klobuk s karakterističnim prugama koje podsjećaju na ružu kompasa te duge pipke. Često se može vidjeti uz obale Španjolske, Italije, Grčke, Turske i u Jadranu.
Dodir s njezinim pipcima može biti bolan, ali simptomi su uglavnom blaži nego kod ljubičaste meduze. U Sredozemnom moru živi i bačvasta meduza (Rhizostoma pulmo), jedna od najvećih vrsta meduza na tom području. Njezin klobuk može doseći impresivan promjer od čak 60 centimetara. Unatoč veličini, obično nije osobito opasna za ljude jer su njezine žarne stanice relativno slabe. Kontakt s njom najčešće ne izaziva nikakve tegobe ili uzrokuje tek blagu nelagodu.
Zbog svojeg impresivnog izgleda i mirne naravi, bačvasta meduza često se naziva “nježnim divom” Sredozemnog mora.
Što učiniti ako vas opeče meduza?
Ako vas opeče meduza, zahvaćeno područje ne biste smjeli trljati ni češati jer to može aktivirati dodatne žarne stanice. Kožu treba nježno isprati morskom vodom, a vidljive pipke pažljivo ukloniti pincetom ili plastičnom karticom.
Kod ozljeda uzrokovanih meduzama treba izbjegavati slatku vodu jer ona može aktivirati žarne stanice koje još nisu ispustile otrov. Zbog razlike u koncentraciji soli između slatke i morske vode dolazi do osmotskih promjena u stanicama, zbog čega one mogu otpustiti još više otrova u kožu. To može pojačati bol i pogoršati reakciju kože.
Za ublažavanje boli zahvaćeno područje može se uroniti u toplu, ali ne prevruću vodu (oko 40 do 45 °C) na 20 do 45 minuta ili se mogu primijeniti topli oblozi.
Također treba izbjegavati alkohol i urin jer mogu pogoršati simptome. Ako se pojave otežano disanje, oticanje, jaka bol, vrtoglavica, problemi s cirkulacijom ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Hrvatska
Pojeftinilo gorivo: Na snagu stupile nove cijene
Vlada je na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima je benzin od danas pa u idućih sedam dana jeftiniji za šest centi, a dizel će za četiri centa.
Nova najviša maloprodajna cijena osnovnog benzina je 1,56 eura za litru što je šest centi manje nego sada.
Dizel pojeftinjuje za četiri centa, na 1,71 euro za litru.
Za tri centa po litri pada i cijena plavog dizela, na 1,18 eura po litri.
Plin za spremnike pojeftinjuje za osam centi, na 1,20 eura za kilogram, kao i plin za boce, na 1,78 eura za kilogram.

Kada maloprodajne cijene ne bi bile regulirane, benzin bi koštao 1,71, a dizel 1,91 euro za litru.
Plavi dizel koštao bi 1,24 eura za litru, plin za spremnike 1,31 euro, a plin za boce 2,02 eura za kilogram, kaže vlada.
U odnosu na dosadašnju praksu regulacije cijena goriva, najnovija vladina reakcija odnosi se na tjedno, a ne dvotjedno razdoblje.
Najavljujući tu novu metodologiju obračuna cijena goriva, premijer Andrej Plenković rekao je uz ostalo da će ona donijeti koriti vozačima, gospodarstvu i građanima, a vladi omogućiti bržu reakciju na tržišna kretanja.
Hrvatska
eVISITOR / Veliki povratak čeških i mađarskih turista u Hrvatsku!
Prema prvim i nepotpunim podacima sustava eVisitor, hrvatski turizam bilježi odlične rezultate s tržišta Češke, Mađarske i Italije. U srpnju, ali i na razini dosadašnjeg dijela godine, tj. prvih sedam mjeseci 2026., svjedočimo značajnom povratku gostiju iz navedenih zemalja. Pritom raduje činjenica da ovakav rast dolazi posebno s tržišta Češke, i to nakon nekoliko godina pada turističkog prometa iz te zemlje, dok je Italija unazad nekoliko godina bilježila stagnaciju turističkog prometa.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u srpnju je broj dolazaka čeških gostiju veći za 12%, a broj noćenja za 7%, dok je gledano u kumulativu od sedam mjeseci, s istog tržišta ostvaren rast od 5% u dolascima i noćenjima. Česi su tijekom godine najviše noćenja ostvarili u Istri, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, dok su, uzevši u obzir same destinacije, najviše boravili u Umagu, Poreču i Medulinu.
Pozitivni rezultati s mađarskog tržišta dodatno potvrđuju njegovu važnost za hrvatski turizam te nastavak stabilnog interesa mađarskih gostiju za putovanja u našu zemlju. U srpnju bilježimo rast od 8% u dolascima i 7% u noćenjima mađarskih turista u odnosu na lani, dok je od siječnja do srpnja 2026. ostvaren rast od 7% u dolascima i noćenjima. U prvim sedam mjeseci ove godine, najveći broj mađarskih gostiju boravio je na Kvarneru, u Istri te u Zadarskoj županiji.
Posebno veseli povratak trenda dolazaka talijanskih gostiju od početka godine, pri čemu rezultati za prvih sedam mjeseci bilježe rast od 2% u dolascima i u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom srpnja s talijanskog je tržišta ostvaren rast dolazaka od 1%. Očekuje se da će se pozitivan trend dodatno potvrditi tijekom kolovoza, kada tradicionalno traje Ferragosto, razdoblje u kojem talijanski gosti ostvaruju najveći broj svojih ljetnih putovanja. Dodajmo kako su Talijani ove godine Hrvatsku rado birali tijekom predsezone za kraća vikend putovanja, pri čemu su ih posebno privlačile destinacije u Istri i na Kvarneru.
Hrvatska
Rajčica skuplja od svinjetine i teletine. U pojedinim gradovima kilogram dosegnuo čak 10 eura
Cijene rajčice na hrvatskim tržnicama dosegnule su rekordne razine, a proizvođači rast objašnjavaju sve većim troškovima proizvodnje.
Crvena, sočna i mnogima omiljena namirnica sve je bliže statusu luksuza na tanjuru. Ovih dana na tržnicama doseže rekordne cijene pa se u pojedinim gradovima kilogram prodavao i za 10 eura, skuplje od kilograma svinjetine, a ponegdje čak i teletine.
Na zagrebačkom Dolcu kilogram ekološke rajčice stoji i do sedam eura. Uzgajivač povrća Senad Hujić iz Donje Zeline za Dnevnik Nove TV ističe da kupcima najprije nude degustaciju, a zatim im pokazuju certifikat ekološkog proizvođača.
U Zadru je ponuda nešto skromnija, ali su cijene niže. Prodavačica Danica kaže da se rajčica sada prodaje za dva do tri eura po kilogramu, dok je prije bila 4,5 eura. Dodaje da su poskupjeli sjeme, gnojivo i svi ostali troškovi proizvodnje.
Rajčica je u posljednje četiri godine znatno poskupjela. Kilogram je 2022. godine u prosjeku stajao 2,19 eura, dok danas stoji 3,14 eura.
Cherry rajčica bilježi još veći rast
Još veći rast bilježi cherry rajčica, čija je prosječna cijena porasla s 3,51 na 5,13 eura po kilogramu. To znači da je obična rajčica poskupjela oko 43 posto, a cherry rajčica oko 46 posto.
Najviše cijene bilježe Dubrovnik, Požega, Pula i Zagreb. U tim gradovima kilogram rajčice doseže sedam eura, dok cherry rajčica stoji i do 10 eura po kilogramu.
Građani upozoravaju da su cijene previsoke u odnosu na plaće i mirovine, dok dio kupaca smatra da viša cijena može biti opravdana kvalitetom domaćih proizvoda.
“Sve je prestrašno skupo za naše plaće, penzije, to je takav pritisak na čovjeka da je to jadno i kukavno. Nema čovjeka, izgubio se čovjek, a svi ćemo jednoga dana račun dati gore”, izjavila je Mara iz Zagreba.
“Cijene su malo skuplje nego u Crnoj Gori, ali naspram kvalitete valjda mora. Sve poskupljuje, pa i ove osnovne namirnice”, ustvrdio je Marko iz Crne Gore.
Vladimir Stoičev, koji se uzgojem povrća bavi od 1950. godine, danas proizvodi na 500 četvornih metara intenzivne proizvodnje. Za Dnevnik Nove TV kaže da su posljednjih godina najviše poskupjeli mineralna gnojiva, prihrana, zaštitna sredstva i troškovi rada.
Domaćim proizvođačima konkuriraju i uvozne rajčice. Nizozemska je do kraja prošle godine bila najveći dobavljač svježih i rashlađenih rajčica za Hrvatsku, s oko 3600 tona uvoza. Stoičev tvrdi da na hrvatsko tržište dolaze njihovi viškovi, koji se prodaju ispod cijene kako ih ne bi morali uništavati.
Na kraju će odluku donijeti potrošači, koji će birati između domaćih i uvoznih rajčica ili će presudnu ulogu ipak imati cijena.
-
ZADAR / ŽUPANIJA14 sati prijeOB ZADAR / Kolege se opraštaju od dr. Sorića: “Postoje trenuci kada bolnički hodnici utihnu, kada operacijska sala postane preteška od boli…”
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prijeOBAVIJEST IZ OB ZADAR: Hematologija i Gastroenterologija od danas privremeno u zgradi dnevnih bolnica!
-
magazin7 dana prijeFOTOGALERIJA / Arbanasi od srca pjesmom
-
magazin7 dana prijeHoroskop za 5. kolovoza 2026.




